Zemlja u Sunčevom sustavu

Pitka voda sadrži male količine otopljenih soli kao što su kuhinjska sol (natrijev klorid) ili kamenac (kalcijev karbonat). U malim količinama te soli nisu štetne za organizam, no ako ih ima previše u vodi, ona više nije pitka.Postoji opasnost od nestanka pitke vode. Samo 0.3 % vode je slatka, pitka voda. Nalazi se u rijekama, potocima, jezerima, ledenjacima. Kako je voda neophodna za preživljavanje svim živim bićima, nestanak pitke vode bio bi katastrofalan za svu živu prirodu, uključujući čovjeka.

Atmosfera je plinoviti omotač koji se sastoji najviše od kisika i dušika. Ona obavija Zemlju i pomaže u održavanju idealne temperature te štiti od Sunčeva zračenja, čime omogućuje opstanak živim bićima.

Potresi su rezultat pomicanja litosfernih ploča. Osjetimo ih kao podrhtavanje tla.

Jedinka označava jedan organizam, tj. jedno živo biće. Na primjer, jedan čovjek je jedinka ljudske vrste.

Hidrosfera ili vodeni omotač označava svu vodu na planeti Zemlji u plinovitom, tekućem i krutom agregatnom stanju. Hidrosfera je dio biosfere.

Slojevi u građi Zemlje su kora, plašt i jezgra. U središtu Zemlje nalazi se jezgra, nju obavija plašt, a na samoj površini Zemlje nalazi se kora.

Tvari su organizirani skupovi čestica. Različite tvari izgrađuju živu i neživu prirodu.

Tvari u živim bićima izgrađuju stanice. Stanice su osnovne gradivne jedinice svih živih bića.

Atmosfera štiti Zemlju od Sunčevog zračenja koje je u prevelikim količinama štetno. Time atmosfera omogućuje siguran život na Zemlji.

Zemlju ujedno nazivamo i plavim planetom, jer je 71 % površine Zemlje prekriveno vodom. Kada se promatra iz svemira, Zemlja je većinom plava.

Jezgra je najdublji sloj u građi Zemlje. Dva najzastupljenija kemijska elementa u Zemljinoj jezgri su željezo i nikal. Oni se mogu jako ugrijati, što omogućuje Zemljinoj jezgri da bude užarena na jako visokim temperaturama. Unutrašnja jezgra Zemlje čvrsta iako temperatura može dosegnuti čak 6 000 °C zbog velikog tlaka.

Litosferu tvori gornji sloj plašta i kontinentalna kora. Litosfera je gornji dio Zemlje koji je dio biosfere, što znači da je u njemu moguć život.

Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živu prirodu čine sva živa bića, a neživu prirodu sve što nije živo i što čovjek nije stvorio. Neživa priroda omogućuje život živoj prirodi.

Razlikujemo dvije vrste Zemljine kore: kontinentalnu i oceansku. Kontinentalna kora je deblja i nalazi se ispod kontinenata, tj. kopna, a oceanska kora je tanja i nalazi se pod oceanima.

Dio biosfere su hidrosfera, atmosfera i litosfera. Biosfera je dio Zemlje u kojem je moguć život. Hidrosfera je vodeni, atmosfera zračni, a litosfera kopneni dio biosfere.

Hidrosfera ili vodeni omotač označava svu vodu na planeti Zemlji u plinovitom, tekućem i krutom agregatnom stanju. Dio je biosfere.

Priroda se dijeli na živu i neživu prirodu. Živu prirodu čine sva živa bića, a neživu prirodu sve što nije živo i što čovjek nije stvorio. Neživa priroda omogućuje život živoj prirodi.

Sve je građeno od atoma između kojih se nalazi međuprostor. Atomi grade molekule.

Zemlja je jedini planet na kojem su uvjeti povoljni za život. Jedan od najbitnijih faktora za stvaranje uvjeta povoljnih za život je udaljenost Zemlje od Sunca. Točno ta udaljenost od Sunca omogućuje održavanje temperature idealne za preživljavanje živih bića.

Unutrašnji dio Zemljinog plašta je u tekućem agregacijskom stanju, a vanjski dio plašta je u čvrstom agregacijskom stanju. Zemljin plašt izgrađen je od mineralnih tvari.

Pomoću atmosfere i oceana održava se idealna temperatura na Zemlji. Ta temperatura povoljna je za život, nije niti ledena niti prevruća.

Razlikujemo dvije vrste Zemljine kore: kontinentalnu i oceansku. Kontinentalna kora je deblja i nalazi se ispod kontinenata, tj. kopna, a oceanska kora je tanja i nalazi se pod oceanima.

Sve je građeno od atoma između kojih se nalazi međuprostor. Atomi grade molekule.

0.3 % vode na Zemlji je slatka voda. Nalazi se u rijekama, potocima, jezerima, ledenjacima.

Atmosfera je plinoviti omotač koji se sastoji najviše od kisika i dušika. Ona obavija Zemlju i pomaže u održavanju idealne temperature te štiti od Sunčeva zračenja, čime omogućuje opstanak živim bićima.

Slojevi u građi Zemlje su kora, plašt i jezgra. U središtu Zemlje nalazi se jezgra, nju obavija plašt, a na samoj površini Zemlje nalazi se kora.

Hidrosfera ili vodeni omotač označava svu vodu na planeti Zemlji u plinovitom, tekućem i krutom agregatnom stanju. Dio je biosfere. Biosfera je dio Zemlje u kojem je moguć život.

Živa bića građena su od stanica. Stanice sa sličnom građom i zadaćom nakupljaju se u tkiva. Tkiva grade organe, a nekoliko organa s istom funkcijom tvori organski sustav. Različiti organski sustavi koji funkcioniraju zajedno tvore organizam, živo biće koje je sposobno samostalno funkcionirati.

Zbog velikog pritiska, odnosno tlaka unutrašnja jezgra Zemlje je čvrsta unatoč visokoj temperaturi.

Litosferu tvori gornji sloj plašta i kontinentalna kora. Litosfera je gornji dio Zemlje koji je dio biosfere, što znači da je u njemu moguć život.

Tvari u živim bićima izgrađuju stanice. Stanice su osnovne gradivne jedinice svih živih bića.

Prvi život na Zemlji nastao je u hidrosferi, tj. u morima i oceanima. Iako su s vremenom i evolucijom brojne vrste prešle iz vode na kopno, vodena staništa i dalje su bogata različitim vrstama živih bića.

Zemljin plašt izgrađen je od mineralnih tvari. Unutrašnji dio Zemljinog plašta je u tekućem agregacijskom stanju, a vanjski dio plašta je u čvrstom agregacijskom stanju.

Dva najzastupljenija kemijska elementa u Zemljinoj jezgri su željezo i nikal. Oni se mogu jako ugrijati, što omogućuje Zemljinoj jezgri da bude užarena na jako visokim temperaturama.

Zemlju ujedno nazivamo i plavim planetom, jer je 71 % površine Zemlje prekriveno vodom. Kada se promatra iz svemira, Zemlja je većinom plava.

Jedinka označava jedan organizam, tj. jedno živo biće. Na primjer, jedan čovjek je jedinka ljudske vrste.

Tvari su organizirani skupovi čestica. Različite tvari izgrađuju živu i neživu prirodu.