Najviše turističkih noćenja, oko 30% ukupnih, bilježi Istarska županija, a nakon nje slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska te Zadarska. Istarska županija, osim prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih atrakcija brojne turiste privlači i svojom blizinom Srednjoj Europi i Italiji odakle dolazi najznačajniji dio turista.

Turizam u Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju pa se tako sredinom 19. stoljeća pojavljuju prvi pisani vodiči i turističke organizacije, a prvi hotel na području današnje Hrvatske, hotel Kvarner, izgrađen je 1884. godine u Opatiji.

Turizam u Hrvatskoj obilježen je sezonalnošću, odnosno najveći dio dolazaka i prihoda od turizma se ostvaruje ljeti, između lipnja i rujna. Ipak, brojne destinacije na Jadranu pokušavaju produljiti ,,sezonu'' i na jesen i proljeće različitim kulturnim događanjima, kvalitetnijom ponudom i sl.

Promatrajući strukturu turista u Hrvatskoj prema zemljama iz kojih dolaze, vidimo kako je najviše turista iz Njemačke, oko četvrtine ukupnog broja turista, a brojni turisti dolaze i iz Slovenije, Austrije, Poljske, Češke itd. Udio domaćih turista iznosi oko 7 posto.

Najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj je NP Plitvička jezera, a idući po redoslijedu su NP Krka, Kornati i Brijuni. U godinama prije COVID-19 pandemije, hrvatske nacionalne parkove posjećivalo je, ukupno gledajući, oko 4 milijuna posjetitelja.

Turizam je najznačajnija djelatnost hrvatskog gospodarstva te čini čak 20%, odnosno jednu petinu bruto nacionalnog dohotka. Glavni preduvjeti za razvoj turizma u Hrvatskoj su očuvana priroda, ugodna klima, prirodne ljepote, bogata kulturna baština i ponuda te povoljan geografski položaj.

Osim u Primorskoj Hrvatskoj i gradovima, turizam se ostvaruje i na seoskim područjima Hrvatske te ga nazivamo ruralnim turizmom. Taj oblik turizam postaje sve značajniji za dijelove Hrvatske u kojima turizam povijesno nije imao veći značaj (npr. Panonska i dijelovi Gorske Hrvatske).