1 / 25

Što je bosančica?

Klikni na karticu da vidiš odgovor

Još jedno pismo, ćirilica, pojavilo se kada i glagoljica. Hrvati su prilagodili ćirilicu te se hrvatski tip ćirilice naziva bosančica.

2 / 25

Konstantin Ćiril i Metod stvorili su pismo glagoljicu, koji je jezik kojim su širili bogoslužje i Božju riječ ?

Konstantin Ćiril i Metod širili su bogoslužje i Božju riječ na staroslavenskom jeziku. To je jezik koji je bio blizak običnom narodu.
3 / 25

Koji su jezik i pismo hrvati prihvatili dolaskom na današnja područja?

Hrvati su došli na današnje područje u 7. stoljeću te su kao službeni jezik i pismo prihvatili latinski jezik i latinicu.

4 / 25

Hrvati su po doseljenju u ove krajeve od starosjedilaca Latina preuzeli pismo. Koje?

Hrvati su po dolasku u ove krajeve zatekli starosjedioce Latine i od njih preuzeli pismo latinicu.
5 / 25

Koliko tipova glagoljice postoji?

Postoje dva tipa glagoljice: obla i uglata. Hrvati su prilagodili obli tip glagoljice u svoj posebni uglati tip glagoljice. 

6 / 25

Kažemo da je hrvatska srednjovjekovna kultura bila trojezična. Koji su se jezici koristili?

Hrvatska srednjovjekovna kultura bila je tropismena i trojezična jer su tekstovi pisani latinicom, glagoljicom i ćirilicom, a ostvarivala se na latinskom, staroslavenskom i hrvatskom jezikom.

7 / 25

Kako se naziva najvažniji spomenik hrvatske srednjevjekovne pismenosti?

Najvažniji spomenik hrvatske srednjevjekovne pismenosti je Bašćanska ploča, ona je prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti.
8 / 25

Glagoljica je dobila ime po glagolu glagoljati. Ova je tvrdnja točna?

Ova je tvrdnja točna, glagoljica je dobila ime po glagolu glagoljati, što znači govoriti.
9 / 25

Kako se naziva najstarije slavensko pismo?

Latinski jezik uglavnom su govorili i pisali samo svećenici i manji broj učenih ljudi dok je običan puk govorio starohrvatski jezik. Običan puk nije mogao razumjeti crkveno bogoslužje jer se održavalo na latinskom jeziku pa se nametnula potreba za novim jezikom i pismom. Konstantin Ćiril zbog tog razloga krajem 9. stoljeća sastavlja što je danas znano kao najstarije slavensko pismo – glagoljicu.

10 / 25

Tko je osmislio/stvorio glagoljicu?

Glagoljicu su stvorili Konstantin Ćiril i Metod.
11 / 25

Zašto kažemo da je hrvatska srednjovjekovna kultura bila trojezična?

Hrvatska srednjovjekovna kultura bila je tropismena i trojezična jer su tekstovi pisani latinicom, glagoljicom i ćirilicom, a ostvarivala se na latinskom, staroslavenskom i hrvatskom jezikom.

12 / 25

Postojala su dvije inačice glagoljice. Ta je tvrdnja točna?

Postojale su dvije inačice glagoljice, obla i uglata. Hrvatska inačica glagoljice je uglata.
13 / 25

Tko je zaslužan za stvaranje najstarijeg slavenskog pisma – glagoljice?

Latinski jezik uglavnom su govorili i pisali samo svećenici i manji broj učenih ljudi dok je običan puk govorio starohrvatski jezik. Običan puk nije mogao razumjeti crkveno bogoslužje jer se održavalo na latinskom jeziku pa se nametnula potreba za novim jezikom i pismom. Konstantin Ćiril zbog tog razloga krajem 9. stoljeća sastavlja što je danas znano kao najstarije slavensko pismo – glagoljicu.

14 / 25

Koja su prva dva slova glagoljice?

Glagoljska abeceda naziva se azbuka prema nazivima prvih dvaju slova – az, buki. 

15 / 25

Za hrvatsku književnost srednjeg vijeka kažemo da je trojezična. Tvrdnja je točna?

Hrvatska srednjevjekovna književnost je trojezična.
16 / 25

Koje je pismo sastavljeno baš za Hrvate?

Za Hrvate je sastavljeno pismo koje se zove glagoljica.
17 / 25

U kojem stoljeću je nastala glagoljica?

Latinski jezik uglavnom su govorili i pisali samo svećenici i manji broj učenih ljudi dok je običan puk govorio starohrvatski jezik. Običan puk nije mogao razumjeti crkveno bogoslužje jer se održavalo na latinskom jeziku pa se nametnula potreba za novim jezikom i pismom. Konstantin Ćiril zbog tog razloga krajem 9. stoljeća sastavlja što je danas znano kao najstarije slavensko pismo – glagoljicu.

18 / 25

Zašto kažemo da je hrvatska srednjovjekovna kultura bila tropismena?

Hrvatska srednjovjekovna kultura bila je tropismena i trojezična jer su tekstovi pisani latinicom, glagoljicom i ćirilicom, a ostvarivala se na latinskom, staroslavenskom i hrvatskom jezikom.

19 / 25

Kako se zove glagoljična abeceda?

Glagoljična abeceda zove se azbuka, prema prvim slovima az, buki.
20 / 25

Zašto kažemo da je hrvatska književnost srednjeg vijeka bila tropismena?

Hrvatska književnost bila je tropismena jer je nastajala na tri pisma.
21 / 25

Kako se naziva hrvatski tip ćirilice?

Još jedno pismo, ćirilica, pojavilo se kada i glagoljica. Hrvati su prilagodili ćirilicu te se hrvatski tip ćirilice naziva bosančica.

22 / 25

Kažemo da je hrvatska srednjovjekovna kultura bila tropismena. Koja su se pisma koristila?

Hrvatska srednjovjekovna kultura bila je tropismena i trojezična jer su tekstovi pisani latinicom, glagoljicom i ćirilicom, a ostvarivala se na latinskom, staroslavenskom i hrvatskom jezikom.

23 / 25

Koje se još pismo pojavilo kad i glagoljica?

Još jedno pismo, ćirilica, pojavilo se kada i glagoljica. Hrvati su prilagodili ćirilicu te se hrvatski tip ćirilice naziva bosančica.

24 / 25

Kako još nazivamo Konstantina Ćirila i Metoda?

Konstantina Ćirila i Metoda nazivamo još i Sveta braća zbog važnosti za vjerski život Hrvata, oni su među njima na jeziku koji im je bio blizak i razumljiviji širili Božju riječ i bogoslužje. Također su im stvorili i pismo glagoljicu.
25 / 25

Na kojem su pismu nastali prvi spomenici hrvatske pismenosti?

Prvi spomenici hrvatske pismenosti nastali su na latinici, to je pismo koje su Hrvati po dolasku u ove krajeve preuzeli od stanovnika koje su tu zatekli.