1 / 10

Brzina svjetlosti u vakuumu u km/s iznosi:

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.
2 / 10

Brzina svjetlosti u vakuumu je:

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno.
3 / 10

Bijelu svjetlost koja nam stiže sa Sunca možemo prizmom razložiti na:

Staklenu prizmu koristimo za razlaganje bijele svjetlosti na boje. Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog različite brzine u zraku i u staklu.
4 / 10

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao:

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti.
5 / 10

Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek:

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.
6 / 10

Brzina svjetlosti jednaka je:

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.
7 / 10

Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog:

Staklenu prizmu koristimo za razlaganje bijele svjetlosti na boje. Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog različite brzine u zraku i u staklu.
8 / 10

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine:

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine manje od valnih duljina vidljive svjetlosti. Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina veća od valne duljine vidljive svjetlosti.
9 / 10

Najviše frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao:

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti.
10 / 10

Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina:

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine manje od valnih duljina vidljive svjetlosti. Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina veća od valne duljine vidljive svjetlosti.