Ako je biljka izložena visokoj temperaturi i pri tome je opskrbljena s dovoljno vode, puči će se otvoriti. Kroz puči izlazi voda u obliku vodene pare, što pomaže rashladiti biljku na velikim vrućinama. No, ako biljci nedostaje vode i jako je vruće, neće otvarati puči kako ne bi izgubila previše vode.
Venerina muholovka ima listove preobražene u lovke. Kada kukac sleti na njezin list, on se zaklapa i hvata plijen. Iako je biljka, venerina muholovka je mesožderka i lovi plijen.
Alge i biljke najčešće reagiraju na promjenu vlažnosti, temperature, jačine svjetlosti, ali i gravitaciju te dodir. Prepoznavanje ovih podražaja i reagiranje na njih omogućuje algama i biljkama pronalaženje prostora povoljnog za život.
Biljke i alge pomiču dijelove organizma ili organele kada reagiraju na podražaje. Na primjer, biljke mogu pomicati listove da bi bili bolje izloženi svjetlosti ili poticati rast korijena prema vodi. Uz to, biljke i alge mogu pomicati položaj kloroplasta koji je organel unutar stanice da bi bio što izloženiji svjetlosti.
Kada je biljka izložena svjetlosti, puči se otvaraju. Kada ima više svjetlosti, vrši se i više fotosinteze u biljci, pa je potrebno otvoriti puči kako bi se mogla vršiti izmjena veće količine plinova koji sudjeluju u fotosintezu.
Grašku je korisno prepoznavati i reagirati na podražaj dodira jer mu to omogućuje da prepozna podlogu koja mu je najbliža i počne se omatati oko nje i rasti uz nju. Što je grašak više, to ga manje drugih biljaka i predmeta zaklanja i lakše mu je doći do svjetlosti potrebne za fotosintezu.
Položaj kloroplasta u stanici biljaka ovisi o intenzitetu svjetlosti. Ovisno o količini svjetlosti, kloroplasti mogu zauzeti drugačiji položaj. Kod prejakog osvjetljenja smještaju se uz stijenku stanice, kako bi se spriječilo njihovo oštećenje.
Kućne biljke često nemaju dovoljno svjetlosti, pa počnu rasti nagnuto, prema prozoru, kako bi mogle dobiti što više svjetla. Takav rast ukazuje na to da biljka osjeti svjetlost i može reagirati na nju.
Puči se, ovisno o podražajima, otvaraju i zatvaraju. Puči su otvori na površini listova kroz koje ugljikov dioksid ulazi u biljku, a kisik i višak vodene pare izlaze iz biljke.
Stabljika krastavca savija se u smjeru dodira. To joj omogućuje da raste prema drugim biljkama i predmetima oko kojih se može omotati i rasti u visinu.
Što će se dogoditi s pučima kada je biljka izložena visokoj temperaturi?
C
Otvaraju se, ako ima puno vode u biljci.
Ako je biljka izložena visokoj temperaturi i pri tome je opskrbljena s dovoljno vode, puči će se otvoriti. Kroz puči izlazi voda u obliku vodene pare, što pomaže rashladiti biljku na velikim vrućinama. No, ako biljci nedostaje vode i jako je vruće, neće otvarati puči kako ne bi izgubila previše vode.
check
Pitanje br. 2
Zašto venerina muholovka zatvara list kad osjeti dodir?
A
Da ulovi plijen.
Venerina muholovka ima listove preobražene u lovke. Kada kukac sleti na njezin list, on se zaklapa i hvata plijen. Iako je biljka, venerina muholovka je mesožderka i lovi plijen.
check
Pitanje br. 3
Koji organizmi najčešće reagiraju na promjenu vlažnosti, temperature i jačine svjetlosti?
D
Alge i biljke.
Alge i biljke najčešće reagiraju na promjenu vlažnosti, temperature, jačine svjetlosti, ali i gravitaciju te dodir. Prepoznavanje ovih podražaja i reagiranje na njih omogućuje algama i biljkama pronalaženje prostora povoljnog za život.
check
Pitanje br. 4
Što biljke i alge pomiču kada reagiraju na podražaje?
C
Pomiču dijelove organizma ili organele.
Biljke i alge pomiču dijelove organizma ili organele kada reagiraju na podražaje. Na primjer, biljke mogu pomicati listove da bi bili bolje izloženi svjetlosti ili poticati rast korijena prema vodi. Uz to, biljke i alge mogu pomicati položaj kloroplasta koji je organel unutar stanice da bi bio što izloženiji svjetlosti.
check
Pitanje br. 5
Što se događa s pučima kada je biljka izložena svjetlosti?
A
Otvaraju se.
Kada je biljka izložena svjetlosti, puči se otvaraju. Kada ima više svjetlosti, vrši se i više fotosinteze u biljci, pa je potrebno otvoriti puči kako bi se mogla vršiti izmjena veće količine plinova koji sudjeluju u fotosintezu.
check
Pitanje br. 6
Zašto je grašku korisno prepoznavati i reagirati na podražaj dodira?
C
Kako bi rastao po podlozi i bio izloženiji svjetlosti.
Grašku je korisno prepoznavati i reagirati na podražaj dodira jer mu to omogućuje da prepozna podlogu koja mu je najbliža i počne se omatati oko nje i rasti uz nju. Što je grašak više, to ga manje drugih biljaka i predmeta zaklanja i lakše mu je doći do svjetlosti potrebne za fotosintezu.
check
Pitanje br. 7
O čemu ovisi položaj kloroplasta u stanici?
A
O intenzitetu svjetlosti.
Položaj kloroplasta u stanici biljaka ovisi o intenzitetu svjetlosti. Ovisno o količini svjetlosti, kloroplasti mogu zauzeti drugačiji položaj. Kod prejakog osvjetljenja smještaju se uz stijenku stanice, kako bi se spriječilo njihovo oštećenje.
check
Pitanje br. 8
Što utječe na savijanje kućnih biljaka prema prozoru?
D
Izvor svjetlosti.
Kućne biljke često nemaju dovoljno svjetlosti, pa počnu rasti nagnuto, prema prozoru, kako bi mogle dobiti što više svjetla. Takav rast ukazuje na to da biljka osjeti svjetlost i može reagirati na nju.
check
Pitanje br. 9
Kako puči reagiraju na podražaje?
D
Otvaraju se i zatvaraju.
Puči se, ovisno o podražajima, otvaraju i zatvaraju. Puči su otvori na površini listova kroz koje ugljikov dioksid ulazi u biljku, a kisik i višak vodene pare izlaze iz biljke.
check
Pitanje br. 10
U kojem smjeru se savija stabljika krastavca?
A
Prema dodiru.
Stabljika krastavca savija se u smjeru dodira. To joj omogućuje da raste prema drugim biljkama i predmetima oko kojih se može omotati i rasti u visinu.