Odnosi među živim bićima na zajedničkom staništu

Suradnja je moguća između različitih vrsta, a svaki od sudionika ima korist od ovakvog odnosa. Rak samac i moruzgva su dobar primjer: rak prenosi moruzgvu na područja gdje ima više hrane, a moruzgva štiti raka.

Proizvođači su skupina organizama koji sami sebi proizvode hranu. Neki od organizama koji pripadaju toj skupini su biljke, alge i fotosintetski jednostanični organizmi.

Dječja glista je nametnik/parazit koji se nalazi u crijevima čovjeka te uzrokuje crijevnu infekciju. Dječja glista ulazi u tijelo ukoliko pojedemo njihova jajašca koja se mogu nalaziti na neopranom voću i povrću, na prljavim rukama ili na bilo kojem vlažnom mjestu u prirodi.

Parazitizam je simbiotski odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga štetu tj. jedna vrsta (parazit) živi na račun druge vrste. Nametnici ili paraziti su organizmi koji žive na račun drugih organizama i pritom im nanose štetu te im ugrožavaju zdravlje. Oni uzimaju hranjive tvari izravno iz drugog organizma te tako iscrpljuju svog domaćina.

Dva lava koja se bore za lavicu su suparnici. Osim za izbor partnera za parenje, jedinke iste populacije se mogu natjecati i za hranu, mjesto razmnožavanja i za superioran položaj u populaciji.

Slonovi se okupljaju u obiteljske grupe te međusobno surađuju kako bi zaštitili mlađe i najslabije članove skupine. Stariji članovi grupe često vode ostatak skupine do izvora vode ili hrane.

Suradnja je moguća između različitih vrsta, a svaki od sudionika ima korist od ovakvog odnosa. Rak samac i moruzgva su dobar primjer ovakve suradnje (simbioze): rak prenosi moruzgvu na područja gdje ima više hrane, a moruzgva štiti raka.

Potrošači su životinje koje \"uzimaju\" hranu iz okoliša. Za razliku od proizvođača oni ne mogu sami proizvesti hranu za sebe već se hrane drugim organizmima i na taj način dobivaju Energiju. Postoje potrošači I. reda koji se hrane biljkama, potrošači II. reda koji se hrane drugim životinja (biljojedima) na vrhu su potrošači III. reda (mesožderi predatori).

Kada organizmi umru, njih ili njihove dijelove razlagači razgrađuju na tvari koje biljke mogu iskoristiti. Na ovaj način se osigura kruženje tvari. Hranidbeni lanac nema definirani kraj već nakon smrti dio svih organizama se vraća i služi potrošačima.

Suradnja između jedinki unutar neke populacije je česta u životinja koje žive u nekom obliku skupine (jato, čopor,..) Suradnja pruža zaštiti (npr. od grabežljivaca) i tako povećava šanse za opstanak pojedinca. Također kod grabežljivaca suradnja može povećati uspješnost lova pa svi imaju više hrane.

Organizmi mogu živjeti ili kao samostalne jedinke ili u zajednici. Organizam koji živi samostalno je čančara dok slonovi i lavovi žive u zajednici.

Trakavice su nametnici u probavilu čovjeka. Čovjek se zarazi trakavicom ukoliko jede zaraženo, termički nedovoljno obrađeno meso.

Mužjaci brojnih ptica su lijepo obojeni te imaju raskošno perje kojim se šepure. Tako pokušavaju privući ženke za parenje. Neki ček grade komplicirana gnijezda ili plešu kako bi ženki dokazali da su bolji od drugih mužjaka.

Hranidbene mreže su kompleksni hranidbeni lanci koji su međusobno povezani preko zajedničkih članova. Jednim organizmom se može hraniti više drugih organizama koji isto mogu biti hrana više drugih vrsta. Npr. jagode jedu miševi i male ptice, ali i ljudi. zatim miševi su u opasnosti od mačke i sove, a vrabac od jastreba.

Životinje na nekom prostoru često se moraju nadmetati za iste resurse: za prostor, hranu, sklonište. Predatori se nadmeću za isti plijen, Jedinke iste vrste nadmeću se za izbor partnera za parenje, za hranu, mjesto razmnožavanja i za superioran položaj u populaciji.

Hranidbeni lanac je linearni prijenos energije s jednog organizma na drugi. U našem zadatku, točan redoslijed je: djetelina, zec, kuna, sova. Hranidbene mreže čine hranidbeni lanci koji su povezani zajedničkim članovima (npr. skakavac je hrana fazanu i ježu, fazan je hrana orlu, a jež je hrana sovi).

Paličnjaci se bojom i oblikom tijela prilagođavaju okolišu kojeg nastanjuju. Neke vrste svojim ponašanjem oponašaju ljuljanje lista ili grane. Često nam se može dogoditi da ih zamijenimo za list ili grančicu stabla.

Neke životinje svojim bojama govore da su otrovne iako nemaju nikakav otrov. Tako mliječna zmija svojim šarama oponaša vrlo otrovnu koraljnu zmiju, kao rezultat zbog sličnosti u izgledu predatori izbjegavaju mliječnu zmiju.

Lišajevi su simbiotski organizmi građeni od cijanobakterija i gljiva. Alge i cijanobakterije fotosintezom stvaraju hranu, a stanice gljive pružaju zaštitnu, vodu i minerale. Osjetljivi su na onečišćen zrak pa se zato koriste u ispitivanju kvalitete zraka.

Ptice lete u obliku slova V kako bi uštedjele što više energije. One koje se nalaze na početku troše više energije, a one koje se nalaze na kraju troše manje energije. Nemojte pomisliti da neke ptice prođu puno bolje od drugih (što se tiče potrošnje energije), ptice se tijekom leta izmjenjuju pa one koje su prije bile na kraju, sada su \"na čelu\".

Razlagači su organizmi koji se hrane uginulim organizmima ili njihovim dijelovima i ostacima. Oni razlažu te organizme na tvari koje proizvođači mogu iskoristiti - na ugljikov dioksid, vodu i mineralne tvari. te tvari onda preko proizvođača ponovno ulaze u hranidbeni ciklus. Razlagači su neke bakterije i gljivice.

Proizvođači su skupina organizama koji sami sebi proizvodi hranu. Neki od organizama koji pripadaju toj skupini su biljke, alge i fotosintetski i kemosintetski jednostanični organizmi.

Parazitizam je simbiotski odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga štetu. Nametnici ili paraziti su organizmi koji žive na račun drugih organizama i pritom im nanose štetu te im ugrožavaju zdravlje. Oni uzimaju hranjive tvari izravno iz drugog organizma te tako iscrpljuju svog domaćina.

Hranidbeni lanac je linearni prijenos energije s jednog organizma na drugi. Energija se prenosi od proizvođača (djetelina), preko potrošača I. (zec) II. (lisica) i III. reda (orao) sve do razlagača koji pak organizme razgrađuju na sastavne tvari nakon smrti.

Potrošači \"uzimaju\" hranu iz okoliša. Za razliku od proizvođača oni ne mogu sami proizvesti hranu za sebe već se hrane drugim organizmima i tako dobivaju Energiju. Postoje potrošači I. reda koji se hrane biljkama, potrošači II. reda koji se hrane drugim životinja (biljojedima) na vrhu su potrošači III. reda (mesožderi predatori).

Biljke su proizvođači, skakavac je potrošač prvog reda, jež je potrošač drugog reda, a sova je potrošač trećeg reda. Svaki član hranidbenog lanca dio energije koji je dobio hranom potroši na životne procese prilikom čega oslobađa toplinsku energiju što znači da svaki sljedeći član dobiva manje energije.

Kada organizmi umru, njih ili njihove dijelove razlagači razgrađuju na tvari koje biljke mogu iskoristiti. Na ovaj način se osigura kruženje tvari. Hranidbeni lanac nema definirani kraj već nakon smrti dio svih organizama se vraća i služi potrošačima.

Nametnici ili paraziti su organizmi koji žive na račun drugih organizama i pritom im nanose štetu te im ugrožavaju zdravlje. Oni uzimaju hranjive tvari izravno iz drugog organizma te tako iscrpljuju svog domaćina. Krpelj je parazit koji pije krv (i prenosi bolesti), a imela je biljka koja vuče sve hranjive tvari iz drugih biljaka.

Ukoliko na nekom području ima puno čaplji koje se hrane cvrčcima, populacija cvrčaka će se s vremenom smanjiti. Nakon nekog vremena, čaplje neće imati dovoljno hrane te će se njihov broj smanjiti pa će se ponovno povećati broj cvrčaka. To nazivamo prirodnom ravnotežom.

Velik broj vrsta razvija prilagodbe kako bi se obranile od grabežljivaca. Neke se brane ispuštanjem neugodnih mirisa (tvor), a neke bojom tijela (žaba s crvenim točkicama) ukazuju na otrovnost.

Prirodna ravnoteža se odnosi na stalnu brojnost članova hranidbenog lanaca, odnosno opisuje ravnotežu između svih članova hranidbenog lanca. Ako nekog člana ima previše ili premalo to će imati utjecaj na cijeli hranidbeni lanac. Npr. ako ima previše divljih svinja, one će pojesti sve plodove na tlu pa druge životinje ne će imati dovoljno hrane.

Prirodna ravnoteža se odnosi na stalnu brojnost članova hranidbenog lanaca, odnosno opisuje ravnotežu između svih članova hranidbenog lanca. Ako nekog člana ima previše ili premalo to će imati utjecaj na cijeli hranidbeni lanac. Npr. ako u šumi ima premalo vukova, bit će previše srna. Ili ako ima previše divljih svinja, one će pojesti sve plodove na tlu pa druge životinje ne će imati dovoljno hrane.