Test znanja

0/10
Pojašnjenje

Kako dišu kukci:

Pojašnjenje
Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.
Pojašnjenje

Zašto neke životinje trebaju manje kisika?

Pojašnjenje
Potreba životinja za kisikom ovisi metaboličkoj potrebi same životinje. Npr. životinje koje su jako aktivne će imati viši metabolizam te će trebati više energije, a samim time i više kisika kako bi se ta energija mogla osloboditi. Ovo su često toplokrvne životinje (sisavci i ptice), a toplokrvnost i održavanje temperature tijela troši jako puno energije.
Pojašnjenje

Spužve dišu _____?

Pojašnjenje
Spužve i žarnjaci su jednostavni organizmi koji dišu površinom tijela, a disanje se odvija u svim stanicama. Nemaju posebnih respiratornih struktura. Voda u tijelo ulazi kroz male otvore (pore) i cirkulira unutarnjim šupljinama, a kisik difundira izravno u stanice.
Pojašnjenje

Kako dišu gujavice?

Pojašnjenje
Gujavice dišu preko kože. Disanje se isto bazira na difuziji plinova samo što ovdje plinovi difundiraju preko tanke kože. Koža za disanje mora biti vlažna, stoga ima veliki broj kožnih žlijezda koje proizvode sluz što pomaže kod difuzije kisika.
Pojašnjenje

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

Pojašnjenje
Ovi organizmi dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.
Pojašnjenje

Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?

Pojašnjenje
Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.
Pojašnjenje

_______ pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.

Pojašnjenje
Većina organizama prilikom disanja iskorištava kisik i oslobađa ugljikov dioksid. Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.
Pojašnjenje

Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:

Pojašnjenje
Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.
Pojašnjenje

Ptice imaju _____ potrebu za kisikom.

Pojašnjenje
Ptice također dišu plućima, a zbog leta imaju veliku potrebu za kisikom pa su im pluća velika i razvijena. Uz pluća imaju i sustav zračnih vrećica koje ulaze u velike kosti i među organ, a služe kao spremište zraka i olakšavaju tijelo ptice. Kod disanja zrak putuje samo u jednom smjeru kroz pluća što dozvoljava bolju iskoristivost kisika iz zraka.
Pojašnjenje

Kako dišu ribe?

Pojašnjenje
Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.

Test znanja uspješno završen, vaša ocjena je:

Ispod se nalaze rezultati testa znanja sa točnim odgovorima i objašnjenjima

Igraj još

1/10

Kako dišu kukci:

D
Uzdušnicama
Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.

2/10

Zašto neke životinje trebaju manje kisika?

D
Drugačija aktivnost i metabolizam
Potreba životinja za kisikom ovisi metaboličkoj potrebi same životinje. Npr. životinje koje su jako aktivne će imati viši metabolizam te će trebati više energije, a samim time i više kisika kako bi se ta energija mogla osloboditi. Ovo su često toplokrvne životinje (sisavci i ptice), a toplokrvnost i održavanje temperature tijela troši jako puno energije.

3/10

Spužve dišu _____?

A
Površinom tijela
Spužve i žarnjaci su jednostavni organizmi koji dišu površinom tijela, a disanje se odvija u svim stanicama. Nemaju posebnih respiratornih struktura. Voda u tijelo ulazi kroz male otvore (pore) i cirkulira unutarnjim šupljinama, a kisik difundira izravno u stanice.

4/10

Kako dišu gujavice?

C
Kožom
Gujavice dišu preko kože. Disanje se isto bazira na difuziji plinova samo što ovdje plinovi difundiraju preko tanke kože. Koža za disanje mora biti vlažna, stoga ima veliki broj kožnih žlijezda koje proizvode sluz što pomaže kod difuzije kisika.

5/10

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

C
Škrgama
Ovi organizmi dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.

6/10

Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?

B
Koža i pluća
Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.

7/10

_______ pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.

B
Većina organizama
Većina organizama prilikom disanja iskorištava kisik i oslobađa ugljikov dioksid. Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.

8/10

Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:

D
Vodozemci
Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.

9/10

Ptice imaju _____ potrebu za kisikom.

C
Veliku
Ptice također dišu plućima, a zbog leta imaju veliku potrebu za kisikom pa su im pluća velika i razvijena. Uz pluća imaju i sustav zračnih vrećica koje ulaze u velike kosti i među organ, a služe kao spremište zraka i olakšavaju tijelo ptice. Kod disanja zrak putuje samo u jednom smjeru kroz pluća što dozvoljava bolju iskoristivost kisika iz zraka.

10/10

Kako dišu ribe?

C
Škrgama
Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje