Led je voda u čvrstom agregacijskom stanju. Prilikom zaleđivanja, voda ne mijenja svoj kemijski sastav.

Dok je neka tvar na zraku, prostore između čestica najčešće ispunjava upravo zrak. No, prostore među česticama može popuniti i voda. To se događa u tlu i omogućuje korijenju biljaka upijanje vode iz tla.

Čiste tvari su elementarne tvari i kemijski spojevi. Elementarne su tvari čiste tvari koje se ne mogu rastaviti na jednostavnije tvari, a kemijski su spojevi složene čiste tvari i mogu se rastaviti na jednostavnije tvari.

Voda u oblaku je u plinovitom agregacijskom stanju, što znači da je voda u oblaku u obliku vodene pare. Ta vodena para nastaje isparavanjem iz tla ili iz jezera, rijeka i mora i uzdiže se u atmosferu, gdje nastaju oblaci.

Ovisno o tome kakva je smjesa, sastojke možemo vidjeti golim okom (ako su oni dovoljno veliki i raznoliki) ili pomoću povećala i mikroskopa (ako su sastojci presitni da ih gledamo golim okom).

Kisik je kemijski element i čista je tvar jer se ne može rastaviti na jednostavnije tvari.

Zrak je smjesa tvari. Smjese tvari nastaju miješanjem čistih tvari. Zrak nastaje miješanjem različitih plinova, od kojih je najviše dušika, kisika i ugljikova(IV) oksida.

Smjese tvari nastaju miješanjem čistih tvari. Ponekad u smjesama možemo vidjeti od čega se sastoje golim okom, a ponekad nam je potreban mikroskop ili povećalo da bi vidjeli sastojke smjese.

Voda u snijegu, mrazu i ledu je u čvrstom agregacijskom stanju. Voda se pretvara u snijeg, mraz i led kada su vani temperature ispod 0 °C, što je najčešće zimi. Ponekad može doći do naglog pretvaranja vode u led u zraku, zbog čega led pada s neba u obliku tuče.

Na primjer, pogledamo li brašno pomoću povećala, uočit ćemo prostore među česticama brašna. Različite tvari mogu imati veće ili manje prostore među česticama. Što su prostori veći, tvar lakše mijenja oblik pod pritiskom.

Destilirana voda nije smjesa. Destilirana voda potpuno je pročišćena i nema u sebi otopljene druge tvari. Prema tome, destilirana voda je čista tvar.

Razlikujemo dvije vrste tvari, čiste tvari i smjese tvari. Čiste tvari su elementarne tvari i kemijski spojevi, a smjese tvari nastaju miješanjem čistih tvari.

Smjesa se sastoji od različitih tvari. U nekim smjesama te tvari se mogu vidjeti golim okom (npr. juha u kojoj golim okom vidimo povrće, začine i vodu kao različite sastojke smjese), dok se u nekim smjesama sastojci mogu vidjeti samo pomoću povećala ili mikroskopa (npr. morska voda u kojoj sol ne vidimo golim okom).

Otopine su smjese tvari. Na primjer, morska voda sastoji se od soli i vode. To možemo dokazati zagrijavanjem male količine morske vode. Voda će ispariti, a sol će ostati u posudi.

Temperatura utječe na promjene agregacijskog stanja tvari. Na nižim temperaturama tvari su u čvrstom agregacijskom stanju. Povećanjem temperature tvar prelazi u tekuće, a dodatnim povećanjem temperature i u plinovito agregacijsko stanje.

Promjenom agregacijskog stanja neke tvari njena se masa neće promijeniti, a volumen, gustoća i oblik mogu se promijeniti. Na primjer, zapalimo li papir, promijenit će se njegov volumen i gustoća, ali masa će biti jednaka početnoj masi papira.

Voda u kiši je u tekućem agregacijskom stanju. Nastaje od vodene pare (vode u plinovitom stanju) iz oblaka, koja se pretvara u tekuće stanje i počinje kapati prema tlu.

Najveće prostore među česticama imaju plinovite tvari. Čestice su međusobno udaljenije i lako mijenjaju položaj. Na primjer, zato se lako krećemo kroz zrak.

Voda ima tri agregacijska stanja. Čvrsto agregacijsko stanje vode naziva se led, tekuće agregacijsko stanje jednostavno se naziva voda, a plinovito agregacijsko stanje naziva se vodena para.

Tvari mogu biti u čvrstom, tekućem ili plinovitom agregacijskom stanju. Na primjer, led je čvrst, voda tekuća, a vodena para plinovita.