Porilook
Bok!
Unesi PIN
Jednom kad se registriraš na Kwizard ove opcije možeš spremiti za svaki predmet posebno!
1 / 73
Električna energija
Energija dobivena iz obnovljivih ili neobnovljibih izvora energije, a koristi se za pokretanje uređaja u kućanstvu i industriji.
2 / 73
Koji planet ne spada u stjenovite planete?
Stjenoviti planeti su Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Vanjski planeti su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
3 / 73
Većina planeta je ______ na polovima, a _______ u području ekvatora.
Planeti i druga nebeska tijela nisu oblika pravilne kugle. Planeti su spljošteni na polovima zbog brzog okretanja oko svoje osi.
4 / 73
Obnovljivi izvori energije
Energija plime i oseke, energija vode i vjetra.
5 / 73
Zašto Zemlju nazivamo plavim planetom?
Zemlju ujedno nazivamo i plavim planetom, budući da je 71 % površine prekriveno vodom.
6 / 73
Događaj kada Mjesec prolazi između Zemlje i Sunca naziva se?
Događaj kada Mjesec prolazi između Zemlje i Sunca naziva se pomrčina Sunca. Mjesec tada djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Pomrčina Sunca može biti potpuna (totalna), prstenasta (anularna), djelomična (parcijalna) i hibridna. U jednoj godini moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet.
7 / 73
Koja sila Sunca i Mjeseca uzrokuje plimu i oseku?
Plima i oseka su rezultat gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Plima i oseka pojavljuju se zbog gravitacijskih sila koje se nalaze između Zemlje, Mjeseca i Sunca pri njihovom međusobnom kretanju kroz svemir. Mjesec sa okreće oko Zemlje te zbog svoje privlačnosti prema Zemlji između njih se javlja privlačna sila koja djeluje na Zemlju. S obzirom da na Zemlji sve osim goleme vodene mase (71% Zemljine površine prekriveno vodom) nije dovoljno fleksibilno da bi ga Mjesec privukao, mjesec privlači prema sebi vodenu masu na velikim površinama (oceani, mora, velika jezera), što uzrokuje povlačenje razine mora na obali te razina mora opada kako utjecaj jača i to zovemo osekom, postupno utjecaj slabi te dolazi do postupnog povećanja razine mora u prvotno stanje a tu pojavu zovemo plimom.
8 / 73
Kako nazivamo puni Mjesec?
Puni Mjesec nazivamo još uštap. Ostale Mjesečeve mijene su mlađak, prva četvrt i posljednja četvrt. Puni Mjesec ili uštap se sa Zemlje vidi kada se Mjesec u svom kruženju oko Sunca nađe na suprotnoj strani od Sunca.
9 / 73
Zašto po noći Mjesec svijetli?
Mjesec odražava Sunčevu svijetlost i zato po noći Mjesec nam je najsjajnije nebesko tijelo.
10 / 73
Fosilna goriva
Fosilna goriva ubrajamo u neobnovljive izvore energije. Ona sadrže Sunčevu energiju iz prošlosti pohranjenu u obliku kemijske energije, a izgaranjem fosilnih goriva kemijska se energija pretvara u svjetlosnu energiju i toplinu, a u termoelektranama u električnu energiju.
11 / 73
Događaj kada Mjesec tijekom kruženja uđe u Zemljinu sjenu naziva se?
Događaj kada Mjesec tijekom kruženja uđe u Zemljinu sjenu naziva se pomrčina Mjeseca. Pomrčina Mjeseca vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasito crvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu. U jednoj godini mogu biti najviše 3 pomrčine Mjeseca, a nekih se godina ne dogodi ni jedna.
12 / 73
Mjesec
Zemljin prirodni satelit
13 / 73
Što ne spada pod fosilna goriva?
Fosilna goriva su ugljen, nafta i zemljin plin te ih ubrajamo u neobnovljive izvore energije. Ona sadrže Sunčevu energiju iz prošlosti pohranjenu u obliku kemijske energije, a izgaranjem fosilnih goriva kemijska se energija pretvara u svjetlosnu energiju i toplinu. U termoelektranama se kemijska energija dobivena izgaranjem fosilnih goriva pretvrara u električnu energiju.
14 / 73
Svemir je prostranstvo, odnosno ______ prostor koji nas okružuje.
Naš planet se kreće u beskonačnom prostoru - svemiru, koji se i dalje neprestano širi. Sve što nas okružuje, živa i neživa priroda, dio je svemira. Kao i na staništima na kojima živimo, tako i u svemirskim prostranstvima postoji određeni red. Svemir čine galaksije i različita nebeska tijela.
15 / 73
Pomoću čega pretvaramo Sunčevu energiju u električnu?
Sunčevu energiju u električnu pretvaramo pomoću solarnih panela i solarnih kolektora. Pomoću solarnih kolektora prikuplja se Sunčeva energija za zagrijavanje vode u kućanstvu, hotelima, industriji.
16 / 73
Potresi su rezultat pomicanja _________ ploča?
Potresi su rezultat pomicanja litosfernih ploča. Potresi su iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. Potresi se događaju u litosferi, Zemljinoj kamenoj kori, duž granica tektonskih ploča, najčešće na mjestima dodira dviju ploča koje se gibaju jedna prema drugoj.
17 / 73
Točan redoslijed planeta našeg Sunčevog sustava je?
Planeti našeg Sunčevog sustava su Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
18 / 73
Što nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim dijelovima Zemlje?
Vjetar nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim dijelovima Zemlje.
19 / 73
Mjesečeve mijene
Promjene Mjesečeve osvijetljenosti. Nastaju promjenama Mjesečeva položaja u odnosu na Zemlju i Sunce.
20 / 73
Što tvori litosferu?
Litosferu tvori gornji sloj plašta i kontinentalna kora. Litosfera obuhvaća kontinentalnu i oceansku Zemljinu koru, zajedno s najvišim dijelom plašta.
21 / 73
Mliječna staza
Zemlja se nalazi u galaksiji pod nazivom Mliječna staza ili Kumova slama. Na njezinu rubu se nalazi Sunčev sustav.
22 / 73
Plavi planet
Plavi planet je Zemlja, a nazivamo je tako jer je 71% Zemlje prekriveno vodom.
23 / 73
Stanište
Stanište je životni prostor nekog organizma.
24 / 73
Kako se naziva znanost koja proučava zvijezde i sva ostala tijela u svemiru?
Znanost koja proučava zvijezde i sva ostala tijela u svemiru naziva se astronomija, a znanstvenik koji se bavi astronomijom zove se astronom.
25 / 73
Hidrosfera
Tako nazivamo vodu atmosferi i litosferi, u oceanima, morima, jezerima, rijekama i močvarama te snijeg i led.
26 / 73
U kojoj se galaksiji nalazi planet Zemlja?
Zemlja se nalazi u galaksiji pod nazivom Mliječna staza ili Kumova slama. Galaksija Mliječna staza je spiralna galaksija koja se sastoji od milijardi zvijezda te međizvjezdanog prostroa ispunjenog svemirskim tijelima različitih veličina.
27 / 73
Uštap
Uštap je naziv za puni Mjesec. Kada se Mjesec u svom kruženju oko Zemlje nađe na suprotnoj strani od Sunca, sa Zemlje se vidi kao puni Mjesec ili uštap.
28 / 73
Kako nazivamo prostor na kojem živi neki organizam?
Stanište je životni prostor nekog organizma u kojem postoje životni uvjeti za određeni broj biljnih i životinjskih vrsta. Za život na nekom staništu životinje koriste neživu prirodu kao što su tlo, zrak, voda, svjetlost i toplina. Tvari koje grade neko stanište imaju određena svojstva i ovise o temperaturi, prisutnosti druge tvari, kao i nekog oblika energije. Oblici staništa mogu biti šuma, jezero, potok, livada, rijeka,...
29 / 73
Atmosfera
Zemljin zračni omotač koji zajedno sa Zemljom kruži oko Sunca. Upija većinu zračenja iz svemira i tako štiti organizme na Zemlji od njegova štetna djelovanja. Zemljina atmosfera nema optre granice, već postupno prelazi u svemir.
30 / 73
Teorija velikog praska
Naziv za teoriju nastanka svemira. Veliki prasak dogodio se prije otprilike 13,7 milijardi godina.
31 / 73
Što je pomrčina Sunca?
Događaj kada Mjesec prolazi između Zemlje i Sunca naziva se pomrčina Sunca. Mjesec tada djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Pomrčina Sunca može biti potpuna (totalna), prstenasta (anularna), djelomična (parcijalna) i hibridna. U jednoj godini moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet.
32 / 73
Hidroelektrane
Postrojenja u kojima se energija gibanja vode pretvara u električnu energiju.
33 / 73
Sunce, vjetar i voda spadaju u _____ izvore energije.
Obnovljivi izvori energije su Sunčeva energija, energija vjetra i energija vode. Sunčeva energija dobiva se od Sunca u obliku topline i svjetlosti. Energija vjetra nastaje gibanjem zraka, a energija vode gibanjem vode (npr. u rijeci koja teče ili kod plime i oseke mora.
34 / 73
Što je Sunce?
Sunce je zvijezda koja čini Sunčev sustav u kojem se nalazi i planet Zemlja. Obilazi ga Zemlja, središte Sunčeva sustava i smješteno je u ekvatorskoj ravnini Mliječne staze.
35 / 73
Što je Mjesec?
Mjesec je Zemljin prirodni satelit. Privlači za Zemljina gravitacijska sila.
36 / 73
Pomrčina Mjeseca
Događaj kada Mjesec tijekom kruženja uđe u Zemljinu sjenu naziva se pomrčina Mjeseca.
37 / 73
Jedna od teorija nastanka svemira je teorija:
"Veliki prasak" ili eng. Big Bang jedna je od teorija nastanka svemira. "Veliki prasak" se dogodio prije otprilike 13,7 milijardi godina. S druge strane, supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
38 / 73
Međuprostor
Prazan prostor između čestica koje grade neku tvar,
39 / 73
Naziv Zemljinog prirodnog satelita je…
Mjesec je Zemljin prirodni satelit. On kruži oko Zemlje.
40 / 73
Merkur se nalazi u galaksiji koja se zove ________.
Merkur je planet koji se nalazi u galaksiji pod nazivom Mliječna staza ili Kumova slama. Galaksija je skup zvijezda koju na okupu drži gravitacijska sila.
41 / 73
Tko je astronom?
Znanost koja proučava zvijezde i sva ostala tijela u svemiru naziva se astronomija, a znanstvenik koji se bavi astronomijom zove se astronom.
42 / 73
Astronomija
Znanost koja proučava zvijezde i sva ostala tijela u svemiru naziva se astronomija.
43 / 73
Što je Sunce?
Sunce je zvijezda koja čini Sunčev sustav u kojem se nalazi i planet Zemlja. Obilazi ga Zemlja, središte Sunčeva sustava i smješteno je u ekvatorskoj ravnini Mliječne staze.
44 / 73
Od kud Zemlja prima toplinu?
Sunčeva toplina dolazi do Zemlje. Ta energija je dovoljna za održavanje života.
45 / 73
Merkur je plinoviti ili stjenoviti planet?
Plinoviti planeti su: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Stjenoviti planeti su: Merkur, Venera, Zemlja i Mars.
46 / 73
Pomrčina Sunca
Događaj kada Mjesec prolazi između Zemlje i Sunca naziva se pomrčina Sunca.
47 / 73
Kako nazivamo skupove zvijezda?
Skupove zvijezda nazivamo galaksijom. Galaksiju na okupu drži gravitacijska sila.
48 / 73
Koji planet je plinoviti?
Plinoviti planeti su: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Stjenoviti planeti su: Merkur, Venera, Zemlja i Mars.
49 / 73
Energija vjetra
Vjetar je oblik gibanja zraka koje nastaje zbog nejednakog zagrijavanja zraka na različitim dijelovima Zemlje. Vjetar je gibanje zraka paralelno sa Zemljinom površinom. To znači da se zrak kreće uz Zemljinu površinu kada puše vjetar. Može se reći da je energija vjetra zapravo oblik energije gibanja. Energija vjetra se iskorištava pomoću vjetroelektrana.
50 / 73
Termoelektrane
U termoelektranama koriste se fosilna goriva za dobivanje električne energije. Fosilna goriva izgaraju, čime se oslobađa toplinska energija koja se zatim pretvara u električnu energiju.
51 / 73
Koja se energija koristi za pokretanje uređaja u kućanstvu i industriji?
Električna energija dobivena iz obnovljivih i neobnovljivih izvora energije se koristi za pokretanje uređaja u kućanstvu i industriji. Korištenjem različitih uređaja dolazi do pretvorbe električne energije u druge oblike energije.
52 / 73
Kako se naziva teorija o nastanku svemira?
Teorija velikog praska je naziv za teoriju nastanka svemira. Veliki prasak dogodio se prije otprilike 13,7 milijardi godina.
53 / 73
Zrak je:
Zrak, kao i većina tvari u prirodi je smjesa tvari. Sastoji se od više različitih tvari (različitih plinova kao što su kisik, dušik i ugljik).
54 / 73
Što štiti Zemlju od štetnih Sunčevih zraka?
Ozonski omotač štiti Zemlju od Sunčevih zraka koje mogu biti štetne. Ozonski omotač je sloj u atmosferi na visini od 10 do 50 km u kojem se nalazi većina atmosferskog ozona. Ozonski omotač apsorbira većinu ultraljubičastoga zračenja valne duljine 280 do 320 nm, tzv. UVB-zrake, sve ultraljubičasto zračenje valne duljine kraće od 280 nm, tzv. UVC-zrake i time štiti živa bića na Zemlji. UVB-zrake mogu uzrokovati melanom i druge vrste raka kože, očnu mrenu, smanjiti imunost i oštetiti DNA, oštetiti biljke i smanjiti urod usjeva, uzrokovati da fitoplankton proizvodi manje kisika, a UVC-zrake bi mogle uništiti sav poznati život na Zemlji.
55 / 73
Energija plime i oseke je ______ izvor energije?
Energija plime i oseke je obnovljivi izvor energije. U obnovljivi izvor energije također ubrajamo energiju vode i vjetra. S obzirom da je na velikim oceanskim obalama, gdje je razlika mora tijekom plime i oseke veća od 10 metara, energija gibanja vode se također može iskoristiti za proizvodnju električne energije.
56 / 73
Što je veliki prasak?
Vjeruje se da je svemir nastao eksplozijom prije 13,7 milijardi godina koju nazivamo velikim praskom. Prema toj teoriji, svemir se razvio eksplozivno iz stanja s vrlo visokom gustoćom i temperaturom.
57 / 73
Na koliko se procjenjuje starost svemira?
Veliki prasak kojim je nastao svemir dogodio se prije 13,7 milijardi godina. Teorija velikog praska je naziv za teoriju nastanka svemira.
58 / 73
Astronom
Znanstvenik koji se bavi astronomijom zove se astronom.
59 / 73
Što su sateliti?
Sateliti su tijela koja kruže oko planeta na određenoj udaljenosti, većina planeta Sunčeva sustava ima svoje prirodne satelite. Kao i planeti, sateliti nemaju vlastitu svjetlost.
60 / 73
Sunce ______ vlastiti izvor energije.
Sunce posjeduje vlastiti izvor energije. Ima dvije vrste energije - svjetlosna i toplinska. Svjetlosna Sunčeva energija je važan prirodni izvor svjetlosti koja je potrebna za preživljavanje svih živih bića jer npr. biljke i alge iskorištavaju Sunčevu energiju za stvaranje hrane (šećera glukoze) i kisika. Toplinska energija je važna za zagrijavanje zraka, vode i tla što ujedno uzrokuje pojavu vjetra, isparavanje vode i pojavu padalina. Sunčeva energija se može iskorištavati pomoću različitih uređaja te je time pretvarati u električnu energiju. Primjerice, solarne elektrane pretvaraju Sunčevu energiju u električnu energiju.
61 / 73
Svemir
Prostranstvo koje nas okružuje, beskonačan prostor koji se i dalje neprestano širi. Čine galaksije i različita nebeska tijela.
62 / 73
Sunce
Golema užarena kugla u središtu Sunčeva sustava te glavni izvor energije, toplije i svjetlosti potrebnih za život na Zemlji.
63 / 73
Sva energija koja dođe na Zemlju od Sunca se ________ u našoj atmosferi?
Većina topline koja dođe na Zemlju, odbija se od Zemlje i vraća se u svemir.
64 / 73
Prirodni sateliti
Tijela koja kruže oko planeta na određenoh udaljenosti, većina planeta Sunčeva sustava ima svoje prirodne satelite. Kao i planeti, sateliti nemaju vlastitu svjetlost.
65 / 73
Litosfera
Čvrsti, vanjski sloj planeta Zemlje. Tvori je gornji sloj plašta i kontinentalna kora.
66 / 73
Uporabom čega se dobiva električna energija u termoelektranama?
Uporabom fosilnih goriva dobiva se električna energija u termoelektranama. Fosilna goriva su ugljen, nafta i zemljin plin te ih ubrajamo u neobnovljive izvore energije.
67 / 73
Što je atmosfera?
Atmosfera je plinoviti omotač koji se sastoji najviše od kisika i dušika. Atmosfera nas štiti od štetnog Sunčevog zračenja.
68 / 73
Vjetar je gibanje zraka ______ u odnosu na Zemljinu površinu.
Vjetar je gibanje zraka paralelno sa Zemljinom površinom. To gibanje je određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću. Vjetar je posljedica više čimbenika kao što su primjerice: razlike tlaka između dvaju područja (vjetar struji od područja višega tlaka prema području nižega tlaka i to je jači što je ta razlika veća) i Zemljine rotacije.
69 / 73
Galaksija
Skupovi zvijezda.
70 / 73
Što nas štiti od štetnog Sunčevog zračenja?
Atmosfera je plinoviti omotač koji se sastoji najviše od kisika i dušika. Atmosfera nas štiti od štetnog Sunčevog zračenja.
71 / 73
Jupiter, Saturn, Uran i Neptun spadaju u ______ planete.
Stjenoviti planeti su Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Plinoviti planeti su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
72 / 73
Zbog čega nastaje plima i oseka?
Plima i oseka pojavljuju se zbog gravitacijskih sila koje se nalaze između Zemlje, Mjeseca i Sunca pri njihovom međusobnom kretanju kroz svemir. Mjesec sa okreće oko Zemlje te zbog svoje privlačnosti prema Zemlji između njih se javlja privlačna sila koja djeluje na Zemlju. S obzirom da na Zemlji sve osim goleme vodene mase (71% Zemljine površine prekriveno vodom) nije dovoljno fleksibilno da bi ga Mjesec privukao, mjesec privlači prema sebi vodenu masu na velikim površinama (oceani, mora, velika jezera), što uzrokuje povlačenje razine mora na obali te razina mora opada kako utjecaj jača i to zovemo osekom, postupno utjecaj slabi te dolazi do postupnog povećanja razine mora u prvotno stanje a tu pojavu zovemo plimom.
73 / 73
Slojevi Zemlje
Litosfera, hidrosfera i atmosfera