Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme, njime se izriču radnje koje se događaju u trenutku u kojima se o njima govori.

Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme, koristimo ga za radnje koje se događaju u trenutku kad o njima govorimo.

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija.

• Pri sprezanju glagola često dolazi do palatalizacije ili jotacije. Da bismo odredili je li riječ o palatalizaciji ili o jotaciji, treba pogledati treće lice množine prezenta. Ako u njemu ne dolazi do glasovne promjene (ispred u), riječ je o palatalizaciji, a ako i u njemu dolazi do glasovne promjene, riječ je o jotaciji.
• Primjer: pišem, pišeš, piše, pišemo, pišete, pišu- dogodila se jotacija. Glagol moći- mogu, možeš, može, možemo, možete, mogu- dogodila se palatalizacija.

Glagolski oblik pisale su je u perfektu, u 3.osobi množine. Dok to iz infinitiva ne saznajemo, infinitiv tog glagola glasi pisati.

• Glagoli su promjenjive vrsta riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.
• Mijenjaju se po osobama ili licima i ta promjena se zove konjugacija ili sprezanje.

Iz glagola u infinitivu ne saznajemo vrijeme, osobu ni broj. Dok iz glagola koji je u nekom glagolskom vremenu saznajemo vrijeme, osobu i broj (a možemo saznati i vid).

Glagol u perfektu je nisam došla, to je niječni oblik perfekta glagola doći.

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik, iz glagola u infinitivu ne saznajemo vrijeme, osobu ni broj. Dok iz glagola koji je u nekom glagolskom vremenu saznajemo vrijeme, osobu i broj (a možemo saznati i vid).

• Imamo 6 osoba, tri u jednini tri u množini.
• Razlikujemo govornu, sugovornu i negovornu osobu u jednini i množini. Govorna - ja, mi, sugovorna- ti, vi i negovorna- on, oma, ono i oni, one, ona.

• Iz infinitiva ne možemo saznati vrijeme, osobu ni broj, zato se infinitiv naziva neodređeni glagolski oblik. Primjer: pisati- infinitiv
• Iz glagola u nekom glagolskom vremenu možemo saznati vrijeme, osobu u broj. Primjer: pisali smo - 1. osoba, množine, perfekt

• Perfekt je prošlo glagolsko vrijeme, koristimo ga za radnje koje su se dogodile u prošlosti.
• Tvori se od nenaglašenog oblika prezenta pomoćnog glagola biti (sam, si, je, smo, ste, su) i glagolskog pridjeva radnog (oblik koji završava na -o, -la,-lo, -li,-le, la). Primjer: trčati- trčao sam / trčala sam...

Glagole mijenjamo po osobama ili licima, ta se promjena zove konjugacija ili sprezanje.

• Prezent tvorimo nastavcima -am,- em,- im, -jem.

Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme, koristimo ga za radnje koje se događaju u trenutku kad o njima govorimo.

• pisati - pišem (pis+jem --> pišem - dogodila se jotacija)
• nositi - nosim (nos+im--> nosim)
• kopati - kop+am --> kopam
• doći - dođ+em --> dođem (ovdje je došlo do promjene u osnovi).

Pri sprezanju glagola često dolazi do palatalizacije ili jotacije. Da bismo odredili je li riječ o palatalizaciji ili o jotaciji, treba pogledati treće lice množine prezenta. Ako u njemu ne dolazi do glasovne promjene (ispred u), riječ je o palatalizaciji, a ako i u njemu dolazi do glasovne promjene, riječ je o jotaciji. Primjer:

• pisati- pišem, pišeš, piše, pišemo, pišete, pišu -> dogodila se jotacija.
• moći- mogu, možeš, može, možemo, možete, mogu -> dogodila se palatalizacija.

• Ovaj glagolski oblik je u futuru 1, u 1.osobi jednine.
• Futur 1. je buduće glagolsko vrijeme, njime izričemo radnje koje će se dogoditi u budućnosti.

Obilježja glagola su da glagolom u nekom glagolskom vremenu izričemo vrijeme, osobu i broj.

• Infinitiv je neodređeni glagolski oblik iz njega se ne može vidjeti vrijeme, osoba i broj.