Organizacijske razine među živim bićima od najmanje do najviše razine: jedinka, populacija, životna zajednica, ekosustav, biosfera

Populacija je zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu.

Populacija je zajednica jedinki iste vrste koje žive na istom staništu. Populaciju čini veći ili manji broj jedinki različite dobi i spola. Broj jedinki unutar populacije (veličina populacije) može se mijenjati tijekom vremena. Iako pripadaju istoj vrsti, sve jedinke iste populacije nisu u potpunosti jednake, a to je prije svega posljedica nasljeđivanja različitih gena od roditelja, iako na razlike između jedinki iste vrste utječu i životni uvjeti okoliša.

Jedinke u populaciji pripadaju istoj vrsti što znači da se mogu razmnožavati i davati plodno potomstvo.

Ptice u Kopačkom ritu pripadaju životnoj zajednici Kopačkog rita.

Zajednicu živih bića i staništa nazivamo ekosustav. Na staništu živa bića žive i zadovoljavaju svoje životne potrebe, a preživčjavanje živih bića nekog ekosustava ovisi o životnim uvjetima staništa (temperaturi, svjetlosti, tlu, vodi, zraku). Povoljniji životni uvjeti na staništu znači da će i živi svijet ekosustava biti raznolikiji. Također, kako i živa bića utječu svojim djelovanjem na životne uvjete staništa, tako ekosustav uključuje živu i neživu prirodu koje ovise jedna o drugoj i djeluju jedna na drugu.

Potoci pripadaju vodenom ekosustavu, kojem također pripadaju jezera, mora i rijeka. Kopnenom ekosustavu pripadaju šume, livade, pašnjaci.

Ekologija je znanost koja proučava odnose između živih bića, njihov utjecaj na okoliš i utjecaj okoliša na živa bića.

Sva živa bića određenog ekosustava nazivamo životnom zajednicom. ivotnoj zajednici pripadaju organizmi različitih vrsta pa tako primjerice, životnu zajednicu Jadranskog mora čine sve bakterije, alge, biljke, ribe, sisavci i druga živa bića koja u njemu žive. Unutar životne zajednice živa bića međusobno utječu jedna na druge jer se natječu za prostor, hranu, vodu.