Žabama kretanje kroz vodu olakšavaju plivaće kožice. One se nalaze između prstiju zbog čega se žabe lakše odguruju kroz vodu dok plivaju.

Ribe koriste plivaći mjehur da im olakša plutanje u vodi na željenoj dubini. Kada je plivaći mjehur pun plina, vuče ribu prema površini, a kada se isprazni, riba tone prema dnu.

Fosili su ostatci organizama koji su davno izumrli. Pomažu nam shvatiti kao je tekla evolucija i koji organizmi su prije živjeli na Zemlji.

Cijanobakterije su fotosintetski organizmi koji su prvi proizvodili kisik na Zemlji. Kada se nakupilo puno kisika, nastao je zrak kakav je i danas oko Zemlje.

Prvi živi organizmi nastali su u vodi, točnije u moru. Zatim se živi svijet razvijao milijunima godina prije prelaska na kopno.

Stromatoliti su strukture nastale od pijeska, vapnenca i cijanobakterija. Izgledaju kao stijene, ali zapravo to nisu. One su dokaz koliko davno su postojale cijanobakterije. Nastale su od kolonija cijanobakterija koje su na sebe vezale čestice pijeska i vapnenca. Stromatoliti se mogu vidjeti i kod nas, na otoku Pagu.

Vodene životinje najčešće dišu škrgama. Čine to tako da voda prelazi preko škrga, a škrge preuzimaju kisik otopljen u vodi.

Živi fosili su organizmi koji se nisu mijenjali jako dugo i nalikuju na organizme koji su već izumrli. Neki od primjera su riba latimerija i mekušac indijska lađica.

Biljke koje rastu uz morsku obalu i mogu podnijeti velike količine soli, mnogo Sunca i malo vode nazivaju se biljke slanuše. Prilagođene su životu na suhome tlu oskudnom slatkom vodom. Takvo područje izloženo je izravnom utjecaju Sunčevih zraka, jakim vjetrovima i povremenom prskanju mora.

Ribe su svojom građom prilagođene na kretanje pod vodom. Imaju vretenasti oblik tijela i sluzavu kožu kako bi što lakše klizile kroz vodu i snažne peraje kojima se odguruju prema naprijed.

Ježinci su morski organizmi koji ne plivaju, nego žive na morskom dnu po kojem se kreću. Ježinci pripadaju beskralješnjacima.

Vapnenačke stijene su stijene nastale od ljušturica uginulih organizama koje su se gomilale na dnu mora. Tijekom povijesti razina mora se mijenjala, pa su neka područja koja su prije bila pod vodom sada suha, zbog čega se vapnenačke stijene mogu naći i na kopnu. vapnenačke stijene grade planine kao što je Velebit.

Cijanobakterije stvaraju kisik procesom fotosinteze, kao i biljke.

Trilobiti su izumrle morske životinje. Prve su životinje s vidnim sustavom. Disali su škrgama. Većina ih je puzala po dnu mora ili plivala uz dno. Poznato je oko 500 rodova i 1500 vrsta. U Europi ih je najviše nađeno u Češkoj.

Morske cvjetnice tvore livade na morske dnu, slično kao što trave tvore livade na kopnu. One su važne jer mogu vršiti fotosintezu i stvarati kisik.

Kada se mnogo kisika otpustilo u atmosferu, na rubu atmosfere nastao je ozonski omotač koji je pomagao zadržati kisik i toplinu uz Zemlju. To je olakšalo daljnji razvoj života na Zemlji.