Charles Darwin promatrao je zebe na otočju Galapagosu. Uočio je da su slične i da imaju istog zajedničkog pretka, ali da imaju različite kljunove kako bi se mogle hraniti različitom hranom na različitim otocima. Ovo je primjer važnosti prostorne izolacije vrsta kao jednog čimbenika u evoluciji vrsta.

Evolucija je grana biologije koja proučava razvoj živog svijeta. Pri tome se koristi dokazima iz različitih drugih grana i područja biologije, ali i drugih znanosti. Na ideji znanstvenika Charlesa Darwina temelji se današnja teorija evolucije.

Čudnovati kljunaš je danas živući sisavac koji ima i svojstva gmazova i ptica. Ima dlaku i mladi sišu mlijeko (osobine sisavaca). Ima kljun (osobina ptica) te leže jaja, ima jedan otvor kroz koji izlaze izmet, mokraća i jaja (osobine ptica i gmazova).

U 19. stoljeću Charles Darwin uočio je prirodni odabir, pojavu da organizmi koji su bolje prilagođeni svom okolišu lakše preživljavaju. Ako lakše preživljavaju, veće su šanse da će imati potomstvo i da će njima prenijeti svoje prilagodbe. Na temelju tih spoznaja osmislio je teoriju evolucije koja je do danas znanstveno priznata.

Promjenjivost i prilagodljivost organizama važni su za njihov opstanak. Tijekom Zemljine povijesti, životni su se uvjeti na Zemlji mijenjali, a organizmi su se tim promjenama prilagođavali kako bi opstali. Organizmi su razvili različite prilagodbe koje im omogućuju nastanjivanje različitih staništa, od kojih neka nastanjuju brojne druge vrste pa trebaju biti prilagođeni na obranu i napad, a neka su ekstremna i najveći je izazov preživjeti nepovoljne uvjete.

Dvodihalica je vrsta ribe koja živi u vodi, ali može disati i pod vodom i na zraku, po čemu je i dobila ime. Smatra se da su takav način disanja imali i pretci vodozemaca. Dvodihalice postoje i danas na Zemlji (Australija, Afrika, Južna Amerika).

Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Prilagodbe živih bića vrlo su raznolike i ovise o životnim uvjetima na staništu. Uz to, prilagodbe omogućavaju i opstanak vrste jer se prenose na potomke.

Jedno od najpoznatijih izumiranja je izumiranje velikih gmazova, odnosno dinosaura, nakon čega je nastupilo tzv. "doba sisavaca". Izumiranjem dinosaura otvorio se prostor za razvoj sisavaca jer su oni bili bolje prilagođeni novonastalim uvjetima na Zemlji. Tadašnja skupina sisavaca, koja je nalikovala današnjim rovkama, dalje se razvijala i rasprostranjivala po površini Zemlje.

Charles Darwin osmislio je teoriju evolucije koja je do danas priznata. On je uočio da se vrste mogu mijenjati, nestajati i da mogu nastajati nove, a uočio je i da iz pojedine vrste najviše opstaju jedinke koje su najbolje prilagođene svom staništu.