U siječnju 1942. održala se konferencija za konačno riješenje židovskog pitanja u vili kod jezera Wannsee-u kod Berlina. Konačno riješenje je za Nijemce podrazumijevalo istrebljevanje odnosno ubijanje svih Židova.

Na područjima sa židovskom stanovništvom se hebrejski jezik miješao s jezicima tih područja. Tako je u Njemačkoj nastao Jidiš, kao mješavina hebrejskog i njemačkog jezika.

Godine 1938. nacisti su organizirali tzv. Kristalnu noć tijekom koje su ubili oko tisuću Židova i oko 30 000 poslali u logore. Spaljeno je skoro dvjesto sinagoga, a za sva ta zlodjela Hitler je optužio same Židove.

U siječnju 1942. održala se konferencija za konačno riješenje židovskog pitanja u vili kod jezera Wannsee kod Berlina. Konačno riješenje je za nijemce podrazumijevalo istrebljevanje odnosno ubijanje svih Židova.

Na ulazu u loge je bio istaknut natpis "Rad oslobađa" (njem. Arbeit macht frei).

Zatvorenici prvog logora Dachau su bili politički protivnci, homoseksualci, Jehovini svjedoci i emigranti.

Nacisti su provodili jako nasilnu politiku prema Židovima (i drugim manjinama) i lažno ih okrivljivali za sve probleme njemačkog naroda. Nürnberškim zakonom iz 1935. godine je utvrđena rasistička politika prema Židovima, a zatim i politika segregacije Židova od Nijemaca u svim područjima života.

Godine 1938. (u noći s 9. na 10. studenog) nacisti su organizirali tzv. Kristalnu noć tijekom koje su ubili oko tisuću Židova i oko 30 000 poslali u logore. Spaljeno je skoro dvjesto sinagoga, a za sva ta zlodjela Hitler je optužio same Židove. Posljedica Kristalne noći je emigracija (oko 115 000) Židova iz Njemačke.

Potpuno ili djelomično uništenje određene nacionalne, vjerske ili rasne skupine nazivamo "genocid". Genocid nad europskim Židovima tijekom Drugog svjetskog rata nazivamo "holokaust" (hebrejski "Shoah"), a odluku o uništavanju Židova u Drugom svjetskom ratu su Nijemci nazvali "konačno riješenje" ("Endlösung").

Antisemitizam definiramo kao nesnošljivost prema Židovima. Vladavina putem sile je represija, a prisilno odvajanje civilnog stanovništva s nekog teritorija je deportacija.

Nacsti su provodili jako nasilnu politiku prema Židovima (i drugim manjinama) i lažno ih okrivljivali za sve probleme njemačkog naroda. Nürnberškim zakonom iz 1935. godine je utvrđena rasistička politika prema Židovima, a zatim i politika segregacije Židova od Nijemaca u svim područjima života.

Sve što se protivilo nacističkoj ideologiji nije bilo poželjno. Tako su se na progonu našle i mnoge knjige i pisci. Knjige su i spaljivane, a psoebno one povezane sa židovstvom.

Nacisti su okrivili Židove za poraz u Prvom svjetskom ratu, iako se velik broj Židova tijekom rata borio i ginuo za Njemačku.

Na početku 1942. godine Njemačka je donijela odluku o "konačnom rješenju židovskog pitanja" te je odabrano šest logora koji su pretvoreni u "logore sitrebljenja".

Na početku 1942. godine Njemačka je donijela odluku o "konačnom rješenju židovskog pitanja" te je odabrano šest logora koji su pretvoreni u "logore sitrebljenja". Procjenjuje se da je samo u Auschwitzu ubijeno između 1 100 000 i 1 500 000 ljudi od kojih su 90% bili Židovi.

Antisemitizam definiramo kao nesnošljivost prema Židovima. Vladavina putem sile je represija, a prisilno odvajanje civilnog stanovništva s nekog teritorija je deportacija.

Mržnja prema Židovima i zagovaranje da im se ukinu ljudska i građanska prava naziva se antisemitizam. Ova ideja bila je sastavni dio nacističke ideologije koju je promovirao Adolf Hilter.

Nacizam je politički pokret u Njemačkoj. Nacistički pokret je doživio svoj uspon stvaranjem Trećeg Reicha - totalitarne države koju je od 1933. do 1945. vodio Adolf Hitler.

Najzloglasniji nacistički koncentracijski logor je bio Ausschwitz u Poljskoj. U Ausschwitzu je pobijano uz pomoć plinskih komora preko 1,2 milijuna ljudi, velikom većinom Židova. Sovjetski vojnici su 27.01.1945. god. oslobodili ovaj logor. Taj datum obilježava se u Europi kao "Dan sjećanja na žrtve holokausta".

U Drugom svjetskom ratu su postojale dvije vrste koncentracijskih logora. Prva vrsta su bili "radni logori" iz kojih su Nijemci poslali zatvorenika na težak fizički rad (npr. u rudnike). Veliki broj zatvorenika je umrlo radi teških uvjeta rada (12-14 satni radni dan bez alata) i gladi. Druga vrsta su bili koncentracijski logori za sustavno ubijanje Židova uz pomoć plinskih komora.

Na područjima sa židovskim stanovništvom se hebrejski jezik miješao s jezicima tih područja. Tako je u Njemačkoj nastao Jidiš, kao mješavina hebrejskog i njemačkog jezika.

Godine 1938. nacisti su organizirali tzv. Kristalnu noć tijekom koje su ubili oko tisuću Židova i oko 30 000 poslali u logore. Spaljeno je skoro dvjesto sinagoga, a za sva ta zlodjela Hitler je optužio same Židove. Za nadoknadak štete Židovima je zaplijeneno 20% imovine.

Najveći broj koncentracijskih logora se nalazio na njemačko-okupiranom teritoriju Poljske. Tu su se i nalazili svi logori za masovno ubijanje Židova (Ausschwitz, Treblinka, Majdanek i dr.).

Koncentracijski logori Ausschwitz, Treblinka, Majdanek, Belžec, Chelmo i Sobibor u Poljskoj su bili namjenjeni za masovno ubijanje Židova. Ostali koncentracijski logori su bili namjenjeni za uništavanje Židova i drugih zarobljenika kroz fizički rad (npr. u rudnicima).

Nijemci su koristili plinske komore za masovno ubijanje Židova u koncentracijskim logorima. Nijemci su poslali Židove u velike komore koje su izgledale kao tuševe i potom zatvorili vrata. Umjesto vode je izašao otrovni plin u tu komore. Potom su Nijemci zapalili leševe u velikim pećima koji su se nalazili u sklopu koncentracijskih logora.