Anomalija vode je karakteristika vode da najveću gustoću ima na temperaturi od 4+ stupnjeva. Svako bi fizikalno tijelo najveću gustoću trebalo imati u čvrstom agregatnom stanju, što kod vode nije slučaj jer je najgušća u tekućem agregacijskom stanju. Voda se na površini jezera ohladi do 4+ stupnjeva zbog čega se zbog svoje težine (gustoće) spušta na dno, a hladnija (lakša) voda diže se na površinu gdje se smrzne i pretvori u led (što omogućuje život u vodi)

Pri većem tlaku topljivost plinova je veća, dok se povećanjem temperature njihova topljivost smanjuje. Kako se temperatura povisuje, plinovi obično postaju manje topljivi u vodi ali topljiviji u organskim otapalima.

Površinska napetost je svojstvo vode zbog kojeg su čestice vode čvrsto povezane na njezinoj površini, pa manji predmeti plutaju po vodi (npr. vlat trave, dlaka), a neki kukci mogu čak i hodati po vodi.

Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućeg u čvrsto agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normalnoga tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište leda i ledište vode je 0 °C pri normalnome atmosferskom tlaku.

Voda se pri atmosferskom tlaku do temperature 0°C nalazi u čvrstom agregacijskom stanju koje nazivamo led. Između 0°C i 100°C pri atmosferskom tlaku voda je u tekućem stanju. Iznad 100°C također pri atmosferskom tlaku, voda prelazi u plinovito agregacijsko stanje, odnosno vodenu paru.

Temperatura pri kojoj voda prelazi iz čvrstog agregacijskog stanja u tekuće, odnosno temperatura pri kojoj se led pretvara u vodu naziva se temperatura tališta. temperatura tališta vode pri atmosferskom tlaku iznosi 0 C

Anomalija vode je karakteristika vode da najveću gustoću ima na temperaturi od 4+ stupnjeva. Svako bi fizikalno tijelo najveću gustoću trebalo imati u čvrstom agregatnom stanju, što kod vode nije slučaj jer je najgušća u tekućem agregacijskom stanju. Voda se na površini jezera ohladi do 4+ stupnjeva zbog čega se zbog svoje težine (gustoće) spušta na dno, a hladnija (lakša) voda diže se na površinu gdje se smrzne i pretvori u led (što omogućuje život u vodi). Molekule vode pretvaranjem u kristale leda povezuju se vodikovim vezama na energijski najbolji način, što znači da ostaju šupljine zbog kojih je gustoća leda manja od gustoće vode

Ledište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz tekućeg u čvrsto agregatno stanje. Ovisi o tlaku, ali se u tablicama za pojedine tvari obično navode vrijednosti ledišta kod normalnoga tlaka (101 325 Pa). Pod većim tlakom ledište se snizuje, a pod manjim povisuje. Talište leda i ledište vode je 0 °C pri normalnome atmosferskom tlaku.

Vrelište ovisi o tlaku koji djeluje na promatrani sustav. Što je tlak niži, to je manja temperatura potrebna da se dođe do vrelišta. Zbog toga planinari na visinama od nekoliko tisuća metara primjećuju da voda ne vri pri 100 °C, nego već pri nižim temperaturama, jer je tlak niži na većim visinama