Uzročnicima bolesti smatramo organizme kao bakterije i viruse koji u ljudi uzrokuju različite bolesti. Bolesti mogu biti zarazne i širiti se s osobe na osobu preko sitnih kapljica sline koje bolesni ljudi raspršuju zrakom kada kišu ili kašlju. Druga osoba se zarazi kada udahne takve kapljice s uzročnikom bolesti.

Ljudi nisu znali što uzrokuje bolesti sve do 19. stojeća kada su razvitkom tehnologije (mikroskopa) otkriveni jako sitni organizmi - bakterije. Prije tog otkrića smatralo se da bolesti uzrokuje prljavština, smrad ili božja kazna. Virusi su otkriveni kasnije od bakterija.

Louis Pasteur je francuski znanstvenik koji je prvi otkrio da živo biće može nastati samo iz živog bića, putem razmnožavanja. Do tada su postojale teorije koje su zastupale vjerovanja da živo biće može nastati od neživog materijala.

Šipak je voće s najviše C vitamina. Sadrži 2000 mg C vitamina na 100 g ploda što je pedeset puta više od limuna. Paprika je također jedan od odličnih izvora vitamina C.

Prehrana zimi često nije jako raznolika i ne sadržava dovoljnu količinu voća i povrća - u tijelo unosimo malo minerala i vitamina i tako lakše postanemo bolesti. Također blage bolesti poput prehlade mogu oslabiti imuni sustav pa lakše dobijemo neku jaču bolest kao upalu pluća ili anginu.

Crna plijesan je vrsta gljivice koja može uzrokovati bolesti poput upale pluća, bronhitisa i astme. Voli vlažna mjesta te u zraku preživljava u obliku spora. Vrlo je štetna jer se spore gljivice nalaze u zraku i disanje dolaze direktno u pluća.

Pasterizacija je postupak obrade hrane na temperaturi od/iznad 60°C prilikom koje dolazi do uništavanja prisutnih mikroorganizama. Tako se obrađuju mlijeko, sokovi i vino. Cilj je uništavanje bakterija koje mogu biti opasne uz to da se očuvaju hranjivi sastojci u hrani.

Pojedini mikroorganizmi (gljivice i bakterije) mogu preživjeti nepovoljne uvjete u obliku spore. Spora ima čvrstu čahuru te u stanju mirovanja može ostati sve do pojave povoljnih uvjeta za razmnožavanje.

Uzročnicima bolesti smatramo organizme kao bakterije i viruse koji u ljudi uzrokuju različite bolesti. Oni mogu biti zarazni i širiti se s osobe na osobu preko sitnih kapljica sline koje bolesni ljudi raspršuju zrakom kada kišu ili kašlju. Druga osoba se zarazi kada udahne takve kapljice s uzročnikom bolesti.

Pojedini mikroorganizmi (gljivice i bakterije) mogu preživjeti nepovoljne uvjete u obliku spore. Spora ima čvrstu čahuru te u stanju mirovanja može ostati sve do pojave povoljnih uvjeta za razmnožavanje.

Plijesan su vrste gljivica koje mogu izazvati bolesti. Crna plijesan je vrsta gljivice koja može uzrokovati bolesti poput upale pluća, bronhitisa i astme. Voli vlažna mjesta te u zraku preživljava u obliku spora. Vrlo je štetna jer se spore gljivice nalze u zraku i disanje dolaze direktno u pluća.

Virusi su toliko mali da ih ne možemo vidjeti svjetlosnim mikroskopom. Njihova veličina se mjeri u nanometrima, a jedan nanometar je 10^9 puta manji od jednog metra.

Ultraljubičasto Sunčevo zračenje ima mogućnost uništavanja dio uzročnika bolesti koji se nalaze u zraku. Zimi ultraljubičasto zračenje dopire do Zemlje u manjim količinama pa su zato i ljudi boležljiviji. Također onda manje provjetravamo prostorije i ne izlazimo često izvan zgrada.

Bolesti mogu biti zarazne i širiti se s osobe na osobu preko sitnih kapljica sline koje bolesni ljudi raspršuju zrakom kada kišu ili kašlju. Druga osoba se zarazi kada udahne takve kapljice s uzročnikom bolesti. Same kapljice neko vrijeme ostanu u zraku pa se tako prijenos olakša. Ovako se šire bolesti dišnog sustava poput prehlade i gripe koje su jako česte. Neke bolesti se mogu širiti i na druge načine npr. kontaktom sa zaraženom krvi.

Nakon što osoba kihne, kapljica sline putuje do udaljenosti od 4 metra brzinom 150 km/h. Zarazne čestice koje su u slini mogu zaraziti zdravu osobu.

Bakterije su jednostanični mikroorganizmi koji su otkriveni u 19. stoljeću, a ima ih svugdje (u tlu, zraku, vodi, na koži). Neke vrste bakterija mogu izazvati bolesti u ljudi. Danas se bakterijske bolesti liječe antibioticima. Antibiotike je potrebno uzimati prema uputama liječnika jer ako se uzimaju previše više ne će imati učinka na bakterije koje uzrokuju bolest.

Virusi su jako sitni organizmi koji uzrokuju brojne bolesti. Jednom kada uđu u organizam počinju se razmnožavati i izazivaju bolest. Virusne bolesti se ne mogu liječiti antibioticima, već posebnim lijekovima, ali većinu vremena treba čekati da bolest sama prođe i u međuvremenu tretirati simptome.

Pravilno kihanje je u lakat, tim načinom uzročnici bolesti ostaju na nama ali su druge osobe oko nas zaštićene. Također se preporučuje i nošenje maske. Ako kihnemo u ruke, zarazne čestice može prenijeti na predmete koje dodirujemo, a ako kihnemo "u zrak" onda te čestice ostaju u zraku pa ih drugi ljudi.

Topao i vlažan zrak pridonosi preživljavanju i razmnožavanju virusa i bakterija. Stoga je jako bitno svakodnevno prozračiti prostor u kojem boravimo. Tijekom zime često ne otvaramo prozore dovoljno često zbog hladnoće i očuvanja topline pa smo više podložni zarazi.

Pasterizacija je postupak obrade hrane na temperaturi od/iznad 60°C prilikom koje dolazi do uništavanja prisutnih mikroorganizama. Tako se obrađuju mlijeko, sokovi i vino. Cilj je uništavanje bakterija koje mogu biti opasne uz to da se očuvaju hranjivi sastojci u hrani. Ovaj postupak je razvio Louis Pasteur.

Bolesti mogu biti zarazne i širiti se s osobe na osobu preko sitnih kapljica sline koje bolesni ljudi raspršuju zrakom kada kišu ili kašlju. Druga osoba se zarazi kada udahne takve kapljice s uzročnikom bolesti. Same kapljice neko vrijeme ostanu u zraku pa se tako prijenos olakša. Ovako se šire bolesti dišnog sustava poput prehlade i gripe koje su jako česte.