Rijeka koja ima najduži tok od izvora do ušća na teritoriju Hrvatske je Kupa. Istraži i pokušaj navesti mjesta gdje izvire Kupa te gdje je njeno ušće.

Dobra je jedna od četiri rijeke koje teku kroz Karlovac. S druge strane Mirna, Raša i Dragonja najveće su rijeke u Istri. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeke.

Aljmaš, mjesto na istoku Hrvatske, nalazi se u blizini ušća rijeke Drave u Dunav. Aljmaš osim što je poznat po ušću Drave u Dunav, poznato je i kao vjersko svetište u Hrvatskoj.

Najveća riječna luka na Dunavu je Vukovar. S druge strane najveća riječno-pomorska luka u Hrvatskoj je Metković koji se nalazi na Jadranskom moru, ali i na dijelu delte rijeke Neretve.

Čikola je pritoka rijeci Krki. Obje rijeke nalaze se u sklopu Nacionalnog parka Krka te su zaštićene zakonima Republike Hrvatske. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene rijeke.

Vrljika je jedna od najvećih dalmatinskih ponornica, dok se s druge strane Lika, Gacka i Krbava nalaze na prostoru Gorske Hrvatske. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene ponornice.

Hrvatske rijeke imaju dva slijeva; crnomorski i jadranski. Rijeke Panonsko-peripanonske Hrvatske ulijevaju se u Crno more, dok se rijeke u Primorskoj Hrvatskoj uglavnom ulijevaju u Jadransko more.

Raša je rijeka u Istri pa ona ne može biti pritoka Savi. Una, Kupa, Orljava tek neke su od pritoka rijeke Save. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa spomenute rijeke i pokušaj navesti još neke pritoke rijeci Savi.

Dubrava, Varaždin i Čakovec tri su hidroelektrane koje se nalaze na Dravi. Zanimljivo je da rijeke crnomorskog slijeva zbog blagog pada nemaju hidroenergetski potencijal, a ipak se na Dravi nalaze čak tri hidroelektrane. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa navedene hidroeletrane na Dravi.

Rijeka Sava izvire u Sloveniji, teče kroz Hrvatsku i kod Beograda se ulijeva u Dunav. Potraži uz pomoć svoga školskog geografskog atlasa izvor i ušće rijeke Save i pokušaj navesti neke velike gradovi koji se nalaze na Savi.

U jesen i proljeće rijeke crnomorskog slijeva imaju najveće vodostaje, a to se povezuje s tipovima riječnih režima koje te rijeke posjeduju. Rijeke koje imaju snježni režim svoj najveći vodostaj imaju baš u prolijeće kada se snijeg otapa, a u jesen kada je najveća količina padalina u Hrvatskoj svakako utječe na povećanje vodostaja kod rijeka s kišnim režimom.

Rijeke crnomorskog slijeva karakterizira razgranata riječna mreža, blagi pad, veliki broj pritoka te njihova velika dužina. Primjer takvih rijeka su Sava, Drava i Dunav.

Zavoji koji nastaju u koritu, u obliku slova S, rijeke nazivaju se meandri. Samo zavijanje rijeke shodno tome naziva se meandriranje koje možemo vidjeti i na primjeru rijeke Dunav koja je prirodna granica između Republike Hrvatske i Republike Srbije na istoku.