1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Sva živa bića, kako bi preživjela, moraju osloboditi energiju iz ___________.

Ugljičnog dioksida
A
Vode
B
Kisika
C
Hranjivih tvari
D
Oslobađanje energije iz hranjivih tvari je moguće u anaerobni i aerobnim uvjetima. Neovisno o uvjetima procesi su dosta slični, a razlika je u učinkovitosti. U aerobnih uvjetima učinkovitost je veća nego u anaerobnim uvjetima.
Sljedeće Rezultati

Koji proces je uzrokovan saprotrofskim bakterijama?

Pekarsko vrenje
A
Mliječno-kiselo vrenje
B
Mliječno-slatko vrenje
C
Alkoholno vrenje
D
To je proces u kojem kako bi bakterije oslobodile potrebnu energiju, razgrađuju mliječni šećer. Kao produkt nastaje mliječna kiselina koja je zaslužna za kiseli okus mlijeka.
Sljedeće Rezultati

Puči se nalaze na ________.

Donjoj strani lista
A
Na stabljici
B
Na pupovima
C
Na korijenu
D
Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.
Sljedeće Rezultati

Što je vrenje?

Dodatna proizvodnja energije
A
Disanje jednostaničnih organizama
B
Disanje s kisikom
C
Anaerobna proizvodnja energije
D
Vrenje je anaerobni proces disanja u uvjetima bez kisika kojim se oslobađa manja količina energije nego aerobnim disanjem. Šećer se razgrađuje do etanola i ugljikovog dioksida uz oslobađanje energije. Ljudi iskorištavaju ovaj proces u pekarstvu ili pri proizvodnji alkohola. Jednostanične gljive (kvasci) i neke bakterije dišu vrenjem.
Sljedeće Rezultati

Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima s kisikom su ___ organizmi.

Ekstremofilni
A
Aerobni
B
Anaerobni
C
Termofilni
D
Aerobni organizmi su organizmi koji mogu živjeti samo u uvjetima s kisikom (u okolišu s kisikom). Oni udišu zrak s kisikom, a kisik onda sudjeluje u procesu staničnog disanja kojim se oslobađa energija iz hranjivih tvari u mitohondriju. Aerobni organizmi su vrlo različiti: sisavci, kukci, ribe i gljive, alge, mnogi protista i bakterije.
Sljedeće Rezultati

Anaerobni organizmi mogu:

Stvarati energiju iz dušika
A
Živjeti bez kisika
B
Stvarati vlastiti kisik
C
Koristiti druge plinove umjesto kisika
D
Anaerobni organizmi su organizmi koji žive u uvjetima bez kisika i kisik im nije potreban kako bi dobili energiju. Energiju dobivaju anaerobnim procesima poput vrenja kod kvasaca ili anaerobnim staničnim disanjem kod parazita.
Sljedeće Rezultati

Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?

Koža i pluća
A
Uzdušnice i koža
B
Škrge i pluća
C
Koža i škrge
D
Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.
Sljedeće Rezultati

Uvjeti bez kisika zovu se __________ uvjeti.

Ekstremni
A
Anaerobni
B
Aerobni
C
Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.
Sljedeće Rezultati

Kukci dišu:

Plućima
A
Plaštom
B
Uzdušnicama
C
Škrgama
D
Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.
Sljedeće Rezultati

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

Kožom
A
Uzdušnicama
B
Plućima
C
Škrgama
D
Vodeni beskralješnjaci dišu škrgama koje mogu biti unutrašnje ili vanjske. Ovi organizmi za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.
Sljedeće Rezultati

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori
Točni odgovori i objašnjenja
check

Pitanje br. 1

Sva živa bića, kako bi preživjela, moraju osloboditi energiju iz ___________.

D

Hranjivih tvari

Oslobađanje energije iz hranjivih tvari je moguće u anaerobni i aerobnim uvjetima. Neovisno o uvjetima procesi su dosta slični, a razlika je u učinkovitosti. U aerobnih uvjetima učinkovitost je veća nego u anaerobnim uvjetima.
check

Pitanje br. 2

Koji proces je uzrokovan saprotrofskim bakterijama?

B

Mliječno-kiselo vrenje

To je proces u kojem kako bi bakterije oslobodile potrebnu energiju, razgrađuju mliječni šećer. Kao produkt nastaje mliječna kiselina koja je zaslužna za kiseli okus mlijeka.
check

Pitanje br. 3

Puči se nalaze na ________.

A

Donjoj strani lista

Puči su otvori na listu biljaka, uglavnom s donje strane lista (u vodenih biljaka puči su s gornje strane lista). Kroz puči biljke izmjenjuju plinove s okolišem. Puči sudjeluju i u fotosintezi tako da kroz njih biljke uzimaju CO2 za proizvodnju hranjivih tvari.
check

Pitanje br. 4

Što je vrenje?

D

Anaerobna proizvodnja energije

Vrenje je anaerobni proces disanja u uvjetima bez kisika kojim se oslobađa manja količina energije nego aerobnim disanjem. Šećer se razgrađuje do etanola i ugljikovog dioksida uz oslobađanje energije. Ljudi iskorištavaju ovaj proces u pekarstvu ili pri proizvodnji alkohola. Jednostanične gljive (kvasci) i neke bakterije dišu vrenjem.
check

Pitanje br. 5

Organizmi koji mogu preživjeti samo u uvjetima s kisikom su ___ organizmi.

B

Aerobni

Aerobni organizmi su organizmi koji mogu živjeti samo u uvjetima s kisikom (u okolišu s kisikom). Oni udišu zrak s kisikom, a kisik onda sudjeluje u procesu staničnog disanja kojim se oslobađa energija iz hranjivih tvari u mitohondriju. Aerobni organizmi su vrlo različiti: sisavci, kukci, ribe i gljive, alge, mnogi protista i bakterije.
check

Pitanje br. 6

Anaerobni organizmi mogu:

B

Živjeti bez kisika

Anaerobni organizmi su organizmi koji žive u uvjetima bez kisika i kisik im nije potreban kako bi dobili energiju. Energiju dobivaju anaerobnim procesima poput vrenja kod kvasaca ili anaerobnim staničnim disanjem kod parazita.
check

Pitanje br. 7

Koji par struktura odrasla žaba koristi za disanje?

A

Koža i pluća

Odrasla žaba za disanje koristi tanku i vlažnu kožu i pluća. Pluća su im jednostavan s relativno malom površinom. Kože je vrlo tanka, dobro prokrvljena i vlažna. Sluz na površini kože omogućuje otapanje kisika i difuziju. Također tijekom razvoja ličinke vodozemaca (punoglavci) dišu škrgama.
check

Pitanje br. 8

Uvjeti bez kisika zovu se __________ uvjeti.

B

Anaerobni

Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima pri oslobađanju energije nije potreban kisik. Štoviše prisutnost kisika sprječava taj proces.
check

Pitanje br. 9

Kukci dišu:

C

Uzdušnicama

Kopneni beskralješnjaci (kukci i pauci) dišu sustavom cjevčica koji nazivamo uzdušnice. Sustav uzdušnica je poseban sustav za disanje sastavljen od mreže cjevčica koje su razgranate po čitavom tijelu, a otvaraju se na površini tijela kako bi mogao ući zrak u sustav. Dišni sustav kukaca nije povezan s krvožilnim sustavom.
check

Pitanje br. 10

Rakovi, školjkaši, glavonošci i puževi koji žive u vodi dišu:

D

Škrgama

Vodeni beskralješnjaci dišu škrgama koje mogu biti unutrašnje ili vanjske. Ovi organizmi za disanje koriste kisik otopljen u vodi koji nakon toga optjecajnim sustavom dospije do svih stanica gdje sudjeluje u staničnom disanju.