Površina Azije je 44,3 milijuna četvornih kilometara što je čini najvećim kontinentom na Zemlji. Usporedbe radi, Europa ima površinu od oko 10 milijuna četvornih kilometara, što bi značilo da je Azija četiri puta veća od Europe.

Azija je smještena u žarkom, sjevernom umjerenom i sjevernom hladnom toplinskom pojasu. Nalazi se sjeverno i južno od ekvatora i najvećim dijelom istočno od početnog meridijana.

Dogovorenu granicu između Azije i Europe čine: gorje Ural, rijeka Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Bospor, Mramorno more i Dardaneli. Važno je naglasiti kako je ovo prirodna granica Europe i Azije, a politička granica ova dva kontinenta prati zapadnu granicu Ruske Federacije.

Granica između Afrike i Azije je umjetno prokopan Sueski kanal koji je prokopan u 19. stoljeću i važan je jer se njegovim puštanjem u promet skratio put od Sredozemnog mora do Indijskog oceana.

Granicu između Azije i Australije čine Timorsko i Arafursko more.

Granicu između Azije i Sjeverne Amerike čini Beringov prolaz.

Azijska obala je razvedena s velikim i širokim zaljevima te mnogobrojnim otocima i poluotocima.

U Aziji kao važniji i veći poluotoci izdvajaju se: Kamčatka, Čukotski poluotok, Indokina, Mala Azija, Arapski poluotok, Korejski poluotok, Malajski poluotok i Indijski poluotok.

Veće azijske otočne skupine su Japansko otočje, Filipini i Indonezija koja predstavlja i najveću otočnu skupinu na Zemlji.

Kurilsko otočje ili Kurile čini 56 otoka u Tihom oceanu oko kojih se spore Rusija i Japan. Problem oko kojeg se spore je naravno financijske prirode, a radi se o prostoru bogatom fosilnim gorivima.

Najprometniji pomorski prolazi u Aziji su Bab al-Mandab (Crveno more - Indijski ocean), Sueski kanal (Sredozemno more - Crveno more), Malajski prolaz (Indonezija - Malajski poluotok) i Hormuz (Omanski zaljev - Perzijski zaljev). Važnost ovih pomorskih prolaza proizlazi jer skraćuju put između mora i oceana i kroz njih se odvija velika količina prometa.

Indonezija je najveća otočna skupina na Zemlji sa 17 508 otoka od kojih je trećina naseljeno. Indonezija se smjestila između Tihog i Indijskog oceana, a među brojnim otocima površinom se ističu Java, Boreno i Celebes.

Prema različitim prirodnim obilježjima (klima, vegetacija, reljef,...) izdvaja se šest azijskih prirodno-geografskih regija, a to su: Sjeverna, Jugozapadna, Središnja, Južna, Istočna i Jugoistočna Azija.

Središnja Azija ima stepsku i pustinjsku klimu, a poznata je po uzgoju pamuka i žitarica. Ova regija obuhvaća prostor oko Kaspijskog jezera pa do planine Tjenšan.

Jugozapadna Azija obuhvaća dio Azije oko obale Kaspijskog jezera, Male Azije, Arapskog poluotoka i prostora Mezopotamije. Obilježje ovoga prostora su politički sukobi (Izrael i Palestina npr.) i velike zalihe nafte i zemnog plina.

Južna Azija prostor je poznat po uzgoju pamuka i kao prostor s najbrže rastućim brojem stanovnika na Zemlji. Obuhvaća prostor Indijskog poluotoka i prostor Himalaje. Prostor oskudijeva fosilnim gorivima, a poljoprivreda ovisi o monsunima koji donose kišu.

Sjeverna Azija je rijetko naseljen prostor zbog nepovoljne klime, a obuhvaća prostor Ruske Federacije.

Istočna Azija prostor je koji se pruža od obale Tihog oceana do visoravni Tibet. Obilježje ove regije je visokorazvijeno gospodarstvo gdje prednjače: Kina, Japan i Južna Koreja.

Jugoistočna Azija prostor je koji obuhvaća Indokinu, Malajski poluotok te Indoneziju i FIlipine. Ova regija ističe se razvijenom poljoprivredom, a kao poljoprivredna vrsta se ističe riža.

Daleki istok označava prostor istočne Azije, a kada se gleda geopolitčki uzima se i dio Jugoistočne Azije.

Bliski istok pojam je koji su skovali Britanci, a odnosi se na prostor jugozapadne Azije.

Mrtvo more najveća je depresija u Aziji, ali i na Zemlji. Osim što je najveća depresija ima i anjveču slanost od čal 332 promila.