Test znanja

0/10
Kreni
Pojašnjenje

Kako dišu morski sisavci?

A
Škrgama
B
Posebnim sustavom cijevi
C
Plućima
D
Primitivnim plućima
Pojašnjenje
Svi sisavci bez izuzetka čak i oni koji žive u moru dišu plućima. Prilagodbe morskih sisavaca na život u moru su razne: npr. dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica, pluća su im veća u odnosu na njihovo tijelo tako da u jednom udahu mogu uzeti puno više zraka te mogu podnijeti puno veće razine CO2 u krvi od kopnenih sisavaca pa ne moraju često izlaziti na površinu kako bi izdahnuli.
Pojašnjenje

Većini organizama je zajedničko da pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.

A
Točno
B
Netočno
Pojašnjenje
Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.
Pojašnjenje

Ribe dišu:

A
Plaštom
B
Plućima
C
Škrgama
D
Kožom
Pojašnjenje
Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.
Pojašnjenje

Sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci dišu pomoću:

A
Trepetljikavih stanica
B
Škrga
C
Uzdušnica
D
Pluća
Pojašnjenje
Većina kralješnjaka diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti: izmjena plinova je između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama procesom difuzije.
Pojašnjenje

Puči se nalaze na ________.

A
Na korijenu
B
Na pupovima
C
Donjoj strani lista
D
Na stabljici
Pojašnjenje
Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.
Pojašnjenje

Uvjeti bez kisika zovu se __________ uvjeti.

A
Aerobni
B
Ekstremni
C
Anaerobni
Pojašnjenje
Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.
Pojašnjenje

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

A
Kožom
B
Škrgama
C
Plućima
D
Uzdušnicama
Pojašnjenje
Vodeni beskralješnjaci dišu škrgama koje mogu biti unutrašnje ili vanjske. Ovi organizmi za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.
Pojašnjenje

Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima s kisikom su ___ organizmi.

A
Aerobni
B
Termofilni
C
Anaerobni
D
Ekstremofilni
Pojašnjenje
Aerobni organizmi su organizmi koji mogu živjeti samo u uvjetima s kisikom (u okolišu s kisikom). Oni udišu zrak s kisikom, a kisik onda sudjeluje u procesu staničnog disanja kojim se oslobađa energija iz hranjivih tvari u mitohondriju. Aerobni organizmi su vrlo različiti: sisavci, kukci, ribe i gljive, alge, mnogi protista i bakterije.
Pojašnjenje

Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:

A
Vodozemci
B
Gmazovi
C
Sisavci
D
Ptice
Pojašnjenje
Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.
Pojašnjenje

Punoglavci (ličinke vodozemaca) dišu pomoću:

A
Plaštom
B
Plućima
C
Kožom
D
Škrgama
Pojašnjenje
Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tijekom ličinačkog stadija žive u vodi.

Test znanja uspješno završen, vaša ocjena je:

Ispod se nalaze rezultati testa znanja sa točnim odgovorima i objašnjenjima

Igraj još

1/10

Kako dišu morski sisavci?

C
Plućima
Svi sisavci bez izuzetka čak i oni koji žive u moru dišu plućima. Prilagodbe morskih sisavaca na život u moru su razne: npr. dišni otvori na vrhu glave umjesto nosnica, pluća su im veća u odnosu na njihovo tijelo tako da u jednom udahu mogu uzeti puno više zraka te mogu podnijeti puno veće razine CO2 u krvi od kopnenih sisavaca pa ne moraju često izlaziti na površinu kako bi izdahnuli.

2/10

Većini organizama je zajedničko da pri disanju iskorištavaju kisik, a oslobađaju ugljikov dioksid.

A
Točno
Proces disanja je za većinu organizama jednak što se tiče plinova. Raznolikost je vidljiva u građi dišnog sustava, učinkovitosti iskorištavanja plinova itd.

3/10

Ribe dišu:

C
Škrgama
Ribe žive u vodenom okolišu i dišu škrgama koje su građene od prokrvljenih škržnih listića preko kojih se odvija izmjena plinova između vode i krvi. Otopljeni kisik u vodi prelazi u kapilare, a u isto vrijeme ugljikov dioksid prelazi iz krvi u vodu. Kod velikog broja riba škrge su zaštićene ispod škržnog poklopca.

4/10

Sisavci, ptice, gmazovi i vodozemci dišu pomoću:

D
Pluća
Većina kralješnjaka diše pomoću pluća. Razvijenost pluća razlikuje se među ovim skupinama iako je princip na kojem dolazi do izmjene plinova isti: izmjena plinova je između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama procesom difuzije.

5/10

Puči se nalaze na ________.

C
Donjoj strani lista
Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.

6/10

Uvjeti bez kisika zovu se __________ uvjeti.

C
Anaerobni
Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.

7/10

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

B
Škrgama
Vodeni beskralješnjaci dišu škrgama koje mogu biti unutrašnje ili vanjske. Ovi organizmi za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.

8/10

Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima s kisikom su ___ organizmi.

A
Aerobni
Aerobni organizmi su organizmi koji mogu živjeti samo u uvjetima s kisikom (u okolišu s kisikom). Oni udišu zrak s kisikom, a kisik onda sudjeluje u procesu staničnog disanja kojim se oslobađa energija iz hranjivih tvari u mitohondriju. Aerobni organizmi su vrlo različiti: sisavci, kukci, ribe i gljive, alge, mnogi protista i bakterije.

9/10

Najjednostavnije građena pluća među kralježnjacima imaju:

A
Vodozemci
Vodozemci imaju najjednostavnija pluća koja su građena kao par vrećica s tankom opnom i imaju malu površinu (mali broj mjehurića) u odnosu na druge kopnene kralješnjake. Oni također dio disanja obnavljaju preko kože koja je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna.

10/10

Punoglavci (ličinke vodozemaca) dišu pomoću:

D
Škrgama
Punoglavci dišu pomoću škrga zbog načina života. Naime, vodozemci žive na kopnu u odraslom stadiju života, dok tijekom ličinačkog stadija žive u vodi.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje