1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Prijavi se

Ciljevi Jugoslavenskog odbora bili su borba protiv Londonskih ugovora i:

Osnivanje Države Srba, Hrvata i Slovenaca
A
Zalaganje za priključenje južnoslavenskih krajeva Antanti
B
Zalaganje za priključenje hrvatskih zemalja Italiji
C
Članovi Jugoslavenskog odbora bili su protiv odluka Londonskih ugovora jer su time veliki dijelovi netalijanskih zemalja trebali pripasti Italiji. Osim toga, Jugoslavenski odbor zalagao se za priključenje južnoslavenskih dijelova Austro-Ugarske Monarhije silama Antante.
Sljedeće Rezultati

Zbog nastojanja Jugoslavenskog odbora da se stvori zajednička država sa Srbijom, iz odbora je kao vođa istupio:

Frano Supilo
A
Ivan Meštrović
B
Ante Trumbić
C
U vodstvu Jugoslavenskog odbora nalazili su se Frano Supilo, Ante Trumbić i Ivan Meštrović. Nakon što je Jugoslavenski odbor prihvatio financiranje od srpske vlade, kao treći cilj se postavilo i stvaranje države sa Srbijom. To se nije svidjelo Franu Supilu, pa je istupio iz Odbora, a vodstvo je preuzeo Ante Trumbić.
Sljedeće Rezultati

Što je Italiji obećano Londonskim ugovorom?

Teritoriji Njemačke
A
Dijelove Austro-Ugarske Monarhije
B
Obalu Crnog mora
C
Posjedi u Francuskoj
D
Italiji su obećani dijelovi austrijskih, slovenskih i hrvatskih zemalja. Na hrvatskom prostoru trebala je dobiti Istru, Cres, Lošinj, područje između Šibenika i Splita, Zadar, dalmatinski otoci do Mljeta.
Sljedeće Rezultati

Na kojem je bojištu sudjelovalo mnogo vojnika s područja Hrvatske?

Na rijeci Soči
A
Na rijeci Marni
B
U Cerskoj bitci
C
U bitci kod Somme
D
Od 1915. godine otvoreno je bojište na rijeci Soči, na kojoj su se sukobile Središnje sile s Italijom i Francuskom. Na tom je bojištu sudjelovalo mnogo hrvatskih vojnika, koji su se borili u austrougarskoj vojsci. Bitke na Soči trajale su do kraja rata, do 1918. godine.
Sljedeće Rezultati

Tko ili što čini zeleni kadar?

Šumski pejzaži koje su vojnici vidjeli u ratu
A
Rovove u kojima su se skrivali vojnici u zelenim odorama
B
Vojnici odbjegli iz rata
C
Krajem rata vojska je gubila motivaciju, došlo je do velike gladi u rovovima, vojnici su se razbolijevali i nisu više vidjeli smisao rata. Mnogi su odlučili pobjeći. Dolaskom u Hrvatsku skrivaju se po svojim selima, najčešće u šumama da ih ne pronađu jer je bijeg iz vojske bio strogo kažnjiv. Zato što su se uglavnom skrivali po šumama, odbjegli vojnici nazivani su zeleni kadar.
Sljedeće Rezultati

Kako se naziva dogovor srbijanske vlade i Jugoslavenskog odbora?

Londonski ugovor
A
Krfski ugovor
B
Svibanjska deklaracija
C
Krfska deklaracija
D
Krajem Prvog svjetskog rata predstavnici Jugoslavenskog odbora intenzivno su pregovarali sa srbijanskom vladom o stvaranju zajedničke države. Tako su u srpnju 1917. godine potpisali Krfsku deklaraciju, a njome je i dogovoreno stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Sljedeće Rezultati

Osim dijelova Hrvatske, što je još Italija trebala dobiti po Londonskim ugovorima?

Južnu Albaniju i Osmansko Carstvo
A
Južnu Njemačku i Istru
B
Bugarsku i Rumunjsku
C
Londonskim ugovorima Italija je dobila južnu Albaniju, priznata joj je aneksija Libije, a pri podjeli Male Azije trebala je dobiti i dio Osmanskog Carstva.
Sljedeće Rezultati

Između koga je sklopljen Londonski ugovor?

Između Italije i Antante
A
Između Središnjih sila i Italije
B
Između Italije i Austro-Ugarske Monarhije
C
26. travnja 1915. godine između Antante i Italije potpisani su tajni Londonski ugovori. Sile Antante obećale su Italiji velike dijelove Austro-Ugarske Monarhije ako prijeđe na stranu Antante. Italija je zbog toga i prešla na stranu Antante.
Sljedeće Rezultati

Gdje je pisalo “Dadoh zlato za željezo”?

Na drveću
A
Na plakatima
B
U novinama
C
Na prstenju
D
Humanitarna akcija "Dadoh zlato za željezo" bila je još jedna od akcija koje su služile za prikupljanje novčane pomoći vojnicima i obiteljima stradalih vojnika. Građani su poklanjali svoj nakit, a kao simbol svog dara, dobivali su željezni prsten s natpisom "Dadoh zlato za željezo".
Sljedeće Rezultati

Kako su novine i časopisi izvještavali o Prvom svjetskom ratu?

Vjerodostojno su donosili sve priče i istinu o stradanjima
A
Novinari nisu željeli pisati o ratu
B
Sve je bilo kontrolirano i nije se smjelo sve napisati kako zapravo jest
C
Tiskani mediji poput novina i časopisa bili su jako podložni kontroli toga što se smije napisati i objaviti. Često se događalo da pišu nerealno o zbivanjima na bojištu, ali i o problemima civila.
Sljedeće Rezultati

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori
Točni odgovori i objašnjenja
check

Pitanje br. 1

Ciljevi Jugoslavenskog odbora bili su borba protiv Londonskih ugovora i:

B

Zalaganje za priključenje južnoslavenskih krajeva Antanti

Članovi Jugoslavenskog odbora bili su protiv odluka Londonskih ugovora jer su time veliki dijelovi netalijanskih zemalja trebali pripasti Italiji. Osim toga, Jugoslavenski odbor zalagao se za priključenje južnoslavenskih dijelova Austro-Ugarske Monarhije silama Antante.
check

Pitanje br. 2

Zbog nastojanja Jugoslavenskog odbora da se stvori zajednička država sa Srbijom, iz odbora je kao vođa istupio:

A

Frano Supilo

U vodstvu Jugoslavenskog odbora nalazili su se Frano Supilo, Ante Trumbić i Ivan Meštrović. Nakon što je Jugoslavenski odbor prihvatio financiranje od srpske vlade, kao treći cilj se postavilo i stvaranje države sa Srbijom. To se nije svidjelo Franu Supilu, pa je istupio iz Odbora, a vodstvo je preuzeo Ante Trumbić.
check

Pitanje br. 3

Što je Italiji obećano Londonskim ugovorom?

B

Dijelove Austro-Ugarske Monarhije

Italiji su obećani dijelovi austrijskih, slovenskih i hrvatskih zemalja. Na hrvatskom prostoru trebala je dobiti Istru, Cres, Lošinj, područje između Šibenika i Splita, Zadar, dalmatinski otoci do Mljeta.
check

Pitanje br. 4

Na kojem je bojištu sudjelovalo mnogo vojnika s područja Hrvatske?

A

Na rijeci Soči

Od 1915. godine otvoreno je bojište na rijeci Soči, na kojoj su se sukobile Središnje sile s Italijom i Francuskom. Na tom je bojištu sudjelovalo mnogo hrvatskih vojnika, koji su se borili u austrougarskoj vojsci. Bitke na Soči trajale su do kraja rata, do 1918. godine.
check

Pitanje br. 5

Tko ili što čini zeleni kadar?

C

Vojnici odbjegli iz rata

Krajem rata vojska je gubila motivaciju, došlo je do velike gladi u rovovima, vojnici su se razbolijevali i nisu više vidjeli smisao rata. Mnogi su odlučili pobjeći. Dolaskom u Hrvatsku skrivaju se po svojim selima, najčešće u šumama da ih ne pronađu jer je bijeg iz vojske bio strogo kažnjiv. Zato što su se uglavnom skrivali po šumama, odbjegli vojnici nazivani su zeleni kadar.
check

Pitanje br. 6

Kako se naziva dogovor srbijanske vlade i Jugoslavenskog odbora?

D

Krfska deklaracija

Krajem Prvog svjetskog rata predstavnici Jugoslavenskog odbora intenzivno su pregovarali sa srbijanskom vladom o stvaranju zajedničke države. Tako su u srpnju 1917. godine potpisali Krfsku deklaraciju, a njome je i dogovoreno stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
check

Pitanje br. 7

Osim dijelova Hrvatske, što je još Italija trebala dobiti po Londonskim ugovorima?

A

Južnu Albaniju i Osmansko Carstvo

Londonskim ugovorima Italija je dobila južnu Albaniju, priznata joj je aneksija Libije, a pri podjeli Male Azije trebala je dobiti i dio Osmanskog Carstva.
check

Pitanje br. 8

Između koga je sklopljen Londonski ugovor?

A

Između Italije i Antante

26. travnja 1915. godine između Antante i Italije potpisani su tajni Londonski ugovori. Sile Antante obećale su Italiji velike dijelove Austro-Ugarske Monarhije ako prijeđe na stranu Antante. Italija je zbog toga i prešla na stranu Antante.
check

Pitanje br. 9

Gdje je pisalo “Dadoh zlato za željezo”?

D

Na prstenju

Humanitarna akcija "Dadoh zlato za željezo" bila je još jedna od akcija koje su služile za prikupljanje novčane pomoći vojnicima i obiteljima stradalih vojnika. Građani su poklanjali svoj nakit, a kao simbol svog dara, dobivali su željezni prsten s natpisom "Dadoh zlato za željezo".
check

Pitanje br. 10

Kako su novine i časopisi izvještavali o Prvom svjetskom ratu?

C

Sve je bilo kontrolirano i nije se smjelo sve napisati kako zapravo jest

Tiskani mediji poput novina i časopisa bili su jako podložni kontroli toga što se smije napisati i objaviti. Često se događalo da pišu nerealno o zbivanjima na bojištu, ali i o problemima civila.