Glasovne promjene

U ovom primjeru dogodila se palatalalizacija.

U rečenici je pogrešno napisana imenica učeniki, treba provesti glasovnu promjenu palatalizaciju i treba pisati učenici.

U ovom se primjeru pojavljuje nepostojani a.

Pogrešno je upotrijebljena riječ muki, treba provesti sibilarizaciju i pisati muci.

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija, k se ispred e promijenilo u č.

To je glasovna promjena stapanja glasa j s glasom koji mu prethodi u novi glas.

U ovom se primjeru dogodila sibilarizacija.

Sibilarizacija se ne provodi u dativu i lokativu jednine imena stanovnica naselja, pokrajina i država.Na primjer:

• Splićanka – Splićanki
• Amerikanka – Amerikanki
• Zagrepčanka – Zagrepčanki

U ovim primjerima dogodila se glasovna promjena nepostojani e, ona se javlja u imenima mjesta i prezimenima.

U ovom primjeru dogodila se sibilarizacija, k se ispred i promijenilo u c.

Riječ lizi jer u njoj ne provodimo sibilarizaciju.

Netočno je napisana imenica Požezi jer se u njoj u ovom primjeru ne provodi sibilarizacija. Sibilarizacija se ne provodi kod imenica koje završavaju na -čka, -tka, - zga, imenicama odmila ( baka, seka) , etnicima ženskog roda ( Zagrepčanka- Zagrepčanki, Vukovarka- Vukovarki).

Ovdje se događa jotacija i umetnuto l ( grm+je= grmlje, umeće se glas l( umetnuto ili epentetsko l) i l i j daju lj.

Naziv nepostojani a višeznačan je jer označuje:

• glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi
• glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a

Nepostojani a u imenicama uvijek se javlja u genitivu množine. Na primjer:

• sestra - sestara,
• djevojka – djevojaka,
• stablo – stabala.

Jotacija je glasovna promjena u kojoj se glas j stapa s glasom koji mu prethodi u novi glas. U ovoj glasovnoj promjeni nenepčanici (nepalatali) k, g, h, c, t, d, s, z, l, n zamjenjuju se nepčanicima (palatalima) č, ž, š, ć, đ, š, ž, lj, nj kad se nađu ispred j. Na primjer:

• jak + ji = jači (k+j=č)
• blag + ji = blaži (g+j=ž)

Kad se nenepčanici (nepalatali) p, b, m, v i f nađu ispred j, zamjenjuju se skupinama plj, blj, mlj, vlj, flj. Na primjer:

• kap + jica = kapljica (p+j=plj)
• žab + ji = žablji (b+j=blj)

Glasovna promjena u kojoj glas a koji se nalazi između zadnja dva suglasnika ne postoji u svim oblicima riječi,

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija- k se promijenilo u č.

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se k, g, h ispred i mijenjaju u c, z, s.

U ovom primjeru dogodila se glasovna promjena nepostojani a .

Oblik s nepostojanim a - smokava ima prednost pri pisanju i govoru.

U ovom primjeru događa se palatalizacija, k se ispred nastavke e mijenja u č.

Glasovna promjena u kojoj se k, g, h ispred i ,e mijenjaju u č,ž,š.

U ovim se primjerima dogodila jotacija jer je u svim primjerima nastavak sa j, u prvom je -ji ( jak+ji= jači), u drugom -ju ( sol+ju=solju).

Kod mnogih imenica ženskoga roda koje završavaju na -ka, -ga, -ha ne dolazi do sibilarizacije.Na primjer:

• baka – baki,
• duga – dugi,
• muha – muhi.

Naziv nepostojani a višeznačan je jer označuje:

• glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi
• glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a

I glas e može biti nepostojan. Nepostojani e nalazimo u vlastitim imenicama kajkavskog narječja. Na primjer:

• Čakovec – Čakovca,
• Vrbovec - Vrbovca.

Pogrešno su napisane riječi baci, deci jer se u nima ne provodi glasovna promjena sibilarizacija.

U imenici majčice dogodila se glasovna promjena palatalizacija jer se k promijenilo u č.

U ovom primjeru mijenja se k u č ispred nastavka e, to je palatalizacija.

Naziv nepostojani a višeznačan je jer označuje:

• glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi
• glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a

Nepostojani a u imenicama uvijek se javlja u genitivu množine. Na primjer:

• sestra - sestara,
• djevojka – djevojaka,
• stablo – stabala.