Tlo

Tlo nastaje mehaničkim i kemijskim trošenjem svih vrsta stijena, tj. od krupne stijene usitnjavanjem nastaju manji komadići. Tlo se tijekom vremena neprestano mijenja i svojim oblikom i sastavom. U tom procesu mijenjanja sudjeluju životinje, biljke, padaline, ali i čovjek različitim aktivnostima.Nastanak tla od stijene, preko kamenčića do pijeska i sitnoga praha dugotrajan je proces koji mjerimo u tisućama godina

Primjena umjetnih gnojiva, ispiranje tla te nepravilno gospodarenje otpadom neki su od čimbenika koji utječu na kvalitetu i sastav tla (zakiseljuju tlo i smanjuju pH vrijednost tla) Niska pH vrijednost ukazuje na tlo loše strukture i posljedično nisku potencijalnu plodnost.

Crvena i djelomično žuta boja povezane su s različitim oblicima željeznih oksida.Tla žute i crvene boje (lateriti i crvenice) nastaju u tropskim i suptropskim regijama, bogata su oksidiranim spojevima željeza i stoga su uvijek obojena u žutu, narančastu, crvenu ili crvenosmeđu boju

Vrste tla razlikuju se po teksturi, boji, plodnosti, rahlosti, vlažnosti, propusnosti, temperaturi i kiselosti

Crna boja u tlu obično je posljedica nakupljanja i razgradnje organske tvari. Pošto se najviše mrtve organske tvari unosi u tlo u površinskim slojevima ovakva boja je karakteristična za površinske horizonte tala. Intenzitet boje je povezan sa sadržajem humusa. Ako je humusa < 4 % prevladavaju sive nijanse, a kada ima više od 10 % humusa boja postaje intenzivno crna. Obično je ova boja znak visoko plodnih tla.

Tlo sadrži tvari u svim trima agregacijskim stanjima: čvrstom, tekućem i plinovitom. Od čvrstih tvari njegovu osnovu čine kamen i šljunak. Plinoviti dio obuhvaća plinove koji se nalaze i u atmosferi, a tekući je dio voda s različitim otopljenim tvarima. Osim toga, u tlu se nalaze i organske tvari, ostaci živih bića

Tlo ili pedosfera predstavlja tanki omotač Zemlje, smješten između Zemljine kore ili litosfere i atmosfere.