Kwiz učenje

0/28
Kwizaj
Pojašnjenje

Koliki je udio dušika u zraku?

A
1 %
B
Nije sastojak zraka
C
21 %
D
78 %
Pojašnjenje
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Iako dušika ima najviše u zraku, nije važan za disanje - kisik je važan.
Pojašnjenje

Koja je tvrdnja točna za plin kisik?

A
Plin kisik ne gori, ali podržava gorenje.
B
Plin kisik gori i podržava gorenje.
C
Plin kisik gori, ali ne podržava gorenje.
Pojašnjenje
Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Pojašnjenje

Što je potrebno za zaštitu organizama na Zemlji od štetnog ultraljubičastog zračenja?

A
Ozonski ogrtač
B
Ozonski omotač
C
Ozonska rupa
Pojašnjenje
Ozonski omotač štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Nastankom ozonskog omotača, različiti su organizmi mogli izaći iz vode i nastaniti kopno.
Pojašnjenje

Zašto se snijeg zadržava najdulje na planinskim vrhovima?

A
Jer se gustoća zraka povećava s porastom visine.
B
Jer se temperatura zraka smanjuje s porastom visine.
C
Jer se temperatura zraka povećava s porastom visine.
Pojašnjenje
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine i zato se snijeg najdulje zadržava na planinskim vrhovima. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.
Pojašnjenje

Koja je tvrdnja o nadmorskoj visini i temperaturi zraka točna?

A
Na svim nadmorskim visinama temperatura zraka je jednaka.
B
Na sve većim nadmorskim visinama, temperatura zraka sve je veća.
C
Na sve većim nadmorskim visinama, temperatura zraka sve je manja.
Pojašnjenje
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.
Pojašnjenje

Kako se naziva plinoviti omotač oko Zemlje?

A
Litosfera
B
Hidrosfera
C
Atmosfera
Pojašnjenje
Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje. Atmosfera štiti živi svijet na Zemlji od hladnoće te od štetnog UV zračenja Sunca. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.
Pojašnjenje

Na sve većim nadmorskim visinama, temperatura zraka je:

A
Sve manja
B
Svuda jednaka
C
Sve veća
Pojašnjenje
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.
Pojašnjenje

Koja je tvrdnja o nadmorskoj visini i gustoći zraka točna?

A
Gustoća zraka povećava se porastom nadmorske visine.
B
Gustoća zraka jednaka je na svim nadmorskim visinama.
C
Gustoća zraka smanjuje se porastom nadmorske visine.
Pojašnjenje
Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće.
Pojašnjenje

Na sve manjim nadmorskim visinama, gustoća zraka je:

A
Sve veća
B
Sve manja
C
Svuda jednaka
Pojašnjenje
Smanjenjem nadmorske visine, gustoća zraka se povećava. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na manjim nadmorskim visinama viši.
Pojašnjenje

Što štiti Zemlju od štetnog dijela Sunčeva zračenja?

A
Atmosfera
B
Rizosfera
C
Hidrosfera
Pojašnjenje
Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje. Atmosfera štiti živi svijet na Zemlji od hladnoće te od štetnog UV zračenja Sunca. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.
Pojašnjenje

Tko je u praoceanima prvi počeo proizvoditi kisik?

A
Jednostanični organizmi
B
Ribe
C
Zooplankton
Pojašnjenje
Jednostanični organizmi prvi su počeli proizvoditi kisik u praoceanima. Tada se dogodila najveća promjena u praatmosferi jer je kisik iz praoceana postupno počeo prelaziti u praatmosferu. Kisik je postajao sve zastupljeniji sastojak praatmosfere.
Pojašnjenje

Udio kojeg plina u zraku iznosi 21 %?

A
Kisika
B
Dušika
C
Ugljikovog dioksida
Pojašnjenje
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Za živa bića na Zemlji najvažniji je kisik, koji je potreban za disanje.
Pojašnjenje

Koji je najvažniji sastojak zraka za živa bića?

A
Dušik
B
Kisik
C
Ugljikov dioksid
Pojašnjenje
Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid.
Pojašnjenje

Kako se naziva uređaj za mjerenje tlaka zraka?

A
Termometar
B
Higrometar
C
Barometar
Pojašnjenje
Uređaj za mjerenje tlaka zraka naziva se barometar. Tlak zraka opada s porastom nadmorske visine. Dakle, tlak zraka je veći pri tlu.
Pojašnjenje

Koji plin živa bića udišu, a koji izdišu?

A
Udišu kisik, izdišu ugljikov dioksid
B
Udišu ugljikov dioksid, izdišu kisik
C
Udišu dušik, izdišu kisik
Pojašnjenje
Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove.
Pojašnjenje

O čemu ovisi vlažnost zraka?

A
Udjelu vodene pare u zraku
B
Udjelu kisika u zraku
C
Udjelu krutih čestica u zraku
Pojašnjenje
Vlažnost zraka ovisi o udjelu vodene pare u zraku. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o količini padalina, temperaturi i geografskom položaju. U tropskim je krajevima, gdje pada mnogo kiše, udio vodene pare u zraku veći nego u suhim krajevima Zemlje.
Pojašnjenje

Kako je nastala većina plinova koji su činili praatmosferu Zemlje u dalekoj prošlosti?

A
Iz praoceana
B
Vulkanskim erupcijama
C
Iz svemira
Pojašnjenje
Tijekom vulkanskih erupcija u dalekoj Zemljinoj prošlosti nastali su plinovi koji su tada činili praatmosferu. Sastav plinova koje danas vulkani ispuštaju sličan je sastavu plinova vulkanskih erupcija iz daleke prošlosti.
Pojašnjenje

Koliki je udio kisika u zraku?

A
78 %
B
1 %
C
Nije sastojak zraka
D
21 %
Pojašnjenje
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid.
Pojašnjenje

Zašto će se plamen svijeće ugasiti ako ju poklopimo čašom?

A
Jer će temperatura u čaši postati manja
B
Svijeća se nikad neće ugasiti ako ju poklopimo čašom
C
Jer će se sav kisik potreban za gorenje potrošiti
Pojašnjenje
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Pojašnjenje

Na sve većim nadmorskim visinama, gustoća zraka je:

A
Svuda jednaka
B
Sve manja
C
Sve veća
Pojašnjenje
Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.
Pojašnjenje

Što se mjeri barometrom?

A
Tlak zraka
B
Volumen zraka
C
Temperatura zraka
Pojašnjenje
Uređaj za mjerenje tlaka zraka naziva se barometar. Tlak zraka opada s porastom nadmorske visine. Dakle, tlak zraka je veći pri tlu.
Pojašnjenje

Koja je tvrdnja o onečišćenju zraka točna?

A
Onečišćenje zraka nema nikakav utjecaj na zdravlje živih bića.
B
Promet i industrija najčešći su onečišćivači zraka.
C
Onečišćujuće tvari NE mogu se širiti dalje od izvora onečišćenja.
Pojašnjenje
Promet i industrija najčešći su onečišćivači zraka. U zrak se ispuštaju razni otrovni plinovi i čađa, koji su štetni za ljudsko zdravlje i mogu se vjetrom širiti dalje od izvora onečišćenja. Važno je očuvati čistoću zraka jer ljudsko zdravlje ovisi o njoj.
Pojašnjenje

Zbog čega nastaje vjetar?

A
Zbog stalne gustoće zraka
B
Zbog vlažnosti zraka
C
Zbog razlika u gustoći zraka
Pojašnjenje
Vjetar nastaje zbog razlika u gustoći zraka, odnosno razlika u temperaturi zraka. Zrak zbog tih razlika u gustoći, odnosno temperaturi, neprestano kruži te nastaje strujanje zraka koje osjećamo kao vjetar.
Pojašnjenje

Udio kojeg plina u zraku iznosi 78 %?

A
Kisika
B
Dušika
C
Ugljikovog dioksida
Pojašnjenje
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Za živa bića na Zemlji najvažniji je kisik, koji je potreban za disanje.
Pojašnjenje

Koja je tvrdnja o temperaturi zraka točna?

A
Temperatura zraka podložnija je naglim promjenama temperature od temperature vode.
B
Temperatura zraka NE ovisi o nadmorskoj visini.
C
Temperatura zraka jednaka je na svim područjima na Zemlji.
Pojašnjenje
Temperatura zraka vrlo je promjenjiva u odnosu na temperaturu vode (voda je manje podložna naglim promjenama temperature). Temperatura zraka vrlo je različita na različitim područjima na Zemlji i ovisi o nadmorskoj visini. Porastom nadmorske visine, temperatura zraka se smanjuje.
Pojašnjenje

Što će se dogoditi kada upaljenu svijeću poklopimo čašom?

A
Svijeća će gorjeti cijelo vrijeme
B
Plamen će postati veći i neće se ugasiti
C
Plamen će se nakon nekog vremena ugasiti
Pojašnjenje
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Pojašnjenje

Koji plin u zraku omogućuje gorenje?

A
Kisik
B
Ugljikov dioksid
C
Dušik
Pojašnjenje
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Pojašnjenje

Od čega se sastoji zrak?

A
Samo od ugljikovog dioksida
B
Samo od kisika
C
Od različitih plinova
Pojašnjenje
Zrak je smjesa različitih plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. U zraku ima i vodene pare te krutih čestica nečistoće.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori
Igraj još

1/28

Koliki je udio dušika u zraku?

D
78 %
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Iako dušika ima najviše u zraku, nije važan za disanje - kisik je važan.

2/28

Koja je tvrdnja točna za plin kisik?

A
Plin kisik ne gori, ali podržava gorenje.
Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.

3/28

Što je potrebno za zaštitu organizama na Zemlji od štetnog ultraljubičastog zračenja?

B
Ozonski omotač
Ozonski omotač štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Nastankom ozonskog omotača, različiti su organizmi mogli izaći iz vode i nastaniti kopno.

4/28

Zašto se snijeg zadržava najdulje na planinskim vrhovima?

B
Jer se temperatura zraka smanjuje s porastom visine.
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine i zato se snijeg najdulje zadržava na planinskim vrhovima. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.

5/28

Koja je tvrdnja o nadmorskoj visini i temperaturi zraka točna?

C
Na sve većim nadmorskim visinama, temperatura zraka sve je manja.
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.

6/28

Kako se naziva plinoviti omotač oko Zemlje?

C
Atmosfera
Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje. Atmosfera štiti živi svijet na Zemlji od hladnoće te od štetnog UV zračenja Sunca. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

7/28

Na sve većim nadmorskim visinama, temperatura zraka je:

A
Sve manja
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.

8/28

Koja je tvrdnja o nadmorskoj visini i gustoći zraka točna?

C
Gustoća zraka smanjuje se porastom nadmorske visine.
Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće.

9/28

Na sve manjim nadmorskim visinama, gustoća zraka je:

A
Sve veća
Smanjenjem nadmorske visine, gustoća zraka se povećava. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na manjim nadmorskim visinama viši.

10/28

Što štiti Zemlju od štetnog dijela Sunčeva zračenja?

A
Atmosfera
Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje. Atmosfera štiti živi svijet na Zemlji od hladnoće te od štetnog UV zračenja Sunca. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.

11/28

Tko je u praoceanima prvi počeo proizvoditi kisik?

A
Jednostanični organizmi
Jednostanični organizmi prvi su počeli proizvoditi kisik u praoceanima. Tada se dogodila najveća promjena u praatmosferi jer je kisik iz praoceana postupno počeo prelaziti u praatmosferu. Kisik je postajao sve zastupljeniji sastojak praatmosfere.

12/28

Udio kojeg plina u zraku iznosi 21 %?

A
Kisika
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Za živa bića na Zemlji najvažniji je kisik, koji je potreban za disanje.

13/28

Koji je najvažniji sastojak zraka za živa bića?

B
Kisik
Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid.

14/28

Kako se naziva uređaj za mjerenje tlaka zraka?

C
Barometar
Uređaj za mjerenje tlaka zraka naziva se barometar. Tlak zraka opada s porastom nadmorske visine. Dakle, tlak zraka je veći pri tlu.

15/28

Koji plin živa bića udišu, a koji izdišu?

A
Udišu kisik, izdišu ugljikov dioksid
Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove.

16/28

O čemu ovisi vlažnost zraka?

A
Udjelu vodene pare u zraku
Vlažnost zraka ovisi o udjelu vodene pare u zraku. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o količini padalina, temperaturi i geografskom položaju. U tropskim je krajevima, gdje pada mnogo kiše, udio vodene pare u zraku veći nego u suhim krajevima Zemlje.

17/28

Kako je nastala većina plinova koji su činili praatmosferu Zemlje u dalekoj prošlosti?

B
Vulkanskim erupcijama
Tijekom vulkanskih erupcija u dalekoj Zemljinoj prošlosti nastali su plinovi koji su tada činili praatmosferu. Sastav plinova koje danas vulkani ispuštaju sličan je sastavu plinova vulkanskih erupcija iz daleke prošlosti.

18/28

Koliki je udio kisika u zraku?

D
21 %
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid.

19/28

Zašto će se plamen svijeće ugasiti ako ju poklopimo čašom?

C
Jer će se sav kisik potreban za gorenje potrošiti
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.

20/28

Na sve većim nadmorskim visinama, gustoća zraka je:

B
Sve manja
Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.

21/28

Što se mjeri barometrom?

A
Tlak zraka
Uređaj za mjerenje tlaka zraka naziva se barometar. Tlak zraka opada s porastom nadmorske visine. Dakle, tlak zraka je veći pri tlu.

22/28

Koja je tvrdnja o onečišćenju zraka točna?

B
Promet i industrija najčešći su onečišćivači zraka.
Promet i industrija najčešći su onečišćivači zraka. U zrak se ispuštaju razni otrovni plinovi i čađa, koji su štetni za ljudsko zdravlje i mogu se vjetrom širiti dalje od izvora onečišćenja. Važno je očuvati čistoću zraka jer ljudsko zdravlje ovisi o njoj.

23/28

Zbog čega nastaje vjetar?

C
Zbog razlika u gustoći zraka
Vjetar nastaje zbog razlika u gustoći zraka, odnosno razlika u temperaturi zraka. Zrak zbog tih razlika u gustoći, odnosno temperaturi, neprestano kruži te nastaje strujanje zraka koje osjećamo kao vjetar.

24/28

Udio kojeg plina u zraku iznosi 78 %?

B
Dušika
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Za živa bića na Zemlji najvažniji je kisik, koji je potreban za disanje.

25/28

Koja je tvrdnja o temperaturi zraka točna?

A
Temperatura zraka podložnija je naglim promjenama temperature od temperature vode.
Temperatura zraka vrlo je promjenjiva u odnosu na temperaturu vode (voda je manje podložna naglim promjenama temperature). Temperatura zraka vrlo je različita na različitim područjima na Zemlji i ovisi o nadmorskoj visini. Porastom nadmorske visine, temperatura zraka se smanjuje.

26/28

Što će se dogoditi kada upaljenu svijeću poklopimo čašom?

C
Plamen će se nakon nekog vremena ugasiti
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.

27/28

Koji plin u zraku omogućuje gorenje?

A
Kisik
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.

28/28

Od čega se sastoji zrak?

C
Od različitih plinova
Zrak je smjesa različitih plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. U zraku ima i vodene pare te krutih čestica nečistoće.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje