1 / 41

Zbog čega nastaje plima i oseka?

Plima i oseka su rezultat gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Plima je podizanje razine mora, a oseka je spuštanje mora.
2 / 41

Kako se naziva spuštanje morske razine, a posljedica je djelovanja privlačnih sila Mjeseca i Sunca?

Oseka je spuštanje razine mora, a posljedica je djelovanja privlačnih sila Mjeseca i Sunca. Svaki dan se dogodi dva dizanja i dva spuštanja mora, odnosno dvije plime i dvije oseke, budući da se plima i oseka izmjenjuju skoro svakih šest sati.
3 / 41

Kako nazivamo položaje o kojima ovisi kako vidimo oblik Mjeseca sa Zemlje?

S obzirom da Sunce ne osvijetljava Mjesec uvijek jednako, sa Zemlje ga vidimo u različitim oblicima i ti oblici ovise o međusobnom položaju Sunca, Zemlje i Mjeseca.
4 / 41

U kojem godišnjem dobu na naše područje dolazi najviše Sunčevog zračenja?

Tijekom ljeta dani su dugi i vedri bez puno oblaka i temperature su visoke.
5 / 41

Atmosfera

Zračni omotač koji okružuje planet Zemlju i zajedno sa Zemljom kruži oko Sunca.
6 / 41

Što je posljedica okretanja Zemlje oko svoje osi?

Okretanjem Zemlje oko svoje osi dolazi do izmjene noći i dana. Dan je na onoj polovici Zemlje koju obasjava Sunce.
7 / 41

Tuča

Padalina značajna za ljetna razdoblja, a nastaje kada se topli ljetni zrak bogat vodenom parom, u visinama prolazeći kroz područje hladnog zraka, naglo hladi.
8 / 41

U kojem toplinskom pojasu mi živimo?

Ovisno o Sunčevoj energiji koja dolazi na određeni dio zemlje razlikujemo pet toplinskih pojaseva.
9 / 41

Kako se naziva podizanje morske razine, a posljedica je djelovanja privlačnih sila Mjeseca i Sunca?

Plima je podizanje razine mora, a posljedica je djelovanja privlačnih sila Mjeseca i Sunca. Svaki dan se dogodi dva dizanja i dva spuštanja mora, odnosno dvije plime i dvije oseke, budući da se plima i oseka izmjenjuju skoro svakih šest sati.
10 / 41

Meteorolog

Stručnjak koji se bavi redovitim praćenjem i mjerenjem atmosferskih pojava. Oni obrađuju dobivene podatke na temelju kojih predviđaju kakvo će biti vrijeme.
11 / 41

Koji je drugi naziv za puni Mjesec?

Uštap je drugi naziv za puni Mjesec. Ciklus Mjesečevih mijena započinju Mlađakom, dalje ide Prva četvrt, pa Uštap i na kraju Zadnja četvrt.
12 / 41

Koliko dizanja mora se dogodi u jednom danu?

Svaki dan se dogodi dva dizanja i dva spuštanja mora, odnosno dvije plime i dvije oseke, budući da se plima i oseka izmjenjuju skoro svakih šest sati. Plima i oseka su rezultat gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca.
13 / 41

Klima

Stanje atmosfere nad određenim područjem praćeno tijekom duljeg vremenskog razdoblja (najmanje 30 godina).
14 / 41

Prirodni sateliti

Manja nebeska tijela koja kruže oko planeta Sunčeva sustava. Zemljin jedini prirodni satelit je Mjesec.
15 / 41

Ako je temperatura zraka ispod 0˚C, jutarnja rosa pojavljuje se u čvrstom stanju koje nazivamo ____.

Inje nastaje kada se za vjetrovitog vremena magla dodatno hladi, pri čemu se stvaraju ledene iglice koje se hvataju na grmlje i drveće. Snijeg nastaje kada zbog niskih temperatura vodene kapljice u oblacima postupno prelaze u čvrsto agregacijsko stanje i tada nastaju pahulje.
16 / 41

Što nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim dijelovima Zemlje?

Vjetar nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim dijelovima Zemlje. S obzirom da nastaje zbog tih razlika, vjetar uvijek struji iz područja višeg u područje nižeg tlaka zraka. Što su razlike u tlaku veće, brzina vjetra je veća.
17 / 41

Vremenska prognoza

Predviđanje vremena. Najvažniji elementi vremena su: temperatura, tlak i vlažnost zraka, naoblaka, padaline, vjetar.
18 / 41

Inje

Ledene iglice koje se hvataju na grmlje i drveće, a stvaraju se za vjetrovitog vremena kada se magla dodatno hladi.
19 / 41

Morske mijene

Ritmička izmjena podizanja (plima) i spuštanja (oseka) morske razine.
20 / 41

Vrijeme

Stanje atmosfere u određenom trenutku nad određenim područjem.
21 / 41

Kako nazivamo ponavljanje istih događaja ili pojava prema točno utvrđenom redoslijedu?

Ciklus je ponavljanje istih događaja ili pojava prema utvrđenom redoslijedu. Takve pojave nazivamo cikličke promjene.
22 / 41

Što je Mjesec?

Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit, a morske mijene su posljedica djelovanja privlačnih sila Mjeseca na Zemlju (i privlačnih sila Sunca na Zemlju). Ciklus Mjesečevih mijena započinju Mlađakom, dalje ide Prva četvrt, pa Uštap i na kraju Zadnja četvrt.
23 / 41

Godišnje doba

Tromjesečno razdoblje obilježeno određenim vremenskim prilikama i prilagodbama živih bića na njih.
24 / 41

Različita količina Sunčeve energije koja dopire do pojedinih dijelova Zemlje je razlog godišnjih doba?

Različita količina Sunčeve energije koja dopire do pojedinih dijelova Zemlje je razlog godišnjih doba. Kako Zemlja putuje oko Sunca, tako Sunčeve zrake padaju pod različitim kutem na Zemlju.
25 / 41

U kojem području sunčeve zrake tijekom godine padaju pod najvećim kutom? 

Sunčeve zrake tijekom godine pod najvećim kutom padaju na području oko ekvatora, a prema polovima se njihov kut postupno smanjuje i zbog toga postoji razlika u temperaturama na ovim područjima.
26 / 41

Kruženje vode u prirodi nije ciklus?

Kruženje vode u prirodi jest ciklus koji je vrlo važan za život. Isparavanjem vode iz mora, oceana, jezera, rijeka, voda u obliku vodene pare odlazi u više slojeve atmosfere gdje se kondenzira i u obliku kiše ili drugih padalina spušta natrag na Zemlju.
27 / 41

Stanje atmosfere nad određenim područjem praćeno tijekom duljeg vremenskog razdoblja (najmanje 30 godina) određuje _____ tog područja.

Vrijeme je stanje atmosfere u određenom trenutku nad određenim područjem, dok je klima stanje atmosfere nad određenim područjem praćeno tijekom duljeg vremenskog razdoblja.
28 / 41

Bi li život bio moguć da na Zemlji nema atmosfere?

Život na Zemlji bez atmosfere ne bi bio moguć jer bi danju bilo prevruće, a noću prehladno. Najniži sloj atmosfere je najvažniji za živa bića jer se u njemu nalazi najviše zraka.
29 / 41

Cikličke pojave

Pojave u prirodi koje čine niz promjena, a koje se tijekom određenih razdoblja izmjenjuju, nakon čega sve opet kreće ispočetka.
30 / 41

Kad je na sjevernoj polutki ljeto, na južnoj polutki je____.

Kada je na sjevernoj polutki ljeto, na južnoj je zima, a kada je na južnoj polutki ljeto, na sjevernoj je zima.
31 / 41

Vjetar

Zračno strujanje koje nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim područjima Zemlje i iznad različitih površina.
32 / 41

Što je atmosfera?

Atmosfera je smjesa plinova nakon koje započinje svemir. Štiti od štetnog Sunčevog zračenja. Ona zaustavlja zrake ili reflektira ih natrag u svemir. Najvažniji zadatak atmosfere je osiguravanje povoljnih uvjeta za život na Zemlji.
33 / 41

Snijeg

Padalina koja nastaje smrzavanjem vodenih kapljica zbog niskih temperatura zraka.
34 / 41

Magla

Sitne kapljice vode koje mogu lebdjeti, a nastaju noću zbog hlađenja zemlje i zraka iznad zemlje.
35 / 41

Što je vremenska prognoza?

Vremenska prognoza je predviđanje vremena nad nekim područjem.
36 / 41

Mraz

Jutarnja rosa u čvrstom stanju.
37 / 41

Koji je sloj atmosfere najvažniji za živa bića?

Najniži sloj atmosfere je najvažniji za živa bića jer se u njemu nalazi najviše zraka. Život na Zemlji bez atmosfere ne bi bio moguć jer bi danju bilo prevruće, a noću prehladno.
38 / 41

Jesu li životni uvjeti u svako godišnje doba u umjerenom toplinskom pojasu Zemlje drugačiji?

Zbog promjene temperature okoliša i količine padalina u umjerenom toplinskom pojasu, svako godišnje doba su drugačiji životni uvjeti.
39 / 41

Što označava jednu godinu?

Zemlji je za jedan obilazak oko Sunca potrebno 365 dana i 6 sati, odnosno jedna godina.
40 / 41

Rosa

Kapljice koje nastaju  prelaskom vodene pare iz zraka u tekuće agregacijsko stanje zbog hlađenja zraka noću.
41 / 41

Koliko se godišnjih doba izmijeni tijekom godine u umjerenom pojasu?

Proljeće, ljeto, jesen i zima. Svako je godišnje doba tromjesečno razdoblje.