Meduza je pokretni oblik žarnjaka koji živi u planktonu - lovke također pokreće mišićnim kontrakcijama uz potporu hidroskeleta, a potiskivanjem vode iz tijela može kretati smjeru suprotnom od mlaza vode (mlazni pogon).

Unutarnji kostur specifičan je za kralježnjake, bodljikaše i spužve. U spužvama su iglice ili niti proteina umetnute među stanice oponašajući unutarnji kostur. U kralješnjaka može biti koštani ili hrskavični. Svi koštani elementi se nalaze unutar tijela životinje, na kostur se vežu mišići koji pokreću udove. Kostur štiti unutarnje organe životinje.

Hidroskelet je tip skeleta u kojem je glavno uporište tekućina koju ne možemo stlačiti (stlačiti = promijeniti građu pod tlakom). Znači da je dovoljno \"jaka\" da pruži otpor mišićima. Ovaj tip potpornog sustava imaju žarnjaci (meduza), mekušci (puž, hobotnica) i kolutićavci (gujavice).

Poprečnoprugasti mišići jer su oni pod kontrolom naše volje. Čine najveći dio mase ljudskog tijela. Oni su odgovorni za kretanje životinja.

Vanjski kostur ograničava rast životinja stoga moraju s vremena na vrijeme stari kostur zamijeniti novim i većim - ovo zovemo presvlačenje. U kratkom vremenu kada nema kostur, životinja naglo raste (skokovit rast).

Ameba se kreće lažnim nožicama koje zovemo pseudopodiji. Lažne nožice su izduženija (nastavci) citoplazme protoktista kojima se oni kreću (i kojima obavijaju hranu). Oni premještaju citoplazmu s jedne stane na drugu i tako formiraju nožicu.

Plivaće kožice su omogućile vodozemcima kretanje u vodi jer u njoj provode dio života. Plivaće kožice povećavaju površinu prednjih i/ili stražnjih nogu životinje i tako omogućavaju bolji prijenos mišićne snage na vodu.

Biljke su nepokretni organizmi u smislu da ne mogu otići s jednog mjesta na drugo, no njihovi organi se mogu kretati. Ako dovoljno dugo promatramo neku biljku primijetit ćemo da se njeni listovi miču i prate sunce. Mesoždere biljke imaju brze pokrete kojima hvataju kukce.

Ptice imaju aerodinamičan oblik tijela koji im omogućuje uspješnije letenje. Imaju šuplje kosti i zračne vrećice koje smanjuju masu te zato pružaju lakši let.

Slabo pokretni nametnicu su beskralježnjaci iz skupine plošnjaka (metilji, trakavice), te skupina oblića (dječja glista). Parazitiraju unutar organizma te imaju dobro razvijene organe za pričvršćivanje. Imaju slabo razvijene organe za pokretanje.

Zmije su gmazovi i kao takvi prilagođene su životu na kopnu. Zmije su tijekom evolucije izgubile sve udove i kreću se uvijanjem tijela pomoću snažnih trupnih mišića. Zmije koje žive u ili pored vode istim pokretima tijela (uvijanjem) plivaju.

Vlasulja je oblik žarnjaka koji su cijeli svoj život pričvršćeni za podlogu. Može biti u simbiozi s rakom samcem koji ju nosi po morskom dnu dok ona lovkama hvata plijen. Sjedilački organizmi su oni organizmi koji su pričvršćeni za podlogu i ne mogu se premjestiti s jednog mjesta na drugo.

Plivaći mjehur je organ nalik balonu koji kod većine riba služi kao organ za disanje i ravnotežu kod riba. On olakšava plivanje. Kada je ispunjen zrakom (nekim plinom) riba se diže prema gore u vodi i ide prema površini. Suprotno, ako je mjehur isprazni riba počne tone i ide dublje.

Perje pokriva tijelo ptice - ono ima ulogu očuvanja stalne tjelesne topline (pokrovno perje), kao pokrov tijela i u letu (letno perje na krilima i repu). Pera daju aerodinamičan oblik krilima i određuju smjer leta. Kod vodenih ptica perje je masno što štiti tijelo ptice od vode.

Plivače kožice su opne između prstiju na stražnjim udovima nekih vodenih ptica (patka), svim udovima nekih sisavaca koji love u vodi (čudnovati kljunaš) i kod žaba. One omogućuju lakše plivanje.

Ribe imaju vretenast (hidrodinamičan) oblik tijela. Takav oblik im olakšava kretanje kroz vodu.

Oni imaju vanjski kostur (egzoskelet) koji se sastoji kod školjkaša od vapnenca, kod rakova od hitina i vapnenca, a kod kukaca samo od hitina. Radi se čvrstim strukturama od kalcijevog karbonata ili hitina koje obavijaju životinju kao oklop. Takav kostur štiti od isušivanja na kopnu, ali kod nekih životinja ograničava rast.

Gujavica se kreće naizmjeničnim stezanjem mišića u svakom kolutiću Hidroskelet je tekućina koja unutarnju potporu mišićima i izaziva promjenu oblika tijela životinje prilikom kretanja. - gujavici se prilikom stezanja kružnih mišića tijelo izduži i pomiče prema naprijed, a stezanjem uzdužnih mišića tijelo se ponovno skraćuje.

Polip je sjedilački (nepokretan) oblik žarnjaka koji lovke pokreće stezanjem mišića oko hidroskeleta

Puž je pokretna životinja - različite vrste se kreću po tlu ili u vodi. Pokretni organizmi su oni organizmi čije se cijelo tijelo kreće radom njihovih mišića. Pokretni organizmi su bilateralno ili radijalno simetrični i imaju razvijene kompleksne strukture za kretanje.

Plankton su svi organizmi koji se ne kreću samostalno već ih nosi struja vode. Oni su uglavnom mikroskopskih veličina i nemaju posebnih organa za kretanje. Broje mikroskopski organizmi i ličinke beskralješnjaka i kralješnjaka žive cijeli ili samo dio života kao plankton. Meduze su primjer velikog planktonskog organizma.

Promjena oblika alge uvjetovana je prisutnošću vode oko nje same. Voda je potrebna algi da bi joj stvarala oblik. Voda je gušća od zraka i ako bi ju izvadili van, izgubila bi čvrst oblik. Zato kažemo da je voda potporni sustav algi, gljiva, biljka.