Što sve možeš saznati iz glagolskog oblika – pisale su?

Glagolski oblik pisale su je u perfektu, u 3.osobi množine. Dok to iz infinitiva ne saznajemo, infinitiv tog glagola glasi pisati.

Što saznaješ iz ovog glagolskog oblika- doći ću?

  • Ovaj glagolski oblik je u futuru 1, u 1.osobi jednine.
  • Futur 1. je buduće glagolsko vrijeme, njime izričemo radnje koje će se dogoditi u budućnosti.

Kako tvorimo prezent?

  • Prezent tvorimo nastavcima -am,- em,- im, -jem.
Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme, koristimo ga za radnje koje se događaju u trenutku kad o njima govorimo.
  • pisati - pišem (pis+jem --> pišem - dogodila se jotacija)
  • nositi - nosim (nos+im--> nosim)
  • kopati - kop+am --> kopam
  • doći - dođ+em --> dođem (ovdje je došlo do promjene u osnovi).
Pri sprezanju glagola često dolazi do palatalizacije ili jotacije. Da bismo odredili je li riječ o palatalizaciji ili o jotaciji, treba pogledati treće lice množine prezenta. Ako u njemu ne dolazi do glasovne promjene (ispred u), riječ je o palatalizaciji, a ako i u njemu dolazi do glasovne promjene, riječ je o jotaciji. Primjer:
  • pisati- pišem, pišeš, piše, pišemo, pišete, pišu -> dogodila se jotacija.
  • moći- mogu, možeš, može, možemo, možete, mogu -> dogodila se palatalizacija.

Koliko imamo glagolskih osoba?

  • Imamo 6 osoba, tri u jednini tri u množini.
  • Razlikujemo govornu, sugovornu i negovornu osobu u jednini i množini. Govorna - ja, mi, sugovorna- ti, vi i negovorna- on, oma, ono i oni, one, ona.

Što možeš saznati iz glagola u nekom vremenu?

  • Iz infinitiva ne možemo saznati vrijeme, osobu ni broj, zato se infinitiv naziva neodređeni glagolski oblik. Primjer: pisati- infinitiv
  • Iz glagola u nekom glagolskom vremenu možemo saznati vrijeme, osobu u broj. Primjer: pisali smo - 1. osoba, množine, perfekt

Kakvo glagolsko vrijeme je perfekt?

  • Perfekt je prošlo glagolsko vrijeme, koristimo ga za radnje koje su se dogodile u prošlosti.
  • Tvori se od nenaglašenog oblika prezenta pomoćnog glagola biti (sam, si, je, smo, ste, su) i glagolskog pridjeva radnog (oblik koji završava na -o, -la,-lo, -li,-le, la). Primjer: trčati- trčao sam / trčala sam...

Prepoznaj glagol u perfektu u ovoj rečenici!
Nisam došla na vrijeme na trčanje i pripremu.

Glagol u perfektu je nisam došla, to je niječni oblik perfekta glagola doći.

Što je infinitiv?

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik, iz glagola u infinitivu ne saznajemo vrijeme, osobu ni broj. Dok iz glagola koji je u nekom glagolskom vremenu saznajemo vrijeme, osobu i broj (a možemo saznati i vid).

Što su glagoli?

  • Glagoli su promjenjive vrsta riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.
  • Mijenjaju se po osobama ili licima i ta promjena se zove konjugacija ili sprezanje.

Prepoznaj glasovnu promjenu u ovom glagolu!
Vičem!

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija.
  • Pri sprezanju glagola često dolazi do palatalizacije ili jotacije. Da bismo odredili je li riječ o palatalizaciji ili o jotaciji, treba pogledati treće lice množine prezenta. Ako u njemu ne dolazi do glasovne promjene (ispred u), riječ je o palatalizaciji, a ako i u njemu dolazi do glasovne promjene, riječ je o jotaciji.
  • Primjer: pišem, pišeš, piše, pišemo, pišete, pišu- dogodila se jotacija. Glagol moći- mogu, možeš, može, možemo, možete, mogu- dogodila se palatalizacija.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori
Točni odgovori i objašnjenja
check

Pitanje br. 1

Što sve možeš saznati iz glagolskog oblika – pisale su?

C

Perfekt, 3.osoba množine

Glagolski oblik pisale su je u perfektu, u 3.osobi množine. Dok to iz infinitiva ne saznajemo, infinitiv tog glagola glasi pisati.
check

Pitanje br. 2

Što saznaješ iz ovog glagolskog oblika- doći ću?

B

Futur 1., 1. osoba jednine

  • Ovaj glagolski oblik je u futuru 1, u 1.osobi jednine.
  • Futur 1. je buduće glagolsko vrijeme, njime izričemo radnje koje će se dogoditi u budućnosti.
check

Pitanje br. 3

Kako tvorimo prezent?

C

Nastavcima -am, -em, -im,- jem

  • Prezent tvorimo nastavcima -am,- em,- im, -jem.
Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme, koristimo ga za radnje koje se događaju u trenutku kad o njima govorimo.
  • pisati - pišem (pis+jem --> pišem - dogodila se jotacija)
  • nositi - nosim (nos+im--> nosim)
  • kopati - kop+am --> kopam
  • doći - dođ+em --> dođem (ovdje je došlo do promjene u osnovi).
Pri sprezanju glagola često dolazi do palatalizacije ili jotacije. Da bismo odredili je li riječ o palatalizaciji ili o jotaciji, treba pogledati treće lice množine prezenta. Ako u njemu ne dolazi do glasovne promjene (ispred u), riječ je o palatalizaciji, a ako i u njemu dolazi do glasovne promjene, riječ je o jotaciji. Primjer:
  • pisati- pišem, pišeš, piše, pišemo, pišete, pišu -> dogodila se jotacija.
  • moći- mogu, možeš, može, možemo, možete, mogu -> dogodila se palatalizacija.
check

Pitanje br. 4

Koliko imamo glagolskih osoba?

C

6

  • Imamo 6 osoba, tri u jednini tri u množini.
  • Razlikujemo govornu, sugovornu i negovornu osobu u jednini i množini. Govorna - ja, mi, sugovorna- ti, vi i negovorna- on, oma, ono i oni, one, ona.
check

Pitanje br. 5

Što možeš saznati iz glagola u nekom vremenu?

B

Vrijeme, osobu i broj

  • Iz infinitiva ne možemo saznati vrijeme, osobu ni broj, zato se infinitiv naziva neodređeni glagolski oblik. Primjer: pisati- infinitiv
  • Iz glagola u nekom glagolskom vremenu možemo saznati vrijeme, osobu u broj. Primjer: pisali smo - 1. osoba, množine, perfekt
check

Pitanje br. 6

Kakvo glagolsko vrijeme je perfekt?

A

Prošlo vrijeme

  • Perfekt je prošlo glagolsko vrijeme, koristimo ga za radnje koje su se dogodile u prošlosti.
  • Tvori se od nenaglašenog oblika prezenta pomoćnog glagola biti (sam, si, je, smo, ste, su) i glagolskog pridjeva radnog (oblik koji završava na -o, -la,-lo, -li,-le, la). Primjer: trčati- trčao sam / trčala sam...
check

Pitanje br. 7

Prepoznaj glagol u perfektu u ovoj rečenici!
Nisam došla na vrijeme na trčanje i pripremu.

A

nisam došla

Glagol u perfektu je nisam došla, to je niječni oblik perfekta glagola doći.
check

Pitanje br. 8

Što je infinitiv?

A

Neodređeni glagolski oblik

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik, iz glagola u infinitivu ne saznajemo vrijeme, osobu ni broj. Dok iz glagola koji je u nekom glagolskom vremenu saznajemo vrijeme, osobu i broj (a možemo saznati i vid).
check

Pitanje br. 9

Što su glagoli?

C

Promjenjive vrsta riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.

  • Glagoli su promjenjive vrsta riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje.
  • Mijenjaju se po osobama ili licima i ta promjena se zove konjugacija ili sprezanje.
check

Pitanje br. 10

Prepoznaj glasovnu promjenu u ovom glagolu!
Vičem!

C

Jotacija

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija.
  • Pri sprezanju glagola često dolazi do palatalizacije ili jotacije. Da bismo odredili je li riječ o palatalizaciji ili o jotaciji, treba pogledati treće lice množine prezenta. Ako u njemu ne dolazi do glasovne promjene (ispred u), riječ je o palatalizaciji, a ako i u njemu dolazi do glasovne promjene, riječ je o jotaciji.
  • Primjer: pišem, pišeš, piše, pišemo, pišete, pišu- dogodila se jotacija. Glagol moći- mogu, možeš, može, možemo, možete, mogu- dogodila se palatalizacija.