Parazitizam je suživot dviju jedinki kod koje jedna jedinka štetno utječe na drugu, odnosno nametnik živi na račun organizma domaćina. 

Suživot dviju jedinki nazivamo simbioza.

Suživot vlasulje i ribe klauna primjer je suživota koji je koristan za obje jedinke i naziva se mutualizam. Vlasulja je životinja koja ima lovke kojima može opeći jer izlučuju otrov. Ribi klaunu taj otrov ne smeta pa ona boravi između lovki vlasulje gdje je zaštićena od neprijatelja, što joj je važno jer nije brz plivač. U zamjenu za "gostoprimstvo" riba klaun čisti vlasulju, štiti je od neprijatelja i svojim kretanjem potiče strujanje vode kojom do tijela vlasulje dolazi više kisika i hrane.

Oblik suživota koji je koristan samo za jednu jedinku, a za drugu nije ni štetan ni koristan naziva se komenzalizam.

Prednosti života u zajednici očituju se u suradničkim odnosima koji olakšavaju obranu od neprijatelja, svladavanje plijena te pronalazak partnera za razmnožavanje i brigu o mladima. Nedostaci života u zajednici vidljivi su u natjecateljskim odnosima pri dijeljenju prostora, plijena, ali i u borbi za ženku. Nedostatak života u skupini je i širenje bolesti što negativno utječe na brojnost populacije.

Ženka za vrijeme parenja bira mužjaka s boljim obilježjima, a mužjak s boljim obilježjima je obično onaj koji pobjedi u borbi.

Parazitizam je suživot dviju jedinki kod koje jedna jedinka štetno utječe na drugu.

Ženka za vrijeme parenja bira mužjaka s boljim obilježjima, a mužjak s boljim obilježjima je obično onaj koji pobjedi u borbi.

Biljke se mogu prilagođavati na različite uvjete u prirodi. One se natječu za svjetlost, mineralne tvari i vodu iz tla. Primjer njihove prilagodbe je penjanje uz neku podlogu kao što je drvo kako bi bila bolje osvjetljena Sunčevom svjetlosti.