Kwiz učenje
0/26
Što je istinito za pitku vodu?
A
Postoji dovoljno pitke vode za sve ljude
B
Postoji opasnost od nestanka pitke vode
C
Živim bićima nije potrebna voda za preživljavanje
D
Puno pitke vode nalazi se u oceanima
Postoji opasnost od nestanka pitke vode. Samo 0.3 % vode je slatka, pitka voda. Nalazi se u rijekama, potocima, jezerima, ledenjacima. Kako je voda neophodna za preživljavanje svim živim bićima, nestanak pitke vode bio bi katastrofalan za svu živu prirodu, uključujući čovjeka.
Koji je drugi naziv za hidrosferu?
Hidrosfera ili vodeni omotač označava svu vodu na planeti Zemlji u plinovitom, tekućem i krutom agregatnom stanju. Dio je biosfere. Biosfera je dio Zemlje u kojem je moguć život.
Zašto Zemlju nazivamo plavim planetom?
A
Jer je plava boja česta u prirodi
B
Zbog plavog neba
C
Jer bez vode ne možemo preživjeti
D
Jer je 71 % Zemlje prekriveno vodom
Zemlju ujedno nazivamo i plavim planetom, jer je 71 % površine Zemlje prekriveno vodom. Kada se promatra iz svemira, Zemlja je većinom plava.
Koja voda nije pogodna za piće?
A
Voda s puno otopljene kuhinjske soli (natrijeva klorida)
B
Niti jedna od navedenih voda nije pogodna za piće
C
Voda s otopljenim kamencem (kalcijevim karbonatom)
D
Voda s malo otopljene kuhinjske soli (natrijeva klorida)
Pitka voda sadrži male količine otopljenih soli kao što su kuhinjska sol (natrijev klorid) ili kamenac (kalcijev karbonat). U malim količinama te soli nisu štetne za organizam, no ako ih ima previše u vodi, ona više nije pitka.
Što izgrađuju tvari u živim bićima?
Tvari u živim bićima izgrađuju stanice. Stanice su osnovne gradivne jedinice svih živih bića.
Što je jedinka?
Jedinka označava jedan organizam, tj. jedno živo biće. Na primjer, jedan čovjek je jedinka ljudske vrste.
Od čega nas štiti atmosfera?
Atmosfera štiti Zemlju od Sunčevog zračenja koje je u prevelikim količinama štetno. Time atmosfera omogućuje siguran život na Zemlji.
Što je primjer nežive prirode?
Sunčeva energija primjer je nežive prirode. Neživu prirodu čini sve što nije živo i što čovjek nije stvorio. Neživa priroda omogućuje život živoj prirodi.
Na kojim je planetima moguć život?
Zemlja je jedini planet na kojem su uvjeti povoljni za život. Jedan od najbitnijih faktora za stvaranje uvjeta povoljnih za život je udaljenost Zemlje od Sunca. Točno ta udaljenost od Sunca omogućuje održavanje temperature idealne za preživljavanje živih bića.
Kako nazivamo svu vodu na Zemlji?
Hidrosfera ili vodeni omotač označava svu vodu na planeti Zemlji u plinovitom, tekućem i krutom agregatnom stanju. Hidrosfera je dio biosfere.
Što nije dio biosfere?
Dio biosfere su hidrosfera, atmosfera i litosfera. Biosfera je dio Zemlje u kojem je moguć život. Hidrosfera je vodeni, atmosfera zračni, a litosfera kopneni dio biosfere.
Kako se nazivaju organizirani skupovi čestica?
Tvari su organizirani skupovi čestica. Različite tvari izgrađuju živu i neživu prirodu.
U kojem je agregacijskom stanju Zemljin plašt?
A
Dijelom u tekućem, dijelom u čvrstom agregacijskom stanju
B
U tekućem agregacijskom stanju
C
U čvrstom agregacijskom stanju
D
Dijelom u plinovitom, dijelom u čvrstom agregacijskom stanju
Unutrašnji dio Zemljinog plašta je u tekućem agregacijskom stanju, a vanjski dio plašta je u čvrstom agregacijskom stanju. Zemljin plašt izgrađen je od mineralnih tvari.
Koja dva kemijska elementa su najzastupljeniji u Zemljinoj unutrašnjoj jezgri?
Dva najzastupljenija kemijska elementa u Zemljinoj jezgri su željezo i nikal. Oni se mogu jako ugrijati, što omogućuje Zemljinoj jezgri da bude užarena na jako visokim temperaturama.
Što je atmosfera?
A
Sloj plinovitog kisika oko Zemlje
B
Sloj plinovitog ugljika oko Zemlje
C
Plinoviti omotač koji se većinom sastoji od dušika i kisika
D
Plinoviti omotač koji se većinom sastoji od kisika i ugljika
Atmosfera je plinoviti omotač koji se sastoji najviše od kisika i dušika. Ona obavija Zemlju i pomaže u održavanju idealne temperature te štiti od Sunčeva zračenja, čime omogućuje opstanak živim bićima.
Zašto je unutrašnja jezgra Zemlje čvrsta iako temperatura može dosegnuti čak 6 000 °C?
Zbog velikog pritiska, odnosno tlaka unutrašnja jezgra Zemlje je čvrsta unatoč visokoj temperaturi.
Kako dijelimo prirodu?
A
Na prirodnu i umjetnu prirodu
B
Na živu i mrtvu prirodu
C
Na živu i neživu prirodu
D
Na lijepu i ružnu prirodu
Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živu prirodu čine sva živa bića, a neživu prirodu sve što nije živo i što čovjek nije stvorio. Neživa priroda omogućuje život živoj prirodi.
Koji su slojevi u građi Zemlje?
Slojevi u građi Zemlje su kora, plašt i jezgra. U središtu Zemlje nalazi se jezgra, nju obavija plašt, a na samoj površini Zemlje nalazi se kora.
Što tvori litosferu?
A
Sve do 1 500 m nadmorske visine
B
Gornji sloj plašta, kontinentalna kora i oceanska kora
C
Kontinentalna kora i oceanska kora
D
Gornji sloj plašta i kontinentalna kora
Litosferu tvori gornji sloj plašta i kontinentalna kora. Litosfera je gornji dio Zemlje koji je dio biosfere, što znači da je u njemu moguć život.
Koji redoslijed ispravno opisuje građu živih bića od jednostavnijih do složenijih razina?
A
Tkiva-organi-organski sustavi-stanice-organizam
B
Stanice-tkiva-organi-organski sustavi-organizam
C
Organizam-organski sustavi-organi-tkiva-stanice
D
Organizam-organski sustavi-organi-stanice-tkiva
Živa bića građena su od stanica. Stanice sa sličnom građom i zadaćom nakupljaju se u tkiva. Tkiva grade organe, a nekoliko organa s istom funkcijom tvori organski sustav. Različiti organski sustavi koji funkcioniraju zajedno tvore organizam, živo biće koje je sposobno samostalno funkcionirati.
Što pridonosi održavanju idealne temperature na Zemlji?
Pomoću atmosfere i oceana održava se idealna temperatura na Zemlji. Ta temperatura povoljna je za život, nije niti ledena niti prevruća.
Gdje je nastao prvi život na Zemlji?
Prvi život na Zemlji nastao je u hidrosferi, tj. u morima i oceanima. Iako su s vremenom i evolucijom brojne vrste prešle iz vode na kopno, vodena staništa i dalje su bogata različitim vrstama živih bića.
1/26
Što je istinito za pitku vodu?
B
Postoji opasnost od nestanka pitke vode
Postoji opasnost od nestanka pitke vode. Samo 0.3 % vode je slatka, pitka voda. Nalazi se u rijekama, potocima, jezerima, ledenjacima. Kako je voda neophodna za preživljavanje svim živim bićima, nestanak pitke vode bio bi katastrofalan za svu živu prirodu, uključujući čovjeka.
2/26
Koji je drugi naziv za hidrosferu?
A
Vodeni omotač
Hidrosfera ili vodeni omotač označava svu vodu na planeti Zemlji u plinovitom, tekućem i krutom agregatnom stanju. Dio je biosfere. Biosfera je dio Zemlje u kojem je moguć život.
3/26
Zašto Zemlju nazivamo plavim planetom?
D
Jer je 71 % Zemlje prekriveno vodom
Zemlju ujedno nazivamo i plavim planetom, jer je 71 % površine Zemlje prekriveno vodom. Kada se promatra iz svemira, Zemlja je većinom plava.
4/26
Koja voda nije pogodna za piće?
A
Voda s puno otopljene kuhinjske soli (natrijeva klorida)
Pitka voda sadrži male količine otopljenih soli kao što su kuhinjska sol (natrijev klorid) ili kamenac (kalcijev karbonat). U malim količinama te soli nisu štetne za organizam, no ako ih ima previše u vodi, ona više nije pitka.
5/26
Što izgrađuju tvari u živim bićima?
D
Stanice
Tvari u živim bićima izgrađuju stanice. Stanice su osnovne gradivne jedinice svih živih bića.
6/26
Što je jedinka?
D
Jedan organizam
Jedinka označava jedan organizam, tj. jedno živo biće. Na primjer, jedan čovjek je jedinka ljudske vrste.
7/26
Od čega nas štiti atmosfera?
C
Sunčevog zračenja
Atmosfera štiti Zemlju od Sunčevog zračenja koje je u prevelikim količinama štetno. Time atmosfera omogućuje siguran život na Zemlji.
8/26
Što je primjer nežive prirode?
B
Sunčeva energija
Sunčeva energija primjer je nežive prirode. Neživu prirodu čini sve što nije živo i što čovjek nije stvorio. Neživa priroda omogućuje život živoj prirodi.
9/26
Koliko vrsta Zemljine kore razlikujemo?
C
Dvije
Razlikujemo dvije vrste Zemljine kore: kontinentalnu i oceansku. Kontinentalna kora je deblja i nalazi se ispod kontinenata, tj. kopna, a oceanska kora je tanja i nalazi se pod oceanima.
10/26
Koliko slatke, pitke vode se nalazi na Zemlji?
B
0.3 %
0.3 % vode na Zemlji je slatka voda. Nalazi se u rijekama, potocima, jezerima, ledenjacima.
11/26
Što je rezultat pomicanja litosfernih ploča?
D
Potresi
Potresi su rezultat pomicanja litosfernih ploča. Osjetimo ih kao podrhtavanje tla.
12/26
Na kojim je planetima moguć život?
C
Samo na Zemlji
Zemlja je jedini planet na kojem su uvjeti povoljni za život. Jedan od najbitnijih faktora za stvaranje uvjeta povoljnih za život je udaljenost Zemlje od Sunca. Točno ta udaljenost od Sunca omogućuje održavanje temperature idealne za preživljavanje živih bića.
13/26
Kako nazivamo svu vodu na Zemlji?
D
Hidrosfera
Hidrosfera ili vodeni omotač označava svu vodu na planeti Zemlji u plinovitom, tekućem i krutom agregatnom stanju. Hidrosfera je dio biosfere.
14/26
Što nije dio biosfere?
A
Antrosfera
Dio biosfere su hidrosfera, atmosfera i litosfera. Biosfera je dio Zemlje u kojem je moguć život. Hidrosfera je vodeni, atmosfera zračni, a litosfera kopneni dio biosfere.
15/26
Kako se nazivaju organizirani skupovi čestica?
D
Tvari
Tvari su organizirani skupovi čestica. Različite tvari izgrađuju živu i neživu prirodu.
16/26
U kojem je agregacijskom stanju Zemljin plašt?
A
Dijelom u tekućem, dijelom u čvrstom agregacijskom stanju
Unutrašnji dio Zemljinog plašta je u tekućem agregacijskom stanju, a vanjski dio plašta je u čvrstom agregacijskom stanju. Zemljin plašt izgrađen je od mineralnih tvari.
17/26
Koja dva kemijska elementa su najzastupljeniji u Zemljinoj unutrašnjoj jezgri?
A
Željezo i nikal
Dva najzastupljenija kemijska elementa u Zemljinoj jezgri su željezo i nikal. Oni se mogu jako ugrijati, što omogućuje Zemljinoj jezgri da bude užarena na jako visokim temperaturama.
18/26
Što je atmosfera?
C
Plinoviti omotač koji se većinom sastoji od dušika i kisika
Atmosfera je plinoviti omotač koji se sastoji najviše od kisika i dušika. Ona obavija Zemlju i pomaže u održavanju idealne temperature te štiti od Sunčeva zračenja, čime omogućuje opstanak živim bićima.
19/26
Zašto je unutrašnja jezgra Zemlje čvrsta iako temperatura može dosegnuti čak 6 000 °C?
D
Zbog tlaka
Zbog velikog pritiska, odnosno tlaka unutrašnja jezgra Zemlje je čvrsta unatoč visokoj temperaturi.
20/26
Kako dijelimo prirodu?
C
Na živu i neživu prirodu
Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živu prirodu čine sva živa bića, a neživu prirodu sve što nije živo i što čovjek nije stvorio. Neživa priroda omogućuje život živoj prirodi.
21/26
Koji su slojevi u građi Zemlje?
A
Kora, plašt, jezgra
Slojevi u građi Zemlje su kora, plašt i jezgra. U središtu Zemlje nalazi se jezgra, nju obavija plašt, a na samoj površini Zemlje nalazi se kora.
22/26
Od čega su građeni svi dijelovi biosfere?
A
Atoma
Sve je građeno od atoma između kojih se nalazi međuprostor. Atomi grade molekule.
23/26
Što tvori litosferu?
D
Gornji sloj plašta i kontinentalna kora
Litosferu tvori gornji sloj plašta i kontinentalna kora. Litosfera je gornji dio Zemlje koji je dio biosfere, što znači da je u njemu moguć život.
24/26
Koji redoslijed ispravno opisuje građu živih bića od jednostavnijih do složenijih razina?
B
Stanice-tkiva-organi-organski sustavi-organizam
Živa bića građena su od stanica. Stanice sa sličnom građom i zadaćom nakupljaju se u tkiva. Tkiva grade organe, a nekoliko organa s istom funkcijom tvori organski sustav. Različiti organski sustavi koji funkcioniraju zajedno tvore organizam, živo biće koje je sposobno samostalno funkcionirati.
25/26
Što pridonosi održavanju idealne temperature na Zemlji?
A
Atmosfera i oceani
Pomoću atmosfere i oceana održava se idealna temperatura na Zemlji. Ta temperatura povoljna je za život, nije niti ledena niti prevruća.
26/26
Gdje je nastao prvi život na Zemlji?
D
U hidrosferi
Prvi život na Zemlji nastao je u hidrosferi, tj. u morima i oceanima. Iako su s vremenom i evolucijom brojne vrste prešle iz vode na kopno, vodena staništa i dalje su bogata različitim vrstama živih bića.