1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Prijavi se

Koja karika hranidbenog lanca su biljojedi?

Potrošači I. reda.
A
Potrošači II. reda.
B
Proizvođači.
C
Razlagači.
D
Biljojedi se hrane samo biljkama, a biljke su proizvođači. Iz tog razloga biljojedi su uvijek potrošači prvog reda, tj. prvi u nizu potrošača.
Sljedeće Rezultati

Koja tvrdnja najbolje opisuje stanično disanje?

Proces kojim se koriste autotrofi za proizvodnju energije.
A
Proces kojim se energija oslobađa iz glukoze.
B
Proces kojim se Sunčeva energija pohranjuje u glukozu.
C
Proces kojim se stvara energija.
D
Stanično disanje je proces kojim se kemijska energija oslobađa iz glukoze kako bi se mogla koristiti za različite životne procese i zagrijavanje organizma. Ne može se reći da staničnim disanjem stvara energija, jer energija nikad ne nastaje i ne nestaje, nego se samo pretvara iz jednog oblika u drugi.
Sljedeće Rezultati

Koji su organizmi autotrofi?

Biljke i životinje.
A
Biljke, alge i životinje.
B
Biljke, alge i neke bakterije.
C
Biljke, alge i neke bakterije su autotrofni organizmi koji procesom fotosinteze samostalno proizvode hranu. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.
Sljedeće Rezultati

Koja karika hranidbenog lanca su mesojedi?

Razlagači.
A
Potrošači I. reda.
B
Proizvođači.
C
Potrošači II. reda.
D
Mesojedi se uvijek hrane drugim životinjama koje su heterotrofni organizmi i potrošači. Ako se hrane biljojednim životinjama, tada su mesojedi potrošači II. reda, a ako se hrane drugim mesojednim i svejednim životinjama tada su potrošači III reda, IV. reda, itd.
Sljedeće Rezultati

Tko čini zadnju kariku svakog hranidbenog lanca?

Potrošači I. reda.
A
Potrošači II. reda.
B
Razlagači.
C
Proizvođači.
D
Razlagači se nalaze na kraju hranidbenih lanaca. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike (voda, mineralne tvari, ugljikov(IV) oksid) dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. To su neke vrste gljive i bakterija.
Sljedeće Rezultati

Kako se naziva povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa?

Simbioza.
A
Dinamička ravnoteža.
B
Hranidbeni lanac.
C
Srodnost.
D
Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima. Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača.
Sljedeće Rezultati

Kako se nazivaju odnosi predatora i plijena?

Hranidbena mreža.
A
Simbioza.
B
Dinamička ravnoteža.
C
Hranidbeni lanac.
D
Dinamička ravnoteža opisuje odnos u brojnosti predatora i plijena. Ako se poveća broj predatora, smanjuje se broj plijena jer ga predatori izlove. Zbog smanjenja broja plijena, smanjuje se i broj predatora jer nemaju hrane. Kada se smanji broj predatora, broj plijena raste jer ih nitko ne jede. Naposljetku, kada poraste broj plijena, raste i broj predatora jer imaju više hrane.
Sljedeće Rezultati

Tko čini prvu kariku svakog hranidbenog lanca?

Potrošači I. reda.
A
Razlagači.
B
Potrošači II. reda.
C
Proizvođači.
D
Proizvođači su autotrofni organizmi koji se nalaze na početku svake hranidbene mreže. Oni vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom svim ostalim bićima, što je prvi korak u protoku energije u svakom hranidbenom lancu.
Sljedeće Rezultati

Koji je plin nužan za stanično disanje?

Vodik.
A
Kisik.
B
Dušik.
C
Ugljikov dioksid.
D
Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.
Sljedeće Rezultati

Koji je točan redoslijed organizama u hranidbenom lancu?

Razlagač-potrošač-proizvođač.
A
Proizvođač-potrošač-razlagač.
B
Proizvođač-razlagač-potrošač.
C
Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača. Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije koje samostalno proizvode hranu pretvarajući svjetlosnu u kemijsku energiju. Oni su hrana i izvor energije životinjama, odnosno potrošačima. Na kraju lanca su razlagači, neke vrste gljiva i bakterija. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i u okoliš vraćaju vodu, mineralne tvari i ugljikov(IV) oksid koji dalje nastavljaju kružiti ekosustavom.
Sljedeće Rezultati

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori
Točni odgovori i objašnjenja
check

Pitanje br. 1

Koja karika hranidbenog lanca su biljojedi?

A

Potrošači I. reda.

Biljojedi se hrane samo biljkama, a biljke su proizvođači. Iz tog razloga biljojedi su uvijek potrošači prvog reda, tj. prvi u nizu potrošača.
check

Pitanje br. 2

Koja tvrdnja najbolje opisuje stanično disanje?

B

Proces kojim se energija oslobađa iz glukoze.

Stanično disanje je proces kojim se kemijska energija oslobađa iz glukoze kako bi se mogla koristiti za različite životne procese i zagrijavanje organizma. Ne može se reći da staničnim disanjem stvara energija, jer energija nikad ne nastaje i ne nestaje, nego se samo pretvara iz jednog oblika u drugi.
check

Pitanje br. 3

Koji su organizmi autotrofi?

C

Biljke, alge i neke bakterije.

Biljke, alge i neke bakterije su autotrofni organizmi koji procesom fotosinteze samostalno proizvode hranu. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.
check

Pitanje br. 4

Koja karika hranidbenog lanca su mesojedi?

D

Potrošači II. reda.

Mesojedi se uvijek hrane drugim životinjama koje su heterotrofni organizmi i potrošači. Ako se hrane biljojednim životinjama, tada su mesojedi potrošači II. reda, a ako se hrane drugim mesojednim i svejednim životinjama tada su potrošači III reda, IV. reda, itd.
check

Pitanje br. 5

Tko čini zadnju kariku svakog hranidbenog lanca?

C

Razlagači.

Razlagači se nalaze na kraju hranidbenih lanaca. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike (voda, mineralne tvari, ugljikov(IV) oksid) dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. To su neke vrste gljive i bakterija.
check

Pitanje br. 6

Kako se naziva povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa?

C

Hranidbeni lanac.

Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima. Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača.
check

Pitanje br. 7

Kako se nazivaju odnosi predatora i plijena?

C

Dinamička ravnoteža.

Dinamička ravnoteža opisuje odnos u brojnosti predatora i plijena. Ako se poveća broj predatora, smanjuje se broj plijena jer ga predatori izlove. Zbog smanjenja broja plijena, smanjuje se i broj predatora jer nemaju hrane. Kada se smanji broj predatora, broj plijena raste jer ih nitko ne jede. Naposljetku, kada poraste broj plijena, raste i broj predatora jer imaju više hrane.
check

Pitanje br. 8

Tko čini prvu kariku svakog hranidbenog lanca?

D

Proizvođači.

Proizvođači su autotrofni organizmi koji se nalaze na početku svake hranidbene mreže. Oni vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom svim ostalim bićima, što je prvi korak u protoku energije u svakom hranidbenom lancu.
check

Pitanje br. 9

Koji je plin nužan za stanično disanje?

B

Kisik.

Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.
check

Pitanje br. 10

Koji je točan redoslijed organizama u hranidbenom lancu?

B

Proizvođač-potrošač-razlagač.

Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača. Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije koje samostalno proizvode hranu pretvarajući svjetlosnu u kemijsku energiju. Oni su hrana i izvor energije životinjama, odnosno potrošačima. Na kraju lanca su razlagači, neke vrste gljiva i bakterija. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i u okoliš vraćaju vodu, mineralne tvari i ugljikov(IV) oksid koji dalje nastavljaju kružiti ekosustavom.