Pokretni organizmi su oni organizmi čije se cijelo tijelo kreće radom njihovih mišića. Pokretni organizmi su bilateralno ili radijalno simetrični i imaju razvijene kompleksne strukture za kretanje.

Sjedilački organizmi su oni organizmi koji su pričvršćeni za podlogu i ne mogu se premjestiti s jednog mjesta na drugo. Njihovi dijelovi su još uvijek pokretni: koralji i meduze pokreću svoje lovke, a biljke pomiču svoje listove i stabljike kako bi dobile što više sunca.

Hidroskelet je vrsta "kostura" gdje je nestlačiva voda koja ispunjava tjelesne šupljine uporište za stezanje mišića. Ovaj tip potpornog sustava imaju žarnjaci (meduza), mekušci (puž, hobotnica) i kolutičavci (gujavice).

Gujavica se kreće naizmjeničnim stezanjem mišića u svakom kolutiću Hidroskelet je tekućina koja unutarnju potporu mišićima i izaziva promjenu oblika tijela životinje prilikom kretanja. - gujavici se prilikom stezanja kružnih mišića tijelo izduži i pomiče prema naprijed, a stezanjem uzdužnih mišića tijelo se ponovno skraćuje.

Polip je sjedilački (nepokretan) oblik žarnjaka koji lovke pokreće stezanjem mišića oko hidroskeleta. Meduza je pokretni oblik žarnjaka koji živi u planktonu - lovke također pokreće mišićnim kontrakcijama uz potporu hidroskeleta, a potiskivanjem vode iz tijela može kretati smjeru suprotnom od mlaza vode (mlazni pogon).

Životinje ako uporište za mišiće mogu koristiti vanjski kostur. Vanjski kostur imaju školjkaši, rakovi i kukci. Radi se čvrstim strukturama od kalcijevog karbonata ili hitina koje obavijaju životinju kao oklop. Kod kukaca vanjski kostur ih štiti od isušivanja.

Vanjski kostur ograničava rast životinja stoga moraju s vremena na vrijeme stari kostur zamijeniti novim i većim - ovo zovemo presvlačenje. U kratkom vremenu kada nema kostur, životinja naglo raste.

Unutarnji kostur je karakterističan u kralješnjaka te može biti koštani ili hrskavični. Svi koštani elementi se nalaze unutar tijela životinje, na kostur se vežu mišići koji pokreću udove i kostur štiti unutarnje organe životinje. Neki beskralješnjaci isto imaju unutarnji potporni sustav - spužve imaju iglice, ježinac ima "ljušturu od vapnenih pločica".

Peraje ribama služe za plivanje u vodu - imaju parne i neparne peraje. Parne peraje pokreću tijelo prema naprijed, neparne peraje održavaju stabilnost u vodi. Kitovi, tuljani i morske kornjače imaju noge preobražene u peraje. Krila pingvinima izgledaju poput peraja.

Zračne vrećice su sustav vrećica kod ptica, koje se nadovezuju na pluća. Zračne vrećice uzlaze u duge kosti i kada su napuhnute služe kao spremište zraka i olakšavaju pticu što pomaže prilikom letenja.

Zmije su gmazovi i kao takvi prilagođene su životu na kopnu. Zmije su tijekom evolucije izgubile sve udove i kreću se uvijanjem tijela pomoću snažnih trupnih mišića. Zmije koje žive u ili pored vode istim pokretima tijela (uvijanjem) plivaju.

Plivaći mjehur je organ nalik balonu kod većine riba. On olakšava plivanje. Kada je ispunjen zrakom (nekim plinom) riba se diže prema gore u vodi i ide prema površini. Suprotno, ako je mjehur isprazni riba počne tone i ide dublje.

Plivače kožice su opne između prstiju na stražnjim udovima nekih vodenih ptica (patka), svim udovima nekih sisavaca koji love u vodi (čudnovati kljunaš) i kod žaba. One omogućuju lakše plivanje.

Perje pokriva tijelo ptice - ono ima ulogu očuvanja tjelesne topline (pokrovno perje) i u letu (letno perje na krilima i repu). Pera daju aerodinamičan oblik krilima i određuju smjer leta. Kod vodenih ptica perje je masno što štiti tijelo ptice od vode.

Lažne nožice su izduženija (nastavci) citoplazme protoktista kojima se kreću (i kojima obavijaju hranu). Oni premještaju citoplazmu s jedne stane na drugu i tako formiraju nožicu.

Trepetljike su nastavci na površini protoktistia koji služe za pokretanje. trepetljike se brzo savijaju i stvaraju struju vode te tako pokreću npr. papučicu. Bičaši imaju modificirane trepetljike (bičeve) čijim se savijanje potiskuju kroz vodu.

Plankton su svi organizmi koji se ne kreću samostalno već ih nosi struja vode. Oni su uglavnom mikroskopskih veličina i nemaju posebnih organa za kretanje. Broje mikroskopski organizmi i ličinke beskralješnjaka i kralješnjaka žive cijeli ili samo dio života kao plankton. Meduze su primjer velikog planktonskog organizma.

Biljke su nepokretni organizmi u smislu da ne mogu otići s jednog mjesta na drugo, no njihovi organi se mogu kretati. Ako dovoljno dugo promatramo neku biljku primijetiti ćemo da se njeni listovi miču i prate sunce. Mesoždere biljke imaju brze pokrete kojima hvataju kukce.

Kopnenim biljkama potporu daje drvenasta stabljika, voda i korijen. Voda ispunjava stanice te ih na taj način podupire. Ako smo zaboravili zaliti sobnu biljku vidimo da ona klone i počinje venuti. Kada je zalijemo i biljaka korijenom upije vodu, stanice se ponovno ispune vodom i biljka se "uspravi" i vrati u normalu.