Prilikom genetičkog modificiranja biraju se određene poželjne osobine i nakupljaju u jednom organizmu, a zatim se taj organizam umnožava (npr. parenjem životinja s poželjnih obilježjima, skupljanjem sjemena s biljaka s poželjnim obilježjima) čime se povećava broj organizama s poželjnim osobinama, a smanjuje broj organizama sa svim drugim osobinama. Zbog toga ti organizmi loše podnose nove uvjete na koje niti jedan od njih nije prilagođen.

Riba morski paun razvila je upozoravajuću obojenost kao prilagodbu na zaštitu od neprijatelja jer svojom bojom upozorava druge organizme na otrovne bodlje koje ima. Ovu prilagodbu često koriste i neke neotrovne vrste, kako bi zavarale predatore.

Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima.

Potrošači ili heretotrofni organizmi su skupina organizama koji do energije dolaze korištenjem hrane koju su stvorili proizvođači. Oni sami ne stvaraju hranu, već troše resurse iz okoline.

Biljojedi se nužno hrane proizvođačima, pa su uvijek potrošači prvog reda, tj. prvi u nizu potrošača. Oni vežu Sunčevu energiju i pretvaraju ju u oblik kojim se mogu hraniti drugi organizmi (šećer).

Predator ili grabežljivac je ona jedinka koja lovi svoju hranu koja se naziva plijen. Plijen ima prilagodbe za zaštitu od predatora, za obranu i bijeg.

Potrošači su organizmi koji se hrane drugim organizmima (biljkama, životinjama ili biljkama i životinjama). Prema tome, dijele se na biljojede, mesojede i svejede.

Proizvođači vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom svim ostalim bićima, što je prvi korak u protoku energije u svakom hranidbenom lancu. Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije.

Mesojedi se nužno hrane drugim životinjama, pa su uvijek potrošači višeg reda (II., III., IV. itd.). Oni se hrane potrošačima nižih redova koji mogu biti biljojedi ili mesojedi.