Razlaganje svjetlosti na boje

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti.

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine manje od valnih duljina vidljive svjetlosti. Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina veća od valne duljine vidljive svjetlosti.

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno.

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.

Najniže frekvencije vidljive svjetlosti vidimo kao crvenu boju, a najviše doživljavamo kao ljubičastu. Između tih graničnih frekvencija vidljiva je svjetlost – spektar vidljive svjetlosti.

Brzina svjetlosti u vakuumu je stalna, približno 300 000 km/s, što znači da iz podatka za valnu duljinu možemo jednostavno izračunati frekvenciju i obratno. Frekvencija i valna duljina vidljive svjetlosti daju uvijek isti umnožak – brzinu svjetlosti c.

Staklenu prizmu koristimo za razlaganje bijele svjetlosti na boje. Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog različite brzine u zraku i u staklu.

Staklenu prizmu koristimo za razlaganje bijele svjetlosti na boje. Svjetlost se prolaskom kroz prizmu lomi zbog različite brzine u zraku i u staklu.

Ultraljubičasto zračenje ima valne duljine manje od valnih duljina vidljive svjetlosti. Infracrveno zračenje čine valovi čija je valna duljina veća od valne duljine vidljive svjetlosti.