Kwiz učenje

0/16
Pojašnjenje

U kojem stoljeću se vode grčko-perzijski ratovi?

Pojašnjenje
Početak grčkog nezadovoljstva s perzijskom vlašću seže u 6. st. pr. Kr. kada je perzijski kralj Darije krenuo u osvajanje grčkih teritorija. No, pravi ratni sukobi između grčkih polisa i Perzije počinju u 5. st. pr. Kr. i tada i završavaju.
Pojašnjenje

Koji polis predvodi protuperzijski savez nakon pobjede kod Maratona?

Pojašnjenje
Nakon što su Atenjani pobijedili, Perzijanci su se počeli spremati za novi napad. Tako su grčki polisi stvorili savez kako bi lakše pobijedili Perzijance. Na čelo saveza stala je Sparta kao dobro uvježbana i oružana.
Pojašnjenje

Što je dovelo do konačne pobjede Grka nad Perzijancima i njihovo odustajanje od osvajanja Grčke?

Pojašnjenje
Heleni su se borili na svom teritoriju, odnosno branili su svoje polise koje su napadali Perzijanci. Najveća prednost Helena bila je to što su bili složni protiv zajedničkog neprijatelja.
Pojašnjenje

Kakav je bio ishod bitke kod Salamine?

Pojašnjenje
Kod otoka Salamine perzijski brodovi su uništeni jer su bili veliki i nespretni, a mali grčki brodovi su bili okretni i probijali su svojim kljunovima perzijske brodove.
Pojašnjenje

Koji je polis nakon grčko-perzijskih ratova postao najmoćniji?

Pojašnjenje
Atenjanji su imali ključne uloge u sukobima s Perzijancima i tako je njihov ugled rastao. Ostali grčki polisi počeli su smatrati Atenu važnim polisom, a s druge strane je Sparta željela i dalje biti vodeći polis kao što je bila do ratova s Perzijom.
Pojašnjenje

Koja se od navedenih bitki dogodila posljednja?

Pojašnjenje
Bitka na Maratonu dogodila se 490. g. pr. Kr., a bitka kod Termopila i Salamine iste godine, 480. g. pr. Kr. Međutim, bitka kod Salamine bila je posljednja veća bitka, u kojoj su se Atenjani branili nakon poraza kralja Leonide kod Termopila.
Pojašnjenje

Tko su hopliti?

Pojašnjenje
Hopliti je naziv za grčke teško naoružane pješake. Bili su opremljeni oklopom, štitom, mačem i kopljem. Na glavi su imali kacige. Hopliti su se sami opremali, a u nekim polisima hopliti su bili profesionalni vojnici.
Pojašnjenje

Tko se borio na strani Grka u bitci kod Termopila?

Pojašnjenje
Nakon što je Sparta preuzela vodstvo u protuperzijskom savezu, Perzijanci su sa sjevera zaprijetili Ateni. U obranu je u prolazu Termopile stao spartanski kralj Leonida s nekolicinom svojih vojnika. Poraženi su, a Perzijanci su uništili Atenu.
Pojašnjenje

Gdje se odvila prva velika bitka između Grka i Perzijanaca?

Pojašnjenje
Budući da su Atenjani priskočili u pomoć maloazijskim Grcima, perzijski kralj Darije I. napao je Grčku. Perzijska i grčka vojska sukobile su se kod Atene na Maratonskom polju. Pobijedila je atenska vojska.
Pojašnjenje

Što je uzrok grčko-perzijskih ratova?

Pojašnjenje
Uzroci su dugoročni razlozi početka nekog rata. Budući da je Perzija rasla na Istoku i širila svoje teritorije na Zapad, tako je počela ugrožavati i grčke interese, pogotovo one vezane za trgovinu.
Pojašnjenje

Što bi bila negativna posljedica grčko-perzijskih ratova?

Pojašnjenje
Iako su Grci ratovima uspjeli protjerati Perzijance s maloazijske obale i oslobodili se daljnjih perzijskih napada, u ratovima se izdigla Atena, što je istisnulo dotad vodeću Spartu. To je bio jedan od uzroka budućeg neprijateljstva između Atene i Sparte, zbog čega će doći do novog rata u Grčkoj.
Pojašnjenje

Koja je sportska disciplina dobila ime po jednoj od bitaka u grčko-perzijskim ratovima?

Pojašnjenje
U spomen na bitku kod Maratona, u kojoj su Grci pobijedili perzijsku vojsku, i danas postoji atletska disciplina maraton. Radi se o trčanju rute duge 40 km. Tolika je udaljenost Maratonskog polja od Atene.
Pojašnjenje

Što je bio povod grčko-perzijskih ratova?

Pojašnjenje
Grčki polisi u Maloj Aziji koji su se našli pod perzijskom vlašću nisu bili zadovoljni zbog visokih poreza i vojne obveze. U gradu Miletu došlo je do pobune, a pobunjenici su tražili pomoć Atene.
Pojašnjenje

Kako se zove perzijski kralj koji je proširio Perziju na Europu?

Pojašnjenje
Perzijski kralj Darije I. vladar je koji je proširio perzijsku državu i na europski kontinent. Zauzeo je grčke polise u Maloj Aziji, koji su se i pobunili protiv perzijske vlasti.
Pojašnjenje

Koji je grčki polis stigao u pomoć maloazijskim Grcima pobunjenima protiv Perzije?

Pojašnjenje
Pobunjeni Grci u Maloj Aziji nisu mogli sami nastaviti borbu protiv Perzije. Zato su u pomoć pozvali grčke polise iz Europe. Na poziv se odazvala Atena, zbog čega je Darije I. napao Grčku.
Pojašnjenje

Kamo su se povukli Atenjani nakon što su Perzijanci uništili Atenu?

Pojašnjenje
Atenjani su se nakon poraza Leonide kod Termopila povukli na otok Salaminu nedaleko od Atene, misleći da su tamo sigurni.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori

1/16

U kojem stoljeću se vode grčko-perzijski ratovi?

D
U 5. st. pr. Kr.
Početak grčkog nezadovoljstva s perzijskom vlašću seže u 6. st. pr. Kr. kada je perzijski kralj Darije krenuo u osvajanje grčkih teritorija. No, pravi ratni sukobi između grčkih polisa i Perzije počinju u 5. st. pr. Kr. i tada i završavaju.

2/16

Koji polis predvodi protuperzijski savez nakon pobjede kod Maratona?

B
Sparta
Nakon što su Atenjani pobijedili, Perzijanci su se počeli spremati za novi napad. Tako su grčki polisi stvorili savez kako bi lakše pobijedili Perzijance. Na čelo saveza stala je Sparta kao dobro uvježbana i oružana.

3/16

Što je dovelo do konačne pobjede Grka nad Perzijancima i njihovo odustajanje od osvajanja Grčke?

A
Složnost grčkih polisa
Heleni su se borili na svom teritoriju, odnosno branili su svoje polise koje su napadali Perzijanci. Najveća prednost Helena bila je to što su bili složni protiv zajedničkog neprijatelja.

4/16

Kakav je bio ishod bitke kod Salamine?

A
Grci su pobijedili
Kod otoka Salamine perzijski brodovi su uništeni jer su bili veliki i nespretni, a mali grčki brodovi su bili okretni i probijali su svojim kljunovima perzijske brodove.

5/16

Koji je polis nakon grčko-perzijskih ratova postao najmoćniji?

C
Atena
Atenjanji su imali ključne uloge u sukobima s Perzijancima i tako je njihov ugled rastao. Ostali grčki polisi počeli su smatrati Atenu važnim polisom, a s druge strane je Sparta željela i dalje biti vodeći polis kao što je bila do ratova s Perzijom.

6/16

Koja se od navedenih bitki dogodila posljednja?

A
Bitka kod Salamine
Bitka na Maratonu dogodila se 490. g. pr. Kr., a bitka kod Termopila i Salamine iste godine, 480. g. pr. Kr. Međutim, bitka kod Salamine bila je posljednja veća bitka, u kojoj su se Atenjani branili nakon poraza kralja Leonide kod Termopila.

7/16

Tko su hopliti?

D
Teško naoružani grčki pješaci
Hopliti je naziv za grčke teško naoružane pješake. Bili su opremljeni oklopom, štitom, mačem i kopljem. Na glavi su imali kacige. Hopliti su se sami opremali, a u nekim polisima hopliti su bili profesionalni vojnici.

8/16

Tko se borio na strani Grka u bitci kod Termopila?

B
Spartanski kralj Leonida
Nakon što je Sparta preuzela vodstvo u protuperzijskom savezu, Perzijanci su sa sjevera zaprijetili Ateni. U obranu je u prolazu Termopile stao spartanski kralj Leonida s nekolicinom svojih vojnika. Poraženi su, a Perzijanci su uništili Atenu.

9/16

Gdje se odvila prva velika bitka između Grka i Perzijanaca?

B
Na Maratonskom polju
Budući da su Atenjani priskočili u pomoć maloazijskim Grcima, perzijski kralj Darije I. napao je Grčku. Perzijska i grčka vojska sukobile su se kod Atene na Maratonskom polju. Pobijedila je atenska vojska.

10/16

Što je uzrok grčko-perzijskih ratova?

D
Perzijsko ugrožavanje grčkih trgovačkih putova
Uzroci su dugoročni razlozi početka nekog rata. Budući da je Perzija rasla na Istoku i širila svoje teritorije na Zapad, tako je počela ugrožavati i grčke interese, pogotovo one vezane za trgovinu.

11/16

Što bi bila negativna posljedica grčko-perzijskih ratova?

A
Pojava neprijateljstva između Atene i Sparte
Iako su Grci ratovima uspjeli protjerati Perzijance s maloazijske obale i oslobodili se daljnjih perzijskih napada, u ratovima se izdigla Atena, što je istisnulo dotad vodeću Spartu. To je bio jedan od uzroka budućeg neprijateljstva između Atene i Sparte, zbog čega će doći do novog rata u Grčkoj.

12/16

Koja je sportska disciplina dobila ime po jednoj od bitaka u grčko-perzijskim ratovima?

A
Maraton
U spomen na bitku kod Maratona, u kojoj su Grci pobijedili perzijsku vojsku, i danas postoji atletska disciplina maraton. Radi se o trčanju rute duge 40 km. Tolika je udaljenost Maratonskog polja od Atene.

13/16

Što je bio povod grčko-perzijskih ratova?

C
Ustanak maloazijskih Grka protiv perzijske vlasti
Grčki polisi u Maloj Aziji koji su se našli pod perzijskom vlašću nisu bili zadovoljni zbog visokih poreza i vojne obveze. U gradu Miletu došlo je do pobune, a pobunjenici su tražili pomoć Atene.

14/16

Kako se zove perzijski kralj koji je proširio Perziju na Europu?

D
Darije I.
Perzijski kralj Darije I. vladar je koji je proširio perzijsku državu i na europski kontinent. Zauzeo je grčke polise u Maloj Aziji, koji su se i pobunili protiv perzijske vlasti.

15/16

Koji je grčki polis stigao u pomoć maloazijskim Grcima pobunjenima protiv Perzije?

C
Atena
Pobunjeni Grci u Maloj Aziji nisu mogli sami nastaviti borbu protiv Perzije. Zato su u pomoć pozvali grčke polise iz Europe. Na poziv se odazvala Atena, zbog čega je Darije I. napao Grčku.

16/16

Kamo su se povukli Atenjani nakon što su Perzijanci uništili Atenu?

A
Na Salaminu
Atenjani su se nakon poraza Leonide kod Termopila povukli na otok Salaminu nedaleko od Atene, misleći da su tamo sigurni.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje