Glasovne promjene
Sibilarizacija
Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se suglasnici k, g, h zamjenjuju suglasnicima c, z, s kada se nalaze ispred i.
Na primjer,
oblik – oblici (k - c)
briga – brizi (g - z)
orah – orasi (h - s)
Na primjer,
oblik – oblici (k - c)
briga – brizi (g - z)
orah – orasi (h - s)
1/4
Palatalizacija
Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se nenepčanici (nepalatali) k, g, h, c zamjenjuju nepčanicima (palatalima) č, ž, š ispred e i i.
Na primjer,
majka – majčin (k - č)
Bog – Bože (g - ž)
orah - oraše (h - š)
učiteljica – učiteljičin (c - č)
Na primjer,
majka – majčin (k - č)
Bog – Bože (g - ž)
orah - oraše (h - š)
učiteljica – učiteljičin (c - č)
1/6
Jotacija
Jotacija je glasovna promjena u kojoj se glas j stapa s glasom koji mu prethodi u novi glas.
U ovoj glasovnoj promjeni nenepčanici (nepalatali) k, g, h, c, t, d, s, z, l, n zamjenjuju se nepčanicima (palatalima) č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj kad se nađu ispred j.
Kad se nenepčanici (nepalatali) p, b, m, v i f nađu ispred j, zamjenjuju se skupinama plj, blj, mlj, vlj, flj.
U ovoj glasovnoj promjeni nenepčanici (nepalatali) k, g, h, c, t, d, s, z, l, n zamjenjuju se nepčanicima (palatalima) č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj kad se nađu ispred j.
Kad se nenepčanici (nepalatali) p, b, m, v i f nađu ispred j, zamjenjuju se skupinama plj, blj, mlj, vlj, flj.
1/3
Nepostojani a
Naziv nepostojani a višeznačan je jer označuje:
- glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi
- glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a
- glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi
- glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a
1/3
Nepostojani e
I glas e može biti nepostojan.
Nepostojani e nalazimo u vlastitim imenicama kajkavskog narječja.
Na primjer,
Čakovec – Čakovca
Vrbovec - Vrbovca
Nepostojani e nalazimo u vlastitim imenicama kajkavskog narječja.
Na primjer,
Čakovec – Čakovca
Vrbovec - Vrbovca