Kwiz učenje

0/26
Pojašnjenje

U kojim uvjetima će se puči na biljci zatvoriti?

Pojašnjenje
Puči na biljci će se zatvoriti ako biljka nema dovoljno vode. Preko puči voda izlazi iz biljke u obliku vodene pare u procesu transpiracije, čime biljka dodatno gubi vodu. No, transpiracija omogućuje protok vode kroz biljku od korijena do listova. Razmisli zašto je štetno za biljku ako ne može vršiti transpiraciju jer su puči zatvorene!
Pojašnjenje

Što utječe na smjer rasta korijena?

Pojašnjenje
Korijen biljke uvijek raste prema dolje, a izdanak prema gore, neovisno o tome kako stavimo sjemenku u zemlju. Do toga dolazi jer biljka može osjetiti gravitaciju i u skladu s njom orijentirati rast korijena i izdanka.
Pojašnjenje

Koji organizmi najčešće reagiraju na promjenu vlažnosti, temperature i jačine svjetlosti?

Pojašnjenje
Alge i biljke najčešće reagiraju na promjenu vlažnosti, temperature, jačine svjetlosti, ali i gravitaciju te dodir. Prepoznavanje ovih podražaja i reagiranje na njih omogućuje algama i biljkama pronalaženje prostora povoljnog za život.
Pojašnjenje

Kako biljke reagiraju na podražaje?

Pojašnjenje
Biljke mogu reagirati na podražaje, no ne mogu se kretati da bi se primakle poželjnom podražaju ili udaljile od neugodnog podražaja. No, mogu gibati pojedine dijelove tijela i usmjeriti ga u najpovoljnijem smjeru za biljku.
Pojašnjenje

Koji dio stanice kod jednostaničnih organizama prima i prenosi podražaje?

Pojašnjenje
Jednostanični organizmi posjeduju staničnu membranu koja prima i prenosi podražaje. Najčešća reakcija jednostaničnih organizama je promjena brzine i smjera kretanja.
Pojašnjenje

Što najbolje opisuje reagiranje jednostaničnih organizama na podražaje?

Pojašnjenje
Jednostanični organizmi mogu reagirati na podražaje promjenom smjera i brzine kretanja. Mogu odabrati hoće li se kretati prema podražaju ili od podražaja te hoće li se kretati brže ili sporije.
Pojašnjenje

Zašto je grašku korisno prepoznavati i reagirati na podražaj dodira?

Pojašnjenje
Grašku je korisno prepoznavati i reagirati na podražaj dodira jer mu to omogućuje da prepozna podlogu koja mu je najbliža i počne se omatati oko nje i rasti uz nju. Što je grašak više, to ga manje drugih biljaka i predmeta zaklanja i lakše mu je doći do svjetlosti potrebne za fotosintezu.
Pojašnjenje

Koja je tvrdnja točna za jednostanične organizme?

Pojašnjenje
Jednostanični organizmi mogu reagirati na podražaje. Kako su građeni od jedne stanice, nemaju posebne sustave organa, no osjećaju različite podražaje preko svoje stanične membrane, a na njih mogu reagirati kretanjem prema podražaja ili od podražaja.
Pojašnjenje

U kojem uvjetima će puči biti otvorene?

Pojašnjenje
Kada je u biljci malo ugljikovog dioksida, a puno vode, ona otvara puči. Kroz otvorene puči ulazi ugljikov dioksid iz zraka koji je potreban za fotosintezu, a izlazi višak vode u obliku vodene pare, čime se potiče protok vode kroz biljku.
Pojašnjenje

Zašto venerina muholovka zatvara list kad osjeti dodir?

Pojašnjenje
Venerina muholovka ima listove preobražene u lovke. Kada kukac sleti na njezin list, on se zaklapa i hvata plijen. Iako je biljka, venerina muholovka je mesožderka i lovi plijen.
Pojašnjenje

Kako puči reagiraju na podražaje?

Pojašnjenje
Puči se, ovisno o podražajima, otvaraju i zatvaraju. Puči su otvori na površini listova kroz koje ugljikov dioksid ulazi u biljku, a kisik i višak vodene pare izlaze iz biljke.
Pojašnjenje

Kako će biljke reagirati na blagu i toplu zimu?

Pojašnjenje
Biljke reagiraju na blagu i toplu zimu promjenom životnog ciklusa. Ako je zima topla, biljke mogu ranije prolistati i procvjetati. Razmisli kako ranije listanje i cvjetanje biljaka utječe na biljojede!
Pojašnjenje

Što se događa s kloroplastima u biljci ili algi kada je svjetlost prejaka?

Pojašnjenje
Kada je svjetlost prejaka, kloroplasti se u stanicama biljaka ili algi smještaju uz rub, kako bi bili što manje izloženi svjetlosti. Iako je svjetlost potrebna za fotosintezu, prejaka svjetlost, pogotovo ako dugo traje, može oštetiti kloroplaste.
Pojašnjenje

Koja živa bića reagiraju na podražaje?

Pojašnjenje
Sva živa bića prepoznaju podražaje iz okoline (npr. količina svjetlosti, vlažnost) i reagiraju na njih. Uz to, sva živa bića prepoznaju i podražaje unutar svoga tijela, pa mogu reagirati i na njih da bi zadržali uravnotežene uvjete u organizmu.
Pojašnjenje

Što utječe na smjer savijanja stabljike graha?

Pojašnjenje
Stabljika graha savija se u smjeru dodira. To omogućuje grahu da raste prema drugim biljkama i predmetima oko kojih se može omotati i rasti u visinu, iako ima nježnu, vitičastu stabljiku koja ne može sama stajati uspravno.
Pojašnjenje

Što utječe na zatvaranje cvjetova (npr. tulipana)?

Pojašnjenje
Neki cvjetovi (npr. tulipani) zatvaraju se kada temperatura padne kako bi zaštitili tučak i prašnike. Ova pojava dokazuje da biljke mogu osjetiti temperaturu.
Pojašnjenje

U kojem smjeru se savija stabljika krastavca?

Pojašnjenje
Stabljika krastavca savija se u smjeru dodira. To joj omogućuje da raste prema drugim biljkama i predmetima oko kojih se može omotati i rasti u visinu.
Pojašnjenje

Koju osjetilnu strukturu ima euglena?

Pojašnjenje
Euglena je jednostanični organizam, zbog čega ne može imati složene osjetilne stanice, tjelešca ili organe. No, ima stanično tjelešce (organel) koje se naziva očna pjega pomoću koje može osjetiti svjetlosti i kretati se prema njoj.
Pojašnjenje

Što utječe na savijanje kućnih biljaka prema prozoru?

Pojašnjenje
Kućne biljke često nemaju dovoljno svjetlosti, pa počnu rasti nagnuto, prema prozoru, kako bi mogle dobiti što više svjetla. Takav rast ukazuje na to da biljka osjeti svjetlost i može reagirati na nju.
Pojašnjenje

Što biljke i alge pomiču kada reagiraju na podražaje?

Pojašnjenje
Biljke i alge pomiču dijelove organizma ili organele kada reagiraju na podražaje. Na primjer, biljke mogu pomicati listove da bi bili bolje izloženi svjetlosti ili poticati rast korijena prema vodi. Uz to, biljke i alge mogu pomicati položaj kloroplasta koji je organel unutar stanice da bi bio što izloženiji svjetlosti.
Pojašnjenje

O čemu ovisi položaj kloroplasta u stanici?

Pojašnjenje
Položaj kloroplasta u stanici biljaka ovisi o intenzitetu svjetlosti. Ovisno o količini svjetlosti, kloroplasti mogu zauzeti drugačiji položaj. Kod prejakog osvjetljenja smještaju se uz stijenku stanice, kako bi se spriječilo njihovo oštećenje.
Pojašnjenje

Što se događa s pučima kada je biljka izložena svjetlosti?

Pojašnjenje
Kada je biljka izložena svjetlosti, puči se otvaraju. Kada ima više svjetlosti, vrši se i više fotosinteze u biljci, pa je potrebno otvoriti puči kako bi se mogla vršiti izmjena veće količine plinova koji sudjeluju u fotosintezu.
Pojašnjenje

Što se događa s maslačkom po noći?

Pojašnjenje
Maslačak po noći zatvara cvjetove. Time štiti cvjetove od oštećenja i čuva ih za uvjete u kojima ima više kukaca koji bi mogli oprašiti cvjetove.
Pojašnjenje

Što će se dogoditi s pučima kada je biljka izložena visokoj temperaturi?

Pojašnjenje
Ako je biljka izložena visokoj temperaturi i pri tome je opskrbljena s dovoljno vode, puči će se otvoriti. Kroz puči izlazi voda u obliku vodene pare, što pomaže rashladiti biljku na velikim vrućinama. No, ako biljci nedostaje vode i jako je vruće, neće otvarati puči kako ne bi izgubila previše vode.
Pojašnjenje

Kako mimoza reagira na dodir?

Pojašnjenje
Mimoza reagira na dodir skupljanjem liski (dijelova listova) kako bi ih zaštitila. Time se mimoza štiti od jakog vjetra koji bi joj mogao pokidati listove, ali i od biljoždera kojima otežava jedenje njezinog lišća.
Pojašnjenje

Koji dio gljiva omogućuje reakciju na podražaje?

Pojašnjenje
Hife gljiva dijelovi su kojim ova vrsta organizama djeluje na podražaje u okolini. Hife rastu prema izvoru vode i hranjivih tvari.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori

1/26

U kojim uvjetima će se puči na biljci zatvoriti?

B
Malo vode u biljci.
Puči na biljci će se zatvoriti ako biljka nema dovoljno vode. Preko puči voda izlazi iz biljke u obliku vodene pare u procesu transpiracije, čime biljka dodatno gubi vodu. No, transpiracija omogućuje protok vode kroz biljku od korijena do listova. Razmisli zašto je štetno za biljku ako ne može vršiti transpiraciju jer su puči zatvorene!

2/26

Što utječe na smjer rasta korijena?

A
Gravitacija.
Korijen biljke uvijek raste prema dolje, a izdanak prema gore, neovisno o tome kako stavimo sjemenku u zemlju. Do toga dolazi jer biljka može osjetiti gravitaciju i u skladu s njom orijentirati rast korijena i izdanka.

3/26

Koji organizmi najčešće reagiraju na promjenu vlažnosti, temperature i jačine svjetlosti?

D
Alge i biljke.
Alge i biljke najčešće reagiraju na promjenu vlažnosti, temperature, jačine svjetlosti, ali i gravitaciju te dodir. Prepoznavanje ovih podražaja i reagiranje na njih omogućuje algama i biljkama pronalaženje prostora povoljnog za život.

4/26

Kako biljke reagiraju na podražaje?

B
Gibanjem dijelova tijela.
Biljke mogu reagirati na podražaje, no ne mogu se kretati da bi se primakle poželjnom podražaju ili udaljile od neugodnog podražaja. No, mogu gibati pojedine dijelove tijela i usmjeriti ga u najpovoljnijem smjeru za biljku.

5/26

Koji dio stanice kod jednostaničnih organizama prima i prenosi podražaje?

B
Stanična membrana.
Jednostanični organizmi posjeduju staničnu membranu koja prima i prenosi podražaje. Najčešća reakcija jednostaničnih organizama je promjena brzine i smjera kretanja.

6/26

Što najbolje opisuje reagiranje jednostaničnih organizama na podražaje?

D
Utječu na smjer i brzinu kretanja.
Jednostanični organizmi mogu reagirati na podražaje promjenom smjera i brzine kretanja. Mogu odabrati hoće li se kretati prema podražaju ili od podražaja te hoće li se kretati brže ili sporije.

7/26

Zašto je grašku korisno prepoznavati i reagirati na podražaj dodira?

A
Kako bi rastao po podlozi i bio izloženiji svjetlosti.
Grašku je korisno prepoznavati i reagirati na podražaj dodira jer mu to omogućuje da prepozna podlogu koja mu je najbliža i počne se omatati oko nje i rasti uz nju. Što je grašak više, to ga manje drugih biljaka i predmeta zaklanja i lakše mu je doći do svjetlosti potrebne za fotosintezu.

8/26

Koja je tvrdnja točna za jednostanične organizme?

C
Mogu reagirati na podražaje.
Jednostanični organizmi mogu reagirati na podražaje. Kako su građeni od jedne stanice, nemaju posebne sustave organa, no osjećaju različite podražaje preko svoje stanične membrane, a na njih mogu reagirati kretanjem prema podražaja ili od podražaja.

9/26

U kojem uvjetima će puči biti otvorene?

B
Malo ugljikovog dioksida i puno vode u biljci.
Kada je u biljci malo ugljikovog dioksida, a puno vode, ona otvara puči. Kroz otvorene puči ulazi ugljikov dioksid iz zraka koji je potreban za fotosintezu, a izlazi višak vode u obliku vodene pare, čime se potiče protok vode kroz biljku.

10/26

Zašto venerina muholovka zatvara list kad osjeti dodir?

A
Da ulovi plijen.
Venerina muholovka ima listove preobražene u lovke. Kada kukac sleti na njezin list, on se zaklapa i hvata plijen. Iako je biljka, venerina muholovka je mesožderka i lovi plijen.

11/26

Kako puči reagiraju na podražaje?

A
Otvaraju se i zatvaraju.
Puči se, ovisno o podražajima, otvaraju i zatvaraju. Puči su otvori na površini listova kroz koje ugljikov dioksid ulazi u biljku, a kisik i višak vodene pare izlaze iz biljke.

12/26

Kako će biljke reagirati na blagu i toplu zimu?

A
Promjenom životnog ciklusa.
Biljke reagiraju na blagu i toplu zimu promjenom životnog ciklusa. Ako je zima topla, biljke mogu ranije prolistati i procvjetati. Razmisli kako ranije listanje i cvjetanje biljaka utječe na biljojede!

13/26

Što se događa s kloroplastima u biljci ili algi kada je svjetlost prejaka?

A
Skupljaju se uz rub stanice.
Kada je svjetlost prejaka, kloroplasti se u stanicama biljaka ili algi smještaju uz rub, kako bi bili što manje izloženi svjetlosti. Iako je svjetlost potrebna za fotosintezu, prejaka svjetlost, pogotovo ako dugo traje, može oštetiti kloroplaste.

14/26

Koja živa bića reagiraju na podražaje?

C
Sva živa bića.
Sva živa bića prepoznaju podražaje iz okoline (npr. količina svjetlosti, vlažnost) i reagiraju na njih. Uz to, sva živa bića prepoznaju i podražaje unutar svoga tijela, pa mogu reagirati i na njih da bi zadržali uravnotežene uvjete u organizmu.

15/26

Što utječe na smjer savijanja stabljike graha?

B
Dodir.
Stabljika graha savija se u smjeru dodira. To omogućuje grahu da raste prema drugim biljkama i predmetima oko kojih se može omotati i rasti u visinu, iako ima nježnu, vitičastu stabljiku koja ne može sama stajati uspravno.

16/26

Što utječe na zatvaranje cvjetova (npr. tulipana)?

C
Promjena temperature.
Neki cvjetovi (npr. tulipani) zatvaraju se kada temperatura padne kako bi zaštitili tučak i prašnike. Ova pojava dokazuje da biljke mogu osjetiti temperaturu.

17/26

U kojem smjeru se savija stabljika krastavca?

B
Prema dodiru.
Stabljika krastavca savija se u smjeru dodira. To joj omogućuje da raste prema drugim biljkama i predmetima oko kojih se može omotati i rasti u visinu.

18/26

Koju osjetilnu strukturu ima euglena?

A
Očnu pjegu.
Euglena je jednostanični organizam, zbog čega ne može imati složene osjetilne stanice, tjelešca ili organe. No, ima stanično tjelešce (organel) koje se naziva očna pjega pomoću koje može osjetiti svjetlosti i kretati se prema njoj.

19/26

Što utječe na savijanje kućnih biljaka prema prozoru?

C
Izvor svjetlosti.
Kućne biljke često nemaju dovoljno svjetlosti, pa počnu rasti nagnuto, prema prozoru, kako bi mogle dobiti što više svjetla. Takav rast ukazuje na to da biljka osjeti svjetlost i može reagirati na nju.

20/26

Što biljke i alge pomiču kada reagiraju na podražaje?

B
Pomiču dijelove organizma ili organele.
Biljke i alge pomiču dijelove organizma ili organele kada reagiraju na podražaje. Na primjer, biljke mogu pomicati listove da bi bili bolje izloženi svjetlosti ili poticati rast korijena prema vodi. Uz to, biljke i alge mogu pomicati položaj kloroplasta koji je organel unutar stanice da bi bio što izloženiji svjetlosti.

21/26

O čemu ovisi položaj kloroplasta u stanici?

D
O intenzitetu svjetlosti.
Položaj kloroplasta u stanici biljaka ovisi o intenzitetu svjetlosti. Ovisno o količini svjetlosti, kloroplasti mogu zauzeti drugačiji položaj. Kod prejakog osvjetljenja smještaju se uz stijenku stanice, kako bi se spriječilo njihovo oštećenje.

22/26

Što se događa s pučima kada je biljka izložena svjetlosti?

A
Otvaraju se.
Kada je biljka izložena svjetlosti, puči se otvaraju. Kada ima više svjetlosti, vrši se i više fotosinteze u biljci, pa je potrebno otvoriti puči kako bi se mogla vršiti izmjena veće količine plinova koji sudjeluju u fotosintezu.

23/26

Što se događa s maslačkom po noći?

C
Cvjetovi su zatvoreni.
Maslačak po noći zatvara cvjetove. Time štiti cvjetove od oštećenja i čuva ih za uvjete u kojima ima više kukaca koji bi mogli oprašiti cvjetove.

24/26

Što će se dogoditi s pučima kada je biljka izložena visokoj temperaturi?

C
Otvaraju se, ako ima puno vode u biljci.
Ako je biljka izložena visokoj temperaturi i pri tome je opskrbljena s dovoljno vode, puči će se otvoriti. Kroz puči izlazi voda u obliku vodene pare, što pomaže rashladiti biljku na velikim vrućinama. No, ako biljci nedostaje vode i jako je vruće, neće otvarati puči kako ne bi izgubila previše vode.

25/26

Kako mimoza reagira na dodir?

D
Skuplja listove da bi ih zaštitila.
Mimoza reagira na dodir skupljanjem liski (dijelova listova) kako bi ih zaštitila. Time se mimoza štiti od jakog vjetra koji bi joj mogao pokidati listove, ali i od biljoždera kojima otežava jedenje njezinog lišća.

26/26

Koji dio gljiva omogućuje reakciju na podražaje?

B
Hife.
Hife gljiva dijelovi su kojim ova vrsta organizama djeluje na podražaje u okolini. Hife rastu prema izvoru vode i hranjivih tvari.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje