Mužjaci brojnih ptica su lijepo obojeni te imaju raskošno perje kojim se šepure. Tako pokušavaju privući ženke za parenje. Neki ček grade komplicirana gnijezda ili plešu kako bi ženki dokazali da su bolji od drugih mužjaka.

Parazitizam je simbiotski odnos u kojem jedna vrsta ima koristi, a druga štetu tj. jedna vrsta (parazit) živi na račun druge vrste. Nametnici ili paraziti su organizmi koji žive na račun drugih organizama i pritom im nanose štetu te im ugrožavaju zdravlje. Oni uzimaju hranjive tvari izravno iz drugog organizma te tako iscrpljuju svog domaćina.

Proizvođači su skupina organizama koji sami sebi proizvode hranu. Neki od organizama koji pripadaju toj skupini su biljke, alge i fotosintetski jednostanični organizmi.

Ukoliko na nekom području ima puno čaplji koje se hrane cvrčcima, populacija cvrčaka će se s vremenom smanjiti. Nakon nekog vremena, čaplje neće imati dovoljno hrane te će se njihov broj smanjiti pa će se ponovno povećati broj cvrčaka. To nazivamo prirodnom ravnotežom.

Paličnjaci se bojom i oblikom tijela prilagođavaju okolišu kojeg nastanjuju. Neke vrste svojim ponašanjem oponašaju ljuljanje lista ili grane. Često nam se može dogoditi da ih zamijenimo za list ili grančicu stabla.

Velik broj vrsta razvija prilagodbe kako bi se obranile od grabežljivaca. Neke se brane ispuštanjem neugodnih mirisa (tvor), a neke bojom tijela (žaba s crvenim točkicama) ukazuju na otrovnost.

Trakavice su nametnici u probavilu čovjeka. Čovjek se zarazi trakavicom ukoliko jede zaraženo, termički nedovoljno obrađeno meso.

Organizmi mogu živjeti ili kao samostalne jedinke ili u zajednici. Organizam koji živi samostalno je čančara dok slonovi i lavovi žive u zajednici.

Hranidbeni lanac je linearni prijenos energije s jednog organizma na drugi. U našem zadatku, točan redoslijed je: djetelina, zec, kuna, sova. Hranidbene mreže čine hranidbeni lanci koji su povezani zajedničkim članovima (npr. skakavac je hrana fazanu i ježu, fazan je hrana orlu, a jež je hrana sovi).

Dječja glista je nametnik/parazit koji se nalazi u crijevima čovjeka te uzrokuje crijevnu infekciju. Dječja glista ulazi u tijelo ukoliko pojedemo njihova jajašca koja se mogu nalaziti na neopranom voću i povrću, na prljavim rukama ili na bilo kojem vlažnom mjestu u prirodi.

Slonovi se okupljaju u obiteljske grupe te međusobno surađuju kako bi zaštitili mlađe i najslabije članove skupine. Stariji članovi grupe često vode ostatak skupine do izvora vode ili hrane.

Razlagači su organizmi koji se hrane uginulim organizmima ili njihovim dijelovima i ostacima. Oni razlažu te organizme na tvari koje proizvođači mogu iskoristiti - na ugljikov dioksid, vodu i mineralne tvari. te tvari onda preko proizvođača ponovno ulaze u hranidbeni ciklus. Razlagači su neke bakterije i gljivice.

Potrošači \"uzimaju\" hranu iz okoliša. Za razliku od proizvođača oni ne mogu sami proizvesti hranu za sebe već se hrane drugim organizmima i tako dobivaju Energiju. Postoje potrošači I. reda koji se hrane biljkama, potrošači II. reda koji se hrane drugim životinja (biljojedima) na vrhu su potrošači III. reda (mesožderi predatori).

Kada organizmi umru, njih ili njihove dijelove razlagači razgrađuju na tvari koje biljke mogu iskoristiti. Na ovaj način se osigura kruženje tvari. Hranidbeni lanac nema definirani kraj već nakon smrti dio svih organizama se vraća i služi potrošačima.

Prirodna ravnoteža se odnosi na stalnu brojnost članova hranidbenog lanaca, odnosno opisuje ravnotežu između svih članova hranidbenog lanca. Ako nekog člana ima previše ili premalo to će imati utjecaj na cijeli hranidbeni lanac. Npr. ako u šumi ima premalo vukova, bit će previše srna. Ili ako ima previše divljih svinja, one će pojesti sve plodove na tlu pa druge životinje ne će imati dovoljno hrane.

Dva lava koja se bore za lavicu su suparnici. Osim za izbor partnera za parenje, jedinke iste populacije se mogu natjecati i za hranu, mjesto razmnožavanja i za superioran položaj u populaciji.

Biljke su proizvođači, skakavac je potrošač prvog reda, jež je potrošač drugog reda, a sova je potrošač trećeg reda. Svaki član hranidbenog lanca dio energije koji je dobio hranom potroši na životne procese prilikom čega oslobađa toplinsku energiju što znači da svaki sljedeći član dobiva manje energije.

Lišajevi su simbiotski organizmi građeni od cijanobakterija i gljiva. Alge i cijanobakterije fotosintezom stvaraju hranu, a stanice gljive pružaju zaštitnu, vodu i minerale. Osjetljivi su na onečišćen zrak pa se zato koriste u ispitivanju kvalitete zraka.

Suradnja je moguća između različitih vrsta, a svaki od sudionika ima korist od ovakvog odnosa. Rak samac i moruzgva su dobar primjer ovakve suradnje (simbioze): rak prenosi moruzgvu na područja gdje ima više hrane, a moruzgva štiti raka.

Ptice lete u obliku slova V kako bi uštedjele što više energije. One koje se nalaze na početku troše više energije, a one koje se nalaze na kraju troše manje energije. Nemojte pomisliti da neke ptice prođu puno bolje od drugih (što se tiče potrošnje energije), ptice se tijekom leta izmjenjuju pa one koje su prije bile na kraju, sada su \"na čelu\".