U ovim primjerima dogodila se glasovna promjena nepostojani e, ona se javlja u imenima mjesta i prezimenima.

Naziv nepostojani a višeznačan je jer označuje:

• glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi


• glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a

Nepostojani a u imenicama uvijek se javlja u genitivu množine. Na primjer:

• sestra - sestara,


• djevojka – djevojaka,


• stablo – stabala.

Sibilarizacija se ne provodi u dativu i lokativu jednine imena stanovnica naselja, pokrajina i država.
Na primjer:

• Splićanka – Splićanki


• Amerikanka – Amerikanki


• Zagrepčanka – Zagrepčanki

Netočno je napisana imenica Požezi jer se u njoj u ovom primjeru ne provodi sibilarizacija. Sibilarizacija se ne provodi kod imenica koje završavaju na -čka, -tka, - zga, imenicama odmila ( baka, seka) , etnicima ženskog roda ( Zagrepčanka- Zagrepčanki, Vukovarka- Vukovarki).

U ovom primjeru mijenja se k u č ispred nastavka e, to je palatalizacija.

Jotacija je glasovna promjena u kojoj se glas j stapa s glasom koji mu prethodi u novi glas. U ovoj glasovnoj promjeni nenepčanici (nepalatali) k, g, h, c, t, d, s, z, l, n zamjenjuju se nepčanicima (palatalima) č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj kad se nađu ispred j. Na primjer:

• jak + ji = jači (k+j=č)


• blag + ji = blaži (g+j=ž)

Kad se nenepčanici (nepalatali) p, b, m, v i f nađu ispred j, zamjenjuju se skupinama plj, blj, mlj, vlj, flj. Na primjer:

• kap + jica = kapljica (p+j=plj)


• žab + ji = žablji (b+j=blj)

U ovom se primjeru pojavljuje nepostojani a.

U ovom primjeru događa se palatalizacija, k se ispred nastavke e mijenja u č.

U ovom primjeru dogodila se palatalalizacija.

Glasovna promjena u kojoj se k, g, h ispred i ,e mijenjaju u č,ž,š.

Naziv nepostojani a višeznačan je jer označuje:

• glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi


• glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a

Nepostojani a u imenicama uvijek se javlja u genitivu množine. Na primjer:

• sestra - sestara,


• djevojka – djevojaka,


• stablo – stabala.

U ovom primjeru dogodila se sibilarizacija, k se ispred i promijenilo u c.

Jotacija je glasovna promjena u kojoj se glas j stapa s glasom koji mu prethodi u novi glas. U ovoj glasovnoj promjeni nenepčanici k, g, h, c, t, d, s, z, l, n zamjenjuju se nepčanicima č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj kad se nađu ispred j. Pri jotaciji suglasnici k i c uvijek daju č, a suglasnik t uvijek daje ć. Na primjer:

• vikati – vičem (k-č)


• krut – krući (t-ć)

Pogrešno su napisane riječi baci, deci jer se u nima ne provodi glasovna promjena sibilarizacija.

Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se nenepčanici (nepalatali) k, g, h, c zamjenjuju nepčanicima (palatalima) č, ž, š ispred e i i. Na riječi \"Može\" je provedena palatalizacija jer se mijenja iz riječi \"Mogu\", u kojoj se g zamjenjuje sa ž , u riječ \"Može\". Znači, g se mijenja u ž ispred e.

U rečenici je pogrešno napisana imenica učeniki, treba provesti glasovnu promjenu palatalizaciju i treba pisati učenici.

U ovim se primjerima dogodila jotacija jer je u svim primjerima nastavak sa j, u prvom je -ji ( jak+ji= jači), u drugom -ju ( sol+ju=solju).

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se k, g, h ispred i mijenjaju u c, z, s.

U imenici majčice dogodila se glasovna promjena palatalizacija jer se k promijenilo u č.

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija- k se promijenilo u č.

Pogrešno je upotrijebljena riječ muki, treba provesti sibilarizaciju i pisati muci.

Oblik s nepostojanim a - smokava ima prednost pri pisanju i govoru.

Kod mnogih imenica ženskoga roda koje završavaju na -ka, -ga, -ha ne dolazi do sibilarizacije.
Na primjer:

• baka – baki,


• duga – dugi,


• muha – muhi.

Naziv nepostojani a višeznačan je jer označuje:

• glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi


• glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a

I glas e može biti nepostojan. Nepostojani e nalazimo u vlastitim imenicama kajkavskog narječja. Na primjer:

• Čakovec – Čakovca,


• Vrbovec - Vrbovca.

Jotacija je glasovna promjena u kojoj se glas j stapa s glasom koji mu prethodi u novi glas. U ovoj glasovnoj promjeni nenepčanici (nepalatali) k, g, h, c, t, d, s, z, l, n zamjenjuju se nepčanicima (palatalima) č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj kad se nađu ispred j. Na primjer:

• jak + ji = jači (k+j=č)


• blag + ji = blaži (g+j=ž)

Kad se nenepčanici (nepalatali) p, b, m, v i f nađu ispred j, zamjenjuju se skupinama plj, blj, mlj, vlj, flj. Na primjer:

• kap + jica = kapljica (p+j=plj)


• žab + ji = žablji (b+j=blj)

Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se nenepčanici (nepalatali) k, g, h, c zamjenjuju nepčanicima (palatalima) č, ž, š ispred e i i.

U ovom primjeru dogodila se glasovna promjena nepostojani a .

Riječ lizi jer u njoj ne provodimo sibilarizaciju.

Ovdje se događa jotacija i umetnuto l ( grm+je= grmlje, umeće se glas l( umetnuto ili epentetsko l) i l i j daju lj.

U ovom se primjeru dogodila sibilarizacija.

Glasovna promjena u kojoj glas a koji se nalazi između zadnja dva suglasnika ne postoji u svim oblicima riječi,

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se suglasnici k, g, h zamjenjuju suglasnicima c, z, s kada se nalaze ispred i.

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija, k se ispred e promijenilo u č.

To je glasovna promjena stapanja glasa j s glasom koji mu prethodi u novi glas.