Kwiz učenje

0/25
Kwizaj
Pojašnjenje

Što se događa s energijom iz hrane u organizmu?

A
Kemijska energija iz hrane pretvara se u toplinsku i mehaničku energiju.
B
Mehanička energija iz hrane pretvara se u kemijsku i svjetlosnu energiju.
C
Kemijska energija iz hrane pretvara se u toplinsku i svjetlosnu energiju.
D
Toplinska energija iz hrane pretvara se u kemijsku i mehaničku energiju.
Pojašnjenje
Kemijska energija iz hrane pretvara se u toplinsku i mehaničku energiju tijekom probave. Ta pretvorba omogućuje živim bićima da koriste energiju iz hrane za održavanje topline tijela (toplinska energija) i pokretanje (mehanička energija).
Pojašnjenje

Kako ljudi utječu na životne procese drugih organizama?

A
Ljudi mijenjaju životne procese divljih životinja.
B
Ljudi mijenjaju životne procese kućnih ljubimaca.
C
Ljudi mijenjaju životne procese vodenog bilja.
D
Ljudi ne mogu utjecati na životne procese drugih organizama.
Pojašnjenje
Ljudi najviše mijenjaju životne procese kućnih ljubimaca. Kućni ljubimci potpuno ovise o čovjeku koji ih jednako hrani i čuva na ugodnoj temperaturi tijekom cijele godine, zbog čega kućni ljubimci nemaju promjene u životnim procesima koje ovise o godišnjim dobima. Na primjer, kućni ljubimci mogu imati mladunce u bilo kojem dijelu godine, ne samo u proljeće kada su u prirodi najpovoljniji uvjeti za to.
Pojašnjenje

U kojem dijelu organizma biljke skladište energiju?

A
U korijenu.
B
U cvjetovima.
C
U listovima.
D
U stabljici.
Pojašnjenje
Biljke energiju mogu skladištiti u korijenu. Kada je dostupno puno Sunčevog svjetla (tijekom ljeta) biljke stvaraju velike količine šećera u koji pohranjuju energiju za dio godine kada je manje Sunčevog svjetla (zima).
Pojašnjenje

Što treba učiniti s iskorištenim baterijama?

A
Baciti ih u WC.
B
Baciti ih u posebni spremnik za baterije.
C
Baciti ih u smeće.
D
Baciti ih bilo gdje.
Pojašnjenje
Iskorištene baterije potrebno je baciti u posebni spremnik za baterije. Baterije sadrže različite kemikalije koje im omogućuju skladištenje energije. Te kemikalije mogu biti štetne za prirodu ako se baterije ne odlažu na posebne načine.
Pojašnjenje

Što životinje rade kako bi zadržale toplinu uz tijelo tijekom zime?

A
Stisnu dlaku uz tijelo.
B
Nakostriješe se.
C
Odbace višak dlake.
D
Smršave.
Pojašnjenje
Životinje, kao što su ptice i sisavci, mogu nakostriješiti perje i dlaku kako bi zadržali veći sloj toplog zraka uz tijelo i zagrijali se. Ljudi su zadržali sposobnost "kostriješenja", no kod ljudi se ta pojava naziva "naježenom" kožom i ne pomaže u zadržavanju topline jer ljudi nemaju dovoljno dlake za to.
Pojašnjenje

U kojem godišnjem dobu se rađaju mladunci životinja i počinje razvoj biljaka?

A
U zimu.
B
U proljeće.
C
U ljeto.
D
U jesen.
Pojašnjenje
U proljeće se rađaju mladunci brojnih životinja i počinje razvoj biljaka jer se povećava količina hrane za životinje, a biljkama pogoduje veća količina Sunčeve svjetlosti i topline. Također, imaju cijelo ljeto i jesen da se spreme za zimu kada će biti manje hrane i Sunčeve energije.
Pojašnjenje

Kako se nazivaju životinje koje uvijek imaju istu temperaturu tijela?

A
Hladnokrvne životinje.
B
Rashlađene životinje.
C
Toplokrvne životinje.
D
Ugrijane životinje.
Pojašnjenje
Životinje koje uvijek imaju istu temperaturu tijela nazivaju se toplokrvne životinje. One moraju trošiti puno energije na održavanje tjelesne temperature.
Pojašnjenje

Kako se nazivaju životinje kojima se temperatura tijela može mijenjati ovisno o okolišu?

A
Rashlađene životinje.
B
Ugrijane životinje.
C
Toplokrvne životinje.
D
Hladnokrvne životinje.
Pojašnjenje
Životinje kojima se temperatura tijela može mijenjati ovisno o okolišu nazivaju se hladnokrvne životinje. One su hladnije kada je okoliš oko njih hladan, a toplije kada je okoliš vruć.
Pojašnjenje

Kako ljudi skladište hranu?

A
Konzerviranjem.
B
Kupovanjem u trgovini.
C
Skrivanjem.
Pojašnjenje
Ljudi skladište hranu konzerviranjem. Konzerviranje je postupak kojim se hrana čuva od kvarenja i omogućuje ljudima dovoljno hrane i kada je nema u prirodi.
Pojašnjenje

Kako organizam dobiva toplinu?

A
Iz zraka.
B
Iz vode.
C
Iz tla.
D
Iz hrane.
Pojašnjenje
Organizam dobiva toplinu od hrane. Kemijska energija iz hrane se u organizmu pretvara u toplinsku energiju i pomaže zagrijati organizam.
Pojašnjenje

Što su izolatori?

A
Tvari koje rashlađuju okolinu.
B
Tvari koje zagrijavaju okolinu.
C
Tvari koje potiču protjecanje topline.
D
Tvari koje smanjuju gubitak topline.
Pojašnjenje
Izolatori su tvari koje smanjuju gubitak topline. Izolatori onemogućuju toplini prolazak s jednog mjesta na drugo i tako ju zadržavaju u određenom području. Jedan od izolatora je zrak.
Pojašnjenje

Kako dijelimo životinje s obzirom na njihovu prehranu?

A
Sve životinje su svejedi.
B
Na svejede i mesojede.
C
Na biljojede, mesojede i svejede.
D
Na biljojede i mesojede.
Pojašnjenje
Različite životinje se hrane različitim stvarima. Biljojedi se hrane biljkama, mesojedi mesom (drugim životinjama), a svejedi se mogu hraniti i biljkama i mesom.
Pojašnjenje

Kako organizmi dobivaju energiju?

A
Iz vode.
B
Iz tla.
C
Iz zraka.
D
Iz hrane.
Pojašnjenje
Živi organizmi dobivaju energiju iz hrane. U organizmu ta energija se pretvara u druge oblike energije koje organizam može koristiti na različite načine.
Pojašnjenje

Što je potrebno organizmima za život?

A
Energija.
B
Volja.
C
Snaga.
D
Rad.
Pojašnjenje
Svim živim organizmima za život je potrebna energija. Energija živim organizmima omogućuje obavljanje svakodnevnih zadaća, kao što je disanje, kretanje, pa čak i hranjenje.
Pojašnjenje

Kako se sisavci prilagođavaju na održavanje stalne temperature tijela?

A
Puno jedu kad je hladno.
B
Nose odjeću.
C
Maju perje.
D
Imaju krzno.
Pojašnjenje
Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, sisavci imaju krzno koje ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.
Pojašnjenje

Kako životinje skladište energiju u svom tijelu?

A
U krznu.
B
U mišićima.
C
U obliku masti.
D
U šećerima.
Pojašnjenje
Životinje skladište višak energije u svom tijelu u obliku masti (sala). Nakupine masti omogućuju životinjama da prežive čak i kada nema dovoljno hrane (po zimi).
Pojašnjenje

Kako uređaji skladište energiju?

A
U konzervama.
B
U šećerima
C
U baterijama.
D
U mastima.
Pojašnjenje
Uređaji spremaju energiju u baterije. To je umjetni način pohranjivanja energije.
Pojašnjenje

Koja od tvrdnji najbolje opisuje potrebu ljudi za energijom?

A
Potrebe za energijom raznolike su i ovise o mnogo faktora.
B
Određene skupine ljudi trebaju iste količine energije.
C
Svi ljudi trebaju istu količinu energije.
Pojašnjenje
Svi ljudi nisu isti i zato trebaju različite količine energije. Ta količina energije ovisi o mnogo faktora, kao što su dob, spol, stanje organizma i razina aktivnosti. Na primjer, dječak od 13 godina koji se bavi sportom svaki dan treba više energije od bake od 75 godina koja ponekad šeta, ali i od dječaka od 13 godina koji se ne bavi sportom.
Pojašnjenje

Kako se životinje prilagođavaju na mijenjanje temperature tijela ovisno o okolišu?

A
Ptice imaju perje, a sisavci krzno.
B
Puno jedu kad je hladno.
C
Nose odjeću.
D
Nisu aktivne zimi.
Pojašnjenje
Životinje kojima se temperatura tijela mijenja ovisno o okolišu najčešće nisu aktivne zimi, nego miruju. Tijekom mirovanja usporavaju im se životne funkcije (disanje, otkucaji srca) kako bi trošile što manje energije.
Pojašnjenje

Kako ljudi čuvaju tjelesnu toplinu?

A
Mirovanjem tijekom zime.
B
Izbjegavanjem izlaska na hladnoću.
C
Debelim krznom.
D
Odjećom i izoliranjem kuća.
Pojašnjenje
Ljudi su izgubili krzno koje ih je u prapovijesti štitilo od hladnoće, ali su zato izumili odjeću i različite građevine koje nas štite od hladnoće.
Pojašnjenje

Kako žaba provodi zimu?

A
Grije se pomoću krzna.
B
Miruje zakopana u mulj.
C
Skriva se u špilje.
D
Zaštiti se debelim slojem masti.
Pojašnjenje
Žaba je hladnokrvna životinja i ne može regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Tijekom zime je prehladno da bi žabin organizma normalno funkcionirao, pa se žaba zakopa u mulj i uspori svoje tjelesne funkcije (disanje, otkucaje srca). U stanju mirovanja žaba čeka proljeće i toplije vrijeme.
Pojašnjenje

Kako biljke skladište energiju?

A
U bjelančevinama.
B
U cvjetovima.
C
U šećerima.
D
U obliku masti.
Pojašnjenje
Biljke stvaraju velike količine šećera kada imaju dovoljno Sunčeve energije. Taj šećer spremaju u različite dijelove (npr. korijen) i čuvaju ga za zimu, kada će biti manje Sunca.
Pojašnjenje

U kakvim uvjetima dolazi do nakupljanja zaliha energije u tijelu?

A
Kada organizmu nedostaje energije.
B
Kada je malo izvora hrane.
C
Tijekom zime.
D
Kada organizam ima viška energije.
Pojašnjenje
Kada organizam ima više energije nego što mu je potrebno, može taj višak skladištiti u obliku zaliha energije. Kod životinja su to masti, kod biljaka šećeri. Tako skladištene zalihe energije organizam troši kada mu nije dostupna energija iz okoliša, tj. kada nema dovoljno hrane (obično zimi).
Pojašnjenje

Kako se ptice prilagođavaju na održavanje stalne temperature tijela?

A
Imaju krzno.
B
Nose odjeću.
C
Imaju perje.
D
Puno jedu kad je hladno.
Pojašnjenje
Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, ptice imaju perje koje ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.
Pojašnjenje

Koja je uloga masti u tijelu ptica i sisavaca?

A
Održavanje tjelesne temperature.
B
Povećanje tjelesne mase.
C
Bolji rast perja i krzna.
D
Ljepši izgled.
Pojašnjenje
Osim kao skladište energije, mast služi i za održavanje tjelesne temperature ptica i sisavaca. Mast pomaže zadržati hladnoću izvan tijela i održati tijelo životinje toplim.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori
Igraj još

1/25

Što se događa s energijom iz hrane u organizmu?

A
Kemijska energija iz hrane pretvara se u toplinsku i mehaničku energiju.
Kemijska energija iz hrane pretvara se u toplinsku i mehaničku energiju tijekom probave. Ta pretvorba omogućuje živim bićima da koriste energiju iz hrane za održavanje topline tijela (toplinska energija) i pokretanje (mehanička energija).

2/25

Kako ljudi utječu na životne procese drugih organizama?

B
Ljudi mijenjaju životne procese kućnih ljubimaca.
Ljudi najviše mijenjaju životne procese kućnih ljubimaca. Kućni ljubimci potpuno ovise o čovjeku koji ih jednako hrani i čuva na ugodnoj temperaturi tijekom cijele godine, zbog čega kućni ljubimci nemaju promjene u životnim procesima koje ovise o godišnjim dobima. Na primjer, kućni ljubimci mogu imati mladunce u bilo kojem dijelu godine, ne samo u proljeće kada su u prirodi najpovoljniji uvjeti za to.

3/25

U kojem dijelu organizma biljke skladište energiju?

A
U korijenu.
Biljke energiju mogu skladištiti u korijenu. Kada je dostupno puno Sunčevog svjetla (tijekom ljeta) biljke stvaraju velike količine šećera u koji pohranjuju energiju za dio godine kada je manje Sunčevog svjetla (zima).

4/25

Što treba učiniti s iskorištenim baterijama?

B
Baciti ih u posebni spremnik za baterije.
Iskorištene baterije potrebno je baciti u posebni spremnik za baterije. Baterije sadrže različite kemikalije koje im omogućuju skladištenje energije. Te kemikalije mogu biti štetne za prirodu ako se baterije ne odlažu na posebne načine.

5/25

Što životinje rade kako bi zadržale toplinu uz tijelo tijekom zime?

B
Nakostriješe se.
Životinje, kao što su ptice i sisavci, mogu nakostriješiti perje i dlaku kako bi zadržali veći sloj toplog zraka uz tijelo i zagrijali se. Ljudi su zadržali sposobnost "kostriješenja", no kod ljudi se ta pojava naziva "naježenom" kožom i ne pomaže u zadržavanju topline jer ljudi nemaju dovoljno dlake za to.

6/25

U kojem godišnjem dobu se rađaju mladunci životinja i počinje razvoj biljaka?

B
U proljeće.
U proljeće se rađaju mladunci brojnih životinja i počinje razvoj biljaka jer se povećava količina hrane za životinje, a biljkama pogoduje veća količina Sunčeve svjetlosti i topline. Također, imaju cijelo ljeto i jesen da se spreme za zimu kada će biti manje hrane i Sunčeve energije.

7/25

Kako se nazivaju životinje koje uvijek imaju istu temperaturu tijela?

C
Toplokrvne životinje.
Životinje koje uvijek imaju istu temperaturu tijela nazivaju se toplokrvne životinje. One moraju trošiti puno energije na održavanje tjelesne temperature.

8/25

Kako se nazivaju životinje kojima se temperatura tijela može mijenjati ovisno o okolišu?

D
Hladnokrvne životinje.
Životinje kojima se temperatura tijela može mijenjati ovisno o okolišu nazivaju se hladnokrvne životinje. One su hladnije kada je okoliš oko njih hladan, a toplije kada je okoliš vruć.

9/25

Kako ljudi skladište hranu?

A
Konzerviranjem.
Ljudi skladište hranu konzerviranjem. Konzerviranje je postupak kojim se hrana čuva od kvarenja i omogućuje ljudima dovoljno hrane i kada je nema u prirodi.

10/25

Kako organizam dobiva toplinu?

D
Iz hrane.
Organizam dobiva toplinu od hrane. Kemijska energija iz hrane se u organizmu pretvara u toplinsku energiju i pomaže zagrijati organizam.

11/25

Što su izolatori?

D
Tvari koje smanjuju gubitak topline.
Izolatori su tvari koje smanjuju gubitak topline. Izolatori onemogućuju toplini prolazak s jednog mjesta na drugo i tako ju zadržavaju u određenom području. Jedan od izolatora je zrak.

12/25

Kako dijelimo životinje s obzirom na njihovu prehranu?

C
Na biljojede, mesojede i svejede.
Različite životinje se hrane različitim stvarima. Biljojedi se hrane biljkama, mesojedi mesom (drugim životinjama), a svejedi se mogu hraniti i biljkama i mesom.

13/25

Kako organizmi dobivaju energiju?

D
Iz hrane.
Živi organizmi dobivaju energiju iz hrane. U organizmu ta energija se pretvara u druge oblike energije koje organizam može koristiti na različite načine.

14/25

Što je potrebno organizmima za život?

A
Energija.
Svim živim organizmima za život je potrebna energija. Energija živim organizmima omogućuje obavljanje svakodnevnih zadaća, kao što je disanje, kretanje, pa čak i hranjenje.

15/25

Kako se sisavci prilagođavaju na održavanje stalne temperature tijela?

D
Imaju krzno.
Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, sisavci imaju krzno koje ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.

16/25

Kako životinje skladište energiju u svom tijelu?

C
U obliku masti.
Životinje skladište višak energije u svom tijelu u obliku masti (sala). Nakupine masti omogućuju životinjama da prežive čak i kada nema dovoljno hrane (po zimi).

17/25

Kako uređaji skladište energiju?

C
U baterijama.
Uređaji spremaju energiju u baterije. To je umjetni način pohranjivanja energije.

18/25

Koja od tvrdnji najbolje opisuje potrebu ljudi za energijom?

A
Potrebe za energijom raznolike su i ovise o mnogo faktora.
Svi ljudi nisu isti i zato trebaju različite količine energije. Ta količina energije ovisi o mnogo faktora, kao što su dob, spol, stanje organizma i razina aktivnosti. Na primjer, dječak od 13 godina koji se bavi sportom svaki dan treba više energije od bake od 75 godina koja ponekad šeta, ali i od dječaka od 13 godina koji se ne bavi sportom.

19/25

Kako se životinje prilagođavaju na mijenjanje temperature tijela ovisno o okolišu?

D
Nisu aktivne zimi.
Životinje kojima se temperatura tijela mijenja ovisno o okolišu najčešće nisu aktivne zimi, nego miruju. Tijekom mirovanja usporavaju im se životne funkcije (disanje, otkucaji srca) kako bi trošile što manje energije.

20/25

Kako ljudi čuvaju tjelesnu toplinu?

D
Odjećom i izoliranjem kuća.
Ljudi su izgubili krzno koje ih je u prapovijesti štitilo od hladnoće, ali su zato izumili odjeću i različite građevine koje nas štite od hladnoće.

21/25

Kako žaba provodi zimu?

B
Miruje zakopana u mulj.
Žaba je hladnokrvna životinja i ne može regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Tijekom zime je prehladno da bi žabin organizma normalno funkcionirao, pa se žaba zakopa u mulj i uspori svoje tjelesne funkcije (disanje, otkucaje srca). U stanju mirovanja žaba čeka proljeće i toplije vrijeme.

22/25

Kako biljke skladište energiju?

C
U šećerima.
Biljke stvaraju velike količine šećera kada imaju dovoljno Sunčeve energije. Taj šećer spremaju u različite dijelove (npr. korijen) i čuvaju ga za zimu, kada će biti manje Sunca.

23/25

U kakvim uvjetima dolazi do nakupljanja zaliha energije u tijelu?

D
Kada organizam ima viška energije.
Kada organizam ima više energije nego što mu je potrebno, može taj višak skladištiti u obliku zaliha energije. Kod životinja su to masti, kod biljaka šećeri. Tako skladištene zalihe energije organizam troši kada mu nije dostupna energija iz okoliša, tj. kada nema dovoljno hrane (obično zimi).

24/25

Kako se ptice prilagođavaju na održavanje stalne temperature tijela?

C
Imaju perje.
Kako bi što uspješnije zadržale toplinu, ptice imaju perje koje ih štiti od hladnoće. Mast ih također štiti od hladnoće, a mast nakupljaju tijekom toplijih mjeseci, kada ima više hrane.

25/25

Koja je uloga masti u tijelu ptica i sisavaca?

A
Održavanje tjelesne temperature.
Osim kao skladište energije, mast služi i za održavanje tjelesne temperature ptica i sisavaca. Mast pomaže zadržati hladnoću izvan tijela i održati tijelo životinje toplim.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje