Živa i neživa priroda u neraskidivom odnosu

Zaštitna obojenost štiti i prikriva organizam. Na primjer, kukac nakaznik kao prilagodbu koristi zaštitnu obojenost. Ima specifičnu boju tijela kojom je prilagođen okolišu u kojem se nalazi te mu to omogućava da se lakše sakrije od neprijatelja. Bojom tijela prilagođen je lišću i granama među kojima obitava.

Migracija je prelazak životinja na novo stanište. Primjer su ptice selice koje se svake zime sele (migriraju) u toplije krajeve, a zatim se vraćaju tijekom proljeća.

Migracija je prelazak životinja na novo stanište. Primjer su ptice selice koje se svake zime sele (migriraju) u toplije krajeve, a zatim se vraćaju tijekom proljeća.

Suradnički odnosi potpomažu pronalasku hrane, zaštite od predatora i brige za potomstvo. Kod populacije pčela u košnici nalazimo primjer suradničkog odnosa jer životna zajednica funkcionira povezano te svaka jedinka ima svoju ulogu.

Oblim simbioze u kojem jedna jedinka ima koristi, dok druga nema naziva se nametnički odnos. Nametniki ili parazit boravi na/u drugom organizmu i stvara mu štetu, dok on ima koristi (hrana, životni prostor).

Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima.

Potrošači ili heretotrofni organizmi su skupina organizama koji do energije dolaze korištenjem hrane koju su stvorili proizvođači. Oni sami ne stvaraju hranu, već troše resurse iz okoline.

Unutar vrste prisutni su uz druge vrste odnosa i natjecateljski odnosi. Primjer natjecateljskog odnosa je upravo borba mužjaka za parenje sa ženkom. Uz to, prisutni su i natjecateljski odnosi u slučajevima ograničenih resursa hrane i vode ili veličine prostora u kojem jedinke žive.

Razlagači razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. Razlagači su gljive i bakterije.

Upozoravajuća obojenost upozorava druge organizme da je tako obojen organizam opasan ili otrovan. Na primjer, riba morski paun razvila je upozoravajuću obojenost kao prilagodbu na zaštitu od neprijatelja jer svojom bojom upozorava druge organizme na otrovne bodlje koje ima. Ovu prilagodbu često koriste i neke neotrovne vrste, kako bi zavarale predatore.

Freoni su naziv za plinove koje sadrže stari hladnjaci, klima uređaji, sprejevi i sl. a utječu na stanjivanje ozonskog omotača jer kemijski reagiraju s ozonom.

Predator i plijen nalaze se u predatorskom odnosu. Predator ili grabežljivac je ona jedinka koja lovi svoju hranu koja se naziva plijen. Plijen ima prilagodbe za zaštitu od predatora, za obranu i bijeg.

Simbioza je pojam koji označava suživot dvije jedinke od kojeg obje vrste imaju koristi. Primjer su mikroorganizmi koje mi kao ljudi imamo u našem probavilu, zatim pčele koje oprašuju cvjetove, ptica crvenokljuni govedar koji se hrani kožnim parazitima antilope.

Biljojedi se nužno hrane proizvođačima, pa su uvijek potrošači prvog reda, tj. prvi u nizu potrošača. Oni vežu Sunčevu energiju i pretvaraju ju u oblik kojim se mogu hraniti drugi organizmi (šećer).

Razlagači ili saprotrofni organizmi su skupina organizama koji imaju ulogu razgradnje ostataka uginulih organizama. Kako svi organizmi imaju ograničen životni vijek, njihovim ugibanjem ne dolazi do kraja kruženja energije u ekosustavu, već su razlagači skupina organizama koja se njima hrani i razlaže njihove ostatke na jednostavnije molekule.

Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima.

Pasmina je naziv za skupinu životinja iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika vrste. Primjerice, postoje psi različitih pasmina kao što su zlatni retriver i bernardinac.

Niti jedan organizam ne može stvarati energiju. Iako proizvođači vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom ostalim živim bićima, oni ne stvaraju energiju, nego joj samo mijenjaju oblik. Energija se ne stvara, ne nastaje i ne nestaje, nego prelazi iz jednog oblika u drugi i kruži.

Zemljin ozonski omotač zadužen je za zaštitu od štetnih ultraljubičastih zraka koje dolaze od Sunca, a globalnim zatoipljenjem i onečišćenjem dolazi do stanjivanja tog sloja. Nastaju ozonske rupe i na tim mjestima UV zrake lakše prolaze kroz atmosferu.

Sorta je naziv za skupinu biljaka iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika vrste. Primjerice, postoje jabuke različitih sorti kao što su Zlatni delišes i Gala.

Predator ili grabežljivac je ona jedinka koja lovi svoju hranu koja se naziva plijen. Plijen ima prilagodbe za zaštitu od predatora, za obranu i bijeg.

Invazivne vrste su vrste koje su unesene na neko područje i ugrožavaju vrste koje tamo prirodno žive. Ponekad su invazivne vrste slučajno unesene, a ponekad ih je čovjek namjerno donio jer je mislio da mu mogu koristiti.

Proizvođači ili autotrofni organizmi je naziv za skupinu organizama koja je osnova svakog ekosustava jer je njihova uloga proizvodnja hrane procesom fotosinteze. Autotrofni organizmi su biljke, alge i neke bakterije.

Invazivne vrste su vrste koje su unesene na neko područje i ugrožavaju vrste koje tamo prirodno žive. Ponekad su invazivne vrste slučajno unesene, a ponekad ih je čovjek namjerno donio jer je mislio da mu mogu koristiti.

Potrošači su heterotrofni organizmi koji se hrane drugim organizmima (biljkama, životinjama ili biljkama i životinjama). Prema tome, dijele se na biljojede, mesojede i svejede.

Kod populacije pčela u košnici nalazimo primjer suradničkog odnosa jer životna zajednica funkcionira povezano te svaka jedinka ima svoju ulogu. Suradnički odnosi potpomažu pronalasku hrane, zaštite od predatora i brige za potomstvo.

U velikom izumiranju prije 66 milijuna godina izumrli su dinosauri. Vjeruje se da je do izumiranja došlo zbog pada meteorita na Zemlju što je utjecalo na životne uvjete na Zemlji.

Prilikom genetičkog modificiranja biraju se određene poželjne osobine i nakupljaju u jednom organizmu, a zatim se taj organizam umnožava (npr. parenjem životinja s poželjnih obilježjima, skupljanjem sjemena s biljaka s poželjnim obilježjima) čime se povećava broj organizama s poželjnim osobinama, a smanjuje broj organizama sa svim drugim osobinama. Zbog toga ti organizmi loše podnose nove uvjete na koje niti jedan od njih nije prilagođen.

Listopadno drveće preživljava hladnoću tako da odbaci lišće kako ne bi trošilo energiju na održavanje listova na životu i kako ne bi riskiralo da mraz ošteti lišće.

Razlagači su saprotrofni organizmi razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. Razlagači su gljive i bakterije.

Potrošači su organizmi koji se hrane drugim organizmima (biljkama, životinjama ili biljkama i životinjama). Prema tome, dijele se na biljojede, mesojede i svejede.

Prilikom genetičkog modificiranja biraju se određene poželjne osobine i nakupljaju u jednom organizmu, a zatim se taj organizam umnožava (npr. parenjem životinja s poželjnih obilježjima, skupljanjem sjemena s biljaka s poželjnim obilježjima) čime se povećava broj organizama s poželjnim osobinama, a smanjuje broj organizama sa svim drugim osobinama. Zbog toga ti organizmi loše podnose nove uvjete na koje niti jedan od njih nije prilagođen.

Hranidbena mreža je složena organizacija brojnih hranidbenih lanaca koji se međusobno isprepliću. Pokazuje protok energije u prirodi od proizvođača do razlagača.

Kukac nakaznik kao prilagodbu koristi zaštitnu obojenost. Ima specifičnu boju tijela kojom je prilagođen okolišu u kojem se nalazi te mu to omogućava da se lakše sakrije od neprijatelja. Bojom tijela prilagođen je lišću i granama među kojima obitava.

Crvenouha kornjača često se drži u kućanstvu kao kućni ljubimac. Puštanjem u prirodu postaje invazivna vrsta koja utječe na ostale srodne vrste te raznolikost domaćih vrsta kornjača.

Proizvođači su autotrofni organizmi koji vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom svim ostalim bićima, što je prvi korak u protoku energije u svakom hranidbenom lancu. Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije.

Riba morski paun razvila je upozoravajuću obojenost kao prilagodbu na zaštitu od neprijatelja jer svojom bojom upozorava druge organizme na otrovne bodlje koje ima. Ovu prilagodbu često koriste i neke neotrovne vrste, kako bi zavarale predatore.

Oblim simbioze u kojem jedna jedinka ima koristi, dok druga nema naziva se nametnički odnos. Nametniki ili parazit boravi na/u drugom organizmu i stvara mu štetu, dok on ima koristi (hrana, životni prostor).

Mesojedi se nužno hrane drugim životinjama, pa su uvijek potrošači višeg reda (II., III., IV. itd.). Oni se hrane potrošačima nižih redova koji mogu biti biljojedi ili mesojedi.

Svejedi su organizmi koji su potrošači II. reda jer se mogu hraniti i potrošačima I. reda te biljkama. Zbog raznovrsne prehrane nazivamo ih svejedima. Neki potrošači II. reda su svejedi, dok neki mogu biti i mesojedi.

Hranidbena mreža je složena organizacija brojnih hranidbenih lanaca koji se međusobno isprepliću. Pokazuje protok energije u prirodi od proizvođača do razlagača.

Unutar vrste prisutni su uz druge vrste odnosa i natjecateljski odnosi. Primjer natjecateljskog odnosa je upravo borba mužjaka za parenje sa ženkom. Uz to, prisutni su i natjecateljski odnosi u slučajevima ograničenih resursa hrane i vode ili veličine prostora u kojem jedinke žive.

Proizvođači vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom svim ostalim bićima, što je prvi korak u protoku energije u svakom hranidbenom lancu. Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije.