Brzina svjetlosti jednaka je:

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine:

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine manje od valnih duljina vidljive svjetlosti. Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina veća od valne duljine vidljive svjetlosti.

Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek:

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.

Bijelu svjetlost koja nam stiže sa Sunca možemo prizmom razložiti na:

Staklenu prizmu koristimo za razlaganje bijele svjetlosti na boje. Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog različite brzine u zraku i u staklu.

Najviše frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao:

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti.

Brzina svjetlosti u vakuumu u km/s iznosi:

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.

Brzina svjetlosti u vakuumu je:

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno.

Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog:

Staklenu prizmu koristimo za razlaganje bijele svjetlosti na boje. Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog različite brzine u zraku i u staklu.

Koje od navedenih zračenja se koristi za uništavanje tumorskih stanica?

Neke od primjena zračenja su: radiovalovi (radio i TV signal), infracrveno zračenje (daljinski upravljač), ultraljubičasto zračenje (provjeravanje novčanica), rendgensko zračenje (snimke unutarnjih organa) i gama zračenje (uništavanje tumorskih stanica).

Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina:

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine manje od valnih duljina vidljive svjetlosti. Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina veća od valne duljine vidljive svjetlosti.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori
Točni odgovori i objašnjenja
check

Pitanje br. 1

Brzina svjetlosti jednaka je:

A

Umnošku valne duljine i frekvencije

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.
check

Pitanje br. 2

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine:

A

Manje od valnih duljina vidljive svjetlosti

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine manje od valnih duljina vidljive svjetlosti. Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina veća od valne duljine vidljive svjetlosti.
check

Pitanje br. 3

Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek:

A

Isti umnožak

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.
check

Pitanje br. 4

Bijelu svjetlost koja nam stiže sa Sunca možemo prizmom razložiti na:

B

Jednu boju

Staklenu prizmu koristimo za razlaganje bijele svjetlosti na boje. Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog različite brzine u zraku i u staklu.
check

Pitanje br. 5

Najviše frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao:

A

Ljubičastu boju

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti.
check

Pitanje br. 6

Brzina svjetlosti u vakuumu u km/s iznosi:

B

300 000

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.
check

Pitanje br. 7

Brzina svjetlosti u vakuumu je:

B

Stalna

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno.
check

Pitanje br. 8

Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog:

B

Različite brzine u zraku i u staklu

Staklenu prizmu koristimo za razlaganje bijele svjetlosti na boje. Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog različite brzine u zraku i u staklu.
check

Pitanje br. 9

Koje od navedenih zračenja se koristi za uništavanje tumorskih stanica?

B

Gama zračenje

Neke od primjena zračenja su: radiovalovi (radio i TV signal), infracrveno zračenje (daljinski upravljač), ultraljubičasto zračenje (provjeravanje novčanica), rendgensko zračenje (snimke unutarnjih organa) i gama zračenje (uništavanje tumorskih stanica).
check

Pitanje br. 10

Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina:

B

Veća od valne duljine vidljive svjetlosti

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine manje od valnih duljina vidljive svjetlosti. Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina veća od valne duljine vidljive svjetlosti.