Učitavam...
Koja je tvrdnja o nadmorskoj visini i gustoći zraka točna?
Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće.
Što se mjeri barometrom?
Uređaj za mjerenje tlaka zraka naziva se barometar. Tlak zraka opada s porastom nadmorske visine. Dakle, tlak zraka je veći pri tlu.
Na sve većim nadmorskim visinama, gustoća zraka je:
Porastom nadmorske visine, gustoća zraka se smanjuje. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na većim nadmorskim visinama manji.
Udio kojeg plina u zraku iznosi 21 %?
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Za živa bića na Zemlji najvažniji je kisik, koji je potreban za disanje.
Koji plin u zraku omogućuje gorenje?
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Koja je tvrdnja o nadmorskoj visini i temperaturi zraka točna?
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.
Koji je najvažniji sastojak zraka za živa bića?
Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid.
Što će se dogoditi kada upaljenu svijeću poklopimo čašom?
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Tko je u praoceanima prvi počeo proizvoditi kisik?
Jednostanični organizmi prvi su počeli proizvoditi kisik u praoceanima. Tada se dogodila najveća promjena u praatmosferi jer je kisik iz praoceana postupno počeo prelaziti u praatmosferu. Kisik je postajao sve zastupljeniji sastojak praatmosfere.
Na sve manjim nadmorskim visinama, gustoća zraka je:
Smanjenjem nadmorske visine, gustoća zraka se povećava. Gustoća zraka ovisi o nadmorskoj visini. Zrak je najgušći pri tlu, a sve dalje od tla postaje sve rjeđi, odnosno sve manje gustoće. Tlak zraka je zato na manjim nadmorskim visinama viši.
Koja je tvrdnja točna za plin kisik?
Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Na primjer, zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.
Zbog čega nastaje vjetar?
Vjetar nastaje zbog razlika u gustoći zraka, odnosno razlika u temperaturi zraka. Zrak zbog tih razlika u gustoći, odnosno temperaturi, neprestano kruži te nastaje strujanje zraka koje osjećamo kao vjetar.
Zašto se snijeg zadržava najdulje na planinskim vrhovima?
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine i zato se snijeg najdulje zadržava na planinskim vrhovima. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.
Od čega se sastoji zrak?
Zrak je smjesa različitih plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. U zraku ima i vodene pare te krutih čestica nečistoće.
Koja je tvrdnja o onečišćenju zraka točna?
Promet i industrija najčešći su onečišćivači zraka. U zrak se ispuštaju razni otrovni plinovi i čađa, koji su štetni za ljudsko zdravlje i mogu se vjetrom širiti dalje od izvora onečišćenja. Važno je očuvati čistoću zraka jer ljudsko zdravlje ovisi o njoj.
Kako se naziva uređaj za mjerenje tlaka zraka?
Uređaj za mjerenje tlaka zraka naziva se barometar. Tlak zraka opada s porastom nadmorske visine. Dakle, tlak zraka je veći pri tlu.
Kako se naziva plinoviti omotač oko Zemlje?
Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje. Atmosfera štiti živi svijet na Zemlji od hladnoće te od štetnog UV zračenja Sunca. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.
Koliki je udio kisika u zraku?
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid.
O čemu ovisi vlažnost zraka?
Vlažnost zraka ovisi o udjelu vodene pare u zraku. Udio vodene pare u zraku je promjenjiv i ovisi o količini padalina, temperaturi i geografskom položaju. U tropskim je krajevima, gdje pada mnogo kiše, udio vodene pare u zraku veći nego u suhim krajevima Zemlje.
Koja je tvrdnja o temperaturi zraka točna?
Temperatura zraka vrlo je promjenjiva u odnosu na temperaturu vode (voda je manje podložna naglim promjenama temperature). Temperatura zraka vrlo je različita na različitim područjima na Zemlji i ovisi o nadmorskoj visini. Porastom nadmorske visine, temperatura zraka se smanjuje.
Udio kojeg plina u zraku iznosi 78 %?
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Za živa bića na Zemlji najvažniji je kisik, koji je potreban za disanje.
Što štiti Zemlju od štetnog dijela Sunčeva zračenja?
Atmosfera je plinoviti omotač oko Zemlje. Zemljina atmosfera sprječava prodor štetnog dijela Sunčeva zračenja do površine Zemlje. Atmosfera štiti živi svijet na Zemlji od hladnoće te od štetnog UV zračenja Sunca. I Sunce i Zemljina atmosfera ključni su u nastanku i održavanju živoga svijeta na Zemlji.
Što je potrebno za zaštitu organizama na Zemlji od štetnog ultraljubičastog zračenja?
Ozonski omotač štiti Zemlju od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Nastankom ozonskog omotača, različiti su organizmi mogli izaći iz vode i nastaniti kopno.
Koji plin živa bića udišu, a koji izdišu?
Živa bića za disanje koriste kisik iz zraka, a izdišu ugljikov dioksid. Kisik je najvažniji sastojak zraka za živa bića. Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove.
Na sve većim nadmorskim visinama, temperatura zraka je:
Temperatura zraka ovisi o nadmorskoj visini. Temperatura zraka sve je manja s porastom nadmorske visine. Čestice zraka sporije se gibaju na većim nadmorskim visinama pa se temperatura zraka smanjuje. Što je gibanje čestica zraka manje, to je temperatura zraka manja.
Koliki je udio dušika u zraku?
Zrak je smjesa plinova. Najveći udio u sastavu zraka ima dušik (78 %), zatim kisik (21 %), a 1 % otpada na ostale plinove. Iako dušika ima najviše u zraku, nije važan za disanje - kisik je važan.
Kako je nastala većina plinova koji su činili praatmosferu Zemlje u dalekoj prošlosti?
Tijekom vulkanskih erupcija u dalekoj Zemljinoj prošlosti nastali su plinovi koji su tada činili praatmosferu. Sastav plinova koje danas vulkani ispuštaju sličan je sastavu plinova vulkanskih erupcija iz daleke prošlosti.
Zašto će se plamen svijeće ugasiti ako ju poklopimo čašom?
Gorenje omogućuje kisik iz zraka. Kisik ne gori sam, ali podržava gorenje. Zapalimo li malu svijeću i zatim ju poklopimo čašom, uočit ćemo da će se plamen nakon kratkog vremena ugasiti. To se dogodi jer se sav kisik u čaši potroši i gorenje više nije moguće.