U rečenici Šumska staza prolazi onuda mjesni prilog onuda označava smjer (put) kretanja jer označava put kojim staza prolazi i odgovara na pitanje KUDA prolazi?

Prilozi dopunjuju glagole i odnose se na glagole.

Primjer 1.
Glazba tiho svira. -> Kako svira? -> Tiho svira.
prilog tiho odnosi se na glagolsku radnju svira i izriče na koji se način događa -> načinski prilog

Primjer 2.
Marko ostaje tu. -> Gdje ostaje? -> Ostaje tu. -> prilog tu odnosi se na glagolsku radnju ostaje i izriče mjesto na kojem se događa -> mjesni prilog

Prilozi sada, tada, odavno su vremenske prilozi jer odgovaraju na pitanja Kada? i Otkada? – pitanja za vremenske priloge.

Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja - Kada? Otkada? Dokada? (sada, otada, donedavno…)

Prilozi tako, onako, nikako su načinski prilozi jer odgovaraju na pitanje Kako? – pitanje za načinske priloge.

Načinski prilozi odgovaraju na pitanje – Kako? (Na koji način?) (ovako)

Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:

• vremenski (sada, odmah, jutros…),
• načinski (onako, napamet, tako…)
• mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog

Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)

U rečenici UMILJATO mače umiljato prede prilog je umiljato jer dopunjuje glagol prede i odgovara na pitanje Kako mače prede? te je načinski prilog.

Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:

• vremenski (sada, odmah, jutros…),
• načinski (onako, napamet, tako…)
• mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog

Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)

U rečenici Davno sam čuo priču o čudesnoj šumi prilog je davno jer izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Kada sam čuo priču o čudesnoj šumi? Davno je vremenski prilog.

Prilozi - nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način, stoga razlikujemo tri vrste priloga:

• vremenski (sada, odmah, jutros…),
• načinski (onako, napamet, tako…)
• mjesni (ovdje, tu, ondje…) prilog

Upitni prilozi – posebna vrsta priloga, pitanja pomoću kojih određujemo vrstu priloga (kada, dokada, gdje, kamo, kako)

Prilozi ovdje, tu, tamo, nigdje su mjesni prilozi jer odgovaraju na pitanja Gdje? i Kamo? – pitanja za mjesne priloge. Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja – Gdje? Kamo? Kuda? Otkuda? Dokuda? (tu, nikamo, ovuda, odavde, dotle…)

U rečenici Taj sam trenutak oduvijek priželjkivao prilog je oduvijek jer izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Otkada sam taj trenutak priželjkivao? Oduvijek je vremenski prilog.

Prilozi su nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: mjesto, vrijeme i način. Prilozi su nepromjenjive riječi jer ne mijenjaju oblik.

Od navedenih rečenica pogrešno je napisana je: Sjedni tu, kraj mene jer prilog tu označava da je nešto blizu sugovornoj osobi (TI), a ne govornoj osobi (JA).

U rečenici Brzo sam izmijesio kruh prilog je brzo jer izriče način glagolske radnje i odgovara na pitanje Kako sam izmijesio kruh? Prilog brzo dopunjuje i odnosi se na glagol sam izmijesio. Brzo je načinski prilog.

U rečenici Tada smo se glasno nasmijali prilozi su tada i glasno. Prilog tada izriče vrijeme glagolske radnje i odgovara na pitanje Kada smo se glasno nasmijali?, a prilog glasno odgovara na pitanje Kako smo se tada nasmijali? Prilog tada je vremenski, a glasno je načinski prilog.

U rečenici Nasmijano dijete svakoga veseli riječ nasmijano je pridjev jer odgovara na pitanje Kakvo je dijete? i odnosi se na imenicu.

U rečenici Polako smo se spustili prilog je polako jer izriče način glagolske radnje i odgovara na pitanje Kako smo se spustili? Prilog polako dopunjuje i odnosi se na glagol smo se spustili. Polako je načinski prilog.

Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?

Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?

Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?

U rečenici Vidio sam vozača da odlazi tamo mjesni prilog tamo označava cilj kretanja jer izriče cilj prema kojem se vozač kreće i odgovara na pitanje KAMO odlazi?

Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?

Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?

Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?

Okolnosti glagolske radnje su:
vrijeme -> Kada se događa? DANAS
mjesto -> Gdje se događa? OVDJE
način -> Kako se događa? OVAKO

Prilozi su nepromjenjive riječi kojima izričemo okolnosti glagolske radnje: vrijeme, mjesto i način.

Vremenski prilozi odgovaraju na pitanja Kada? Dokada? Otkada?

Mjesni prilozi odgovaraju na pitanja Gdje? Kuda? Kamo? Otkuda? Dokuda?

Načinski prilozi odgovaraju na pitanje Kako?