Azija - najkontinent

U Aziji kao važniji i veći poluotoci izdvajaju se: Kamčatka, Čukotski poluotok, Indokina, Mala Azija, Arapski poluotok (najveći azijski), Korejski poluotok, Malajski poluotok i Indijski poluotok.

Prema različitim prirodnim obilježjima (klima, vegetacija, reljef,...) izdvaja se šest azijskih prirodno-geografskih regija, a to su: Sjeverna, Jugozapadna, Središnja, Južna, Istočna i Jugoistočna Azija.

Jugozapadna Azija obuhvaća dio Azije oko obale Kaspijskog jezera, Male Azije, Arapskog poluotoka i prostora Mezopotamije. Obilježje ovoga prostora su politički sukobi (Izrael i Palestina npr.) i velike zalihe nafte i zemnog plina.

Površina Azije je 44,3 milijuna četvornih kilometara što je čini najvećim kontinentom na Zemlji.

Jugoistočna Azija prostor je koji obuhvaća Indokinu, Malajski poluotok te Indoneziju i FIlipine. Ova regija ističe se razvijenom poljoprivredom, a kao poljoprivredna vrsta se ističe riža.

Mrtvo more najveća je depresija u Aziji, ali i na Zemlji. Osim što je najveća depresija ima i najveću slanost od čak 332 promila.

Istočna Azija prostor je koji se pruža od obale Tihog oceana do visoravni Tibet. Obilježje ove regije je visokorazvijeno gospodarstvo gdje prednjače: Kina, Japan i Južna Koreja.

Bliski istok pojam je koji su skovali Britanci, a odnosi se na prostor jugozapadne Azije.

Azija je smještena u žarkom, sjevernom umjerenom i sjevernom hladnom toplinskom pojasu. Nalazi se sjeverno i južno od ekvatora i najvećim dijelom istočno od početnog meridijana.

Granicu između Azije i Australije čine Timorsko i Arafursko more.

Daleki istok označava prostor istočne Azije, a kada se gleda geopolitčki uzima se i dio Jugoistočne Azije.

Južna Azija prostor je poznat po uzgoju pamuka i kao prostor s najbrže rastućim brojem stanovnika na Zemlji. Obuhvaća prostor Indijskog poluotoka i prostor Himalaje.

Kurilsko otočje ili Kurile čini 56 otoka u Tihom oceanu oko kojih se spore Rusija i Japan. Problem oko kojeg se spore je financijske prirode, a radi se o prostoru bogatom fosilnim gorivima.

Granica između Afrike i Azije je umjetno prokopan Sueski kanal koji je prokopan u 19. stoljeću i važan je jer se njegovim puštanjem u promet skratio put od Sredozemnog mora do Indijskog oceana.

Najprometniji pomorski prolazi u Aziji su Bab al-Mandab (Crveno more - Indijski ocean), Sueski kanal (Sredozemno more - Crveno more), Malajski prolaz (Indonezija - Malajski poluotok) i Hormuz (Omanski zaljev - Perzijski zaljev).

Mrtvo more najveća je depresija u Aziji, ali i na Zemlji. Osim što je najveća depresija ima i anjveču slanost od čal 332 promila.

Sjeverna Azija je rijetko naseljen prostor zbog nepovoljne klime, a obuhvaća prostor Ruske Federacije.

Granicu između Azije i Sjeverne Amerike čini Beringov prolaz.

Veće azijske otočne skupine su Japansko otočje, Filipini i Indonezija koja predstavlja i najveću otočnu skupinu na Zemlji.

Kola je poluotok na sjeveru Europe koji pripada Rusiji.

U Aziji kao važniji i veći poluotoci izdvajaju se: Kamčatka, Čukotski poluotok, Indokina, Mala Azija, Arapski poluotok, Korejski poluotok, Malajski poluotok i Indijski poluotok.