Grčka graditeljska dostignuća, komunikacija i prometnice

Što trebaš naučiti

Grčki hramovi građeni su do 8. st. pr. Kr. od drveta i opeke, poslije od kamena i mramora.
Od 5. st. pr. Kr. počinje doba graditeljstva u Grčkoj jer nakon grčko-perzijskih ratova počinje obnova razrušenih gradova.
U Ateni se obnavlja razrušena Akropola u vrijeme Perikla (zlatno doba Atene), kojemu pomaže grčki kipar Fidija.

Partenon – hram božice Atene, unutar njega je Fidija napravio kip Atene od zlata i bjelokosti
Hram božice Nike – božice pobjede
Erehtejon – hram posvećen bogovima, kraj njega Sveta maslina koju je Atena darovala gradu; na Erehtejonu su se nalazile karijatide, stupovi u obliku mladih djevojaka.
Propileji – ulaz u akropolu
Dionizijevo kazalište – na južnoj strani Akropole, smješteno na prirodnoj padini brijega, posvećeno bogu Dionizu. Kazalište se sastoji od zbora, žrtvenika bogu, kulisa, scene, orkestra, naprave za podizanje i gledališta.
Odeon = kružna građevina sa stupovima, služi za glazbene izvedbe

Kopneni putovi su rjeđi i nalikuju pješačkim stazama. Više je morskih putova.
Kopneni putovi su se nalazili u nizinama i planinskim područjima.
Najčešće prometno prijevozno sredstvo su zaprežna kola kojima se voze ljudi i teret.
Teret najčešće prenose mazge, koje su imale svoje posebne putove.
Ulice su neplanski građene i uske (kao npr. u Ateni), ali neki polisi planski grade prometnice (npr. Milet).
Groblja su se nalazila izvan grada (unutar grada smiju počivati samo junaci).