Priroda je građena od tvari

Kartice za učenje

0/29

Kreni učiti

Što se NE mijenja promjenom agregacijskog stanja tvari?

Promjenom agregacijskog stanja neke tvari njena se masa neće promijeniti, a volumen, gustoća i oblik mogu se promijeniti. Na primjer, zapalimo li papir, promijenit će se njegov volumen i gustoća, ali masa će biti jednaka početnoj masi papira.

Što se nalazi između čestica?

Na primjer, pogledamo li brašno pomoću povećala, uočit ćemo prostore među česticama brašna. Različite tvari mogu imati veće ili manje prostore među česticama. Što su prostori veći, tvar lakše mijenja oblik pod pritiskom.

Agregacijska stanja vode u prirodi

Voda u oblaku je u plinovitom agregacijskom stanju, što znači da je voda u oblaku u obliku vodene pare. Voda u kiši je u tekućem agregacijskom stanju. Nastaje od vodene pare (vode u plinovitom stanju) iz oblaka, koja se pretvara u tekuće stanje i počinje kapati prema tlu. Voda u snijegu, mrazu i ledu je u čvrstom agregacijskom stanju. Voda se pretvara u snijeg, mraz i led kada su vani temperature ispod 0 °C, što je najčešće zimi.

Što su čiste tvari?

Čiste tvari su elementarne tvari i kemijski spojevi. Elementarne su tvari čiste tvari koje se ne mogu rastaviti na jednostavnije tvari, a kemijski su spojevi složene čiste tvari i mogu se rastaviti na jednostavnije tvari.

U kojem je agregacijskom stanju prostor među česticama najveći?

Najveće prostore među česticama imaju plinovite tvari. Čestice su međusobno udaljenije i lako mijenjaju položaj. Na primjer, zato se lako krećemo kroz zrak.

Pretplati se