1 / 32

Oponašanje otrovnosti

Neke životinje svojim bojama govore da su otrovne iako nemaju nikakav otrov. Tako mliječna zmija svojim šarama oponaša vrlo otrovnu koraljnu zmiju, kao rezultat zbog sličnosti u izgledu predatori izbjegavaju mliječnu zmiju.
2 / 32

Čaplje se hrane cvrčcima. Ukoliko na jednom području ima jako puno čaplji, hoće li se populacija cvrčaka povećati ili smanjiti?

Ukoliko na nekom području ima puno čaplji koje se hrane cvrčcima, populacija cvrčaka će se s vremenom smanjiti. Nakon nekog vremena, čaplje neće imati dovoljno hrane te će se njihov broj smanjiti pa će se ponovno povećati broj cvrčaka. To nazivamo prirodnom ravnotežom.
3 / 32

Prirodna ravnoteža

Prirodna ravnoteža se odnosi na stalnu brojnost članova hranidbenog lanaca, odnosno opisuje ravnotežu između svih članova hranidbenog lanca. Ako nekog člana ima previše ili premalo to će imati utjecaj na cijeli hranidbeni lanac. Npr. ako ima previše divljih svinja, one će pojesti sve plodove na tlu pa druge životinje ne će imati dovoljno hrane.
4 / 32

Potrošači

Potrošači su životinje kje "uzimaju" hranu iz okoliša. Za razliku od proizvođača oni ne mogu sami proizvesti hranu za sebe već se hrane drugim organizmima i na taj način dobivaju Energiju. Postoje potrošači I. reda koji se hrane biljkama, potrošači II. reda koji se hrane drugim životinja (biljojedima) na vrhu su potrošači III. reda (mesožderi predatori).
5 / 32

Skakavac pojede biljku, jež pojede skakavca, sova pojede ježa. Tko će hranom dobiti najmanje energije?

Biljke su proizvođači, skakavac je potrošač prvog reda, jež je potrošač drugog reda, a sova je potrošač trećeg reda. Svaki član hranidbenog lanca dio energije koji je dobio hranom potroši na životne procese prilikom čega oslobađa toplinsku energiju što znači da svaki sljedeći član dobiva manje energije.
6 / 32

________ živi u zajednici, a ______ živi kao samostalni organizam.

Organizmi mogu živjeti ili kao samostalne jedinke ili u zajednici. Organizam koji živi samostalno je čančara dok slonovi i lavovi žive u zajednici.
7 / 32

Lišajevi su simbiotski organizmi građeni od dva člana, a članovi su ___________ i ____________.

Lišajevi su simbiotski organizmi građeni od cijanobakterija i gljiva. Alge i cijanobakterije fotosintezom stvaraju hranu, a stanice gljive pružaju zaštitnu, vodu i minerale. Osjetljivi su na onečišćen zrak pa se zato koriste u ispitivanju kvalitete zraka.
8 / 32

Hranidbena mreža

Hranidbene mreže su kompleksni hranidbeni lanci koji su međusobno povezani preko zajedničkih članova. Jednim organizmom se može hraniti više drugih organizama koji isto mogu biti hrana više drugih vrsta. Npr. jagode jedu miševi i male ptice, ali i ljudi. zatim miševi su u opasnosti od mačke i sove, a vrabac od jastreba.
9 / 32

Slonovi surađuju s ciljem _________.

Slonovi se okupljaju u obiteljske grupe te međusobno surađuju kako bi zaštitili mlađe i najslabije članove skupine. Stariji članovi grupe često vode ostatak skupine do izvora vode ili hrane.
10 / 32

Hranidbeni lanac

Hranidbeni lanac je linearni prijenos energije s jednog organizma na drugi. Energija se prenosi od proizvođača (djetelina), preko potrošača I. (zec) II. (lisica) i III. reda (orao) sve do razlagača koji pak organizme razgrađuju na sastavne tvari nakon smrti.
11 / 32

Kruženje tvari

Kada organizmi umru, njih ili njihove dijelove razlagači razgrađuju na tvari koje biljke mogu iskoristiti. Na ovaj način se osigura kruženje tvari. Hranidbeni lanac nema definirani kraj već nakon smrti dio svih organizama se vraća i služi potrošačima.
12 / 32

Zašto su mužjaci ptica žarko obojeni?

Mužjaci brojnih ptica su lijepo obojeni te imaju raskošno perje kojim se šepure. Tako pokušavaju privući ženke za parenje. Neki ček grade komplicirana gnijezda ili plešu kako bi ženki dokazali da su bolji od drugih mužjaka.
13 / 32

Suradnja (između različitih vrsti)

Suradnja je moguća između različitih vrsta, a svaki od sudionika ima korist od ovakvog odnosa. Rak samac i moruzgva su dobar primjer: rak prenosi moruzgvu na područja gdje ima više hrane, a moruzgva štiti raka.
14 / 32

U kojem odnosu su moruzgva i rak samac?

Suradnja je moguća između različitih vrsta, a svaki od sudionika ima korist od ovakvog odnosa. Rak samac i moruzgva su dobar primjer ovakve suradnje (simbioze): rak prenosi moruzgvu na područja gdje ima više hrane, a moruzgva štiti raka.
15 / 32

Suradnja (unutar iste vrste)

Suradnja između jedinki unutar neke populacije je česta u životinja koje žive u nekom obliku skupine (jato, čopor,..) Suradnja pruža zaštiti (npr. od grabežljivaca) i tako povećava šanse za opstanak pojedinca. Također kod grabežljivaca suradnja može povećati uspješnost lova pa svi imaju više hrane.
16 / 32

Koja skupina organizama (prema načinu prehrane) samostalno proizvodi hranu procesom fotosinteze?

Proizvođači su skupina organizama koji sami sebi proizvode hranu. Neki od organizama koji pripadaju toj skupini su biljke, alge i fotosintetski jednostanični organizmi.
17 / 32

Suparništvo

Životinje na nekom prostoru često se moraju nadmetati za iste resurse: za prostor, hranu, sklonište. Predatori se nadmeću za isti plijen, Jedinke iste vrste nadmeću se za izbor partnera za parenje, za hranu, mjesto razmnožavanja i za superioran položaj u populaciji.
18 / 32

Na koji način se paličnjak prilagođava okolišu?

Paličnjaci se bojom i oblikom tijela prilagođavaju okolišu kojeg nastanjuju. Neke vrste svojim ponašanjem oponašaju ljuljanje lista ili grane. Često nam se može dogoditi da ih zamijenimo za list ili grančicu stabla.
19 / 32

Kako se naziva odnos u kojem jedna vrsta živi na račun druge vrste?

Parazitizam je simbiotski odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga štetu tj. jedna vrsta (parazit) živi na račun druge vrste. Nametnici ili paraziti su organizmi koji žive na račun drugih organizama i pritom im nanose štetu te im ugrožavaju zdravlje. Oni uzimaju hranjive tvari izravno iz drugog organizma te tako iscrpljuju svog domaćina.
20 / 32

Kojim nametnikom se možemo zaraziti ukoliko jedemo neoprano voće i povrće?

Dječja glista je nametnik/parazit koji se nalazi u crijevima čovjeka te uzrokuje crijevnu infekciju. Dječja glista ulazi u tijelo ukoliko pojedemo njihova jajašca koja se mogu nalaziti na neopranom voću i povrću, na prljavim rukama ili na bilo kojem vlažnom mjestu u prirodi.
21 / 32

Ukoliko se dva lava bore za lavicu, što su oni međusobno?

Dva lava koja se bore za lavicu su suparnici. Osim za izbor partnera za parenje, jedinke iste populacije se mogu natjecati i za hranu, mjesto razmnožavanja i za superioran položaj u populaciji.
22 / 32

Prirodna ravnoteža se odnosi na ____________.

Prirodna ravnoteža se odnosi na stalnu brojnost članova hranidbenog lanaca, odnosno opisuje ravnotežu između svih članova hranidbenog lanca. Ako nekog člana ima previše ili premalo to će imati utjecaj na cijeli hranidbeni lanac. Npr. ako u šumi ima premalo vukova, bit će previše srna. Ili ako ima previše divljih svinja, one će pojesti sve plodove na tlu pa druge životinje ne će imati dovoljno hrane.
23 / 32

Zamislimo da u hranidbenom lancu postoji proizvođač i tri reda potrošača. Odaberi pravilan redoslijed ponuđenih organizama: Proizvođač, potrošač prvog reda, potrošač drugog reda, potrošač trećeg reda.

Hranidbeni lanac je linearni prijenos energije s jednog organizma na drugi. U našem zadatku, točan redoslijed je: djetelina, zec, kuna, sova. Hranidbene mreže čine hranidbeni lanci koji su povezani zajedničkim članovima (npr. skakavac je hrana fazanu i ježu, fazan je hrana orlu, a jež je hrana sovi).
24 / 32

Povratak tvari biljkama se zove __________?

Kada organizmi umru, njih ili njihove dijelove razlagači razgrađuju na tvari koje biljke mogu iskoristiti. Na ovaj način se osigura kruženje tvari. Hranidbeni lanac nema definirani kraj već nakon smrti dio svih organizama se vraća i služi potrošačima.
25 / 32

Koja životinja bojom tijela pokazuje neprijatelju da je otrovna?

Velik broj vrsta razvija prilagodbe kako bi se obranile od grabežljivaca. Neke se brane ispuštanjem neugodnih mirisa (tvor), a neke bojom tijela (žaba s crvenim točkicama) ukazuju na otrovnost.
26 / 32

Paraziti

Nametnici ili paraziti su organizmi koji žive na račun drugih organizama i pritom im nanose štetu te im ugrožavaju zdravlje. Oni uzimaju hranjive tvari izravno iz drugog organizma te tako iscrpljuju svog domaćina. Krpelj je parazit koji pije krv (i prenosi bolesti), a imela je biljka koja vuče sve hranjive tvari iz drugih biljaka.
27 / 32

Na koji način potrošači dobivaju energiju?

Potrošači "uzimaju" hranu iz okoliša. Za razliku od proizvođača oni ne mogu sami proizvesti hranu za sebe već se hrane drugim organizmima i tako dobivaju Energiju. Postoje potrošači I. reda koji se hrane biljkama, potrošači II. reda koji se hrane drugim životinja (biljojedima) na vrhu su potrošači III. reda (mesožderi predatori).
28 / 32

Proizvođači

Proizvođači su skupina organizama koji sami sebi proizvodi hranu. Neki od organizama koji pripadaju toj skupini su biljke, alge i fotosintetski i kemosintetski jednostanični organizmi.
29 / 32

Što je trakavica u probavilu čovjeka?

Trakavice su nametnici u probavilu čovjeka. Čovjek se zarazi trakavicom ukoliko jede zaraženo, termički nedovoljno obrađeno meso.
30 / 32

Dolaskom hladnijeg vremena, ptice selice lete u toplije krajeve. Tijekom leta u jatu, lete u obliku slova V, tako da su neke uvijek “na čelu”. Zašto lete u takvoj formaciji?

Ptice lete u obliku slova V kako bi uštedjele što više energije. One koje se nalaze na početku troše više energije, a one koje se nalaze na kraju troše manje energije. Nemojte pomisliti da neke ptice prođu puno bolje od drugih (što se tiče potrošnje energije), ptice se tijekom leta izmjenjuju pa one koje su prije bile na kraju, sada su "na čelu".
31 / 32

Parazitizam

Parazitizam je simbiotski odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga štetu. Nametnici ili paraziti su organizmi koji žive na račun drugih organizama i pritom im nanose štetu te im ugrožavaju zdravlje. Oni uzimaju hranjive tvari izravno iz drugog organizma te tako iscrpljuju svog domaćina.
32 / 32

Razlagači

Razlagači su organizmi koji se hrane uginulim organizmima ili njihovim dijelovima i ostacima. Oni razlažu te organizme na tvari koje proizvođači mogu iskoristiti - na ugljikov dioksid, vodu i mineralne tvari. te tvari onda preko proizvođača ponovno ulaze u hranidbeni ciklus. Razlagači su neke bakterije i gljivice.