Porilook
Bok!
Unesi PIN
Jednom kad se registriraš na Kwizard ove opcije možeš spremiti za svaki predmet posebno!
1 / 35
Glukoza
Glukoza je osnovna molekula u kojoj se pohranjuje energija nastala fotosintezom u autotrofnim organizmima. Drugi organizmi mogu koristiti glukozu iz autotrofa kao izvor energije za svoje životne procese.
2 / 35
Potrošači
Potrošači su heterotrofni organizmi koji dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi, npr. jedući biljke bogate šećerima. Za razliku od proizvođača, potrošači nemaju mogućnost samostalne proizvodnje hrane iz sučeve energije. Potrošače dijelimo na biljojede, mesojede i svejede.
3 / 35
Razlagači
Razlagači se nalaze na kraju hranidbenih lanaca. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. To su neke vrste gljive i bakterija.
4 / 35
Tko čini prvu kariku svakog hranidbenog lanca?
Proizvođači su autotrofni organizmi koji se nalaze na početku svake hranidbene mreže. Oni vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom svim ostalim bićima, što je prvi korak u protoku energije u svakom hranidbenom lancu.
5 / 35
Tko je proizvođač?
Maslačak proizvođač jer je biljka koja ima mogućnost obavljanja fotositeze. Jelen je biljojed i potrošač I. reda. Vuk je mesojed što ga čini potrošačem višeg reda.
6 / 35
Dinamička ravnoteža
Dinamička ravnoteža opisuje odnos u brojnosti predatora i plijena. Ako se poveća broj predatora, smanjuje se broj plijena jer ga predatori izlove. Zbog smanjenja broja plijena, smanjuje se i broj predatora jer nemaju hrane. Kada se smanji broj predatora, broj plijena raste jer ih nitko ne jede. Naposljetku, kada poraste broj plijena, raste i broj predatora jer imaju više hrane.
7 / 35
Sunčevo zračenje
Sunčevo zračenje je izvor energije za sve procese na Zemlji. Do Zemlje dolazi infracrveno i ultraljubičasto zračenje. Infracrveno zračenje je toplinsko zračenje koje zagrijava Zemlju. Ultraljubičasto zračenje je štetno zračenje od kojeg nas štiti ozonski sloj.
8 / 35
Kako je građen ozonski omotač?
Ozonski omotač građen je od molekula koje se sastoje od po tri atoma kisika, što ga razlikuje od molekula kisika (građenih od dva atoma kisika) i daje mu drugačija svojstva. Građa ozonskog omotača mu omogućuje apsorbiranje većine ultraljubičastog zračenja koje je štetno za žive organizme.
9 / 35
Stanično disanje
Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa kemijska energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.
10 / 35
Kako se nazivaju organizmi koji dobivaju energiju iz hrane?
Potrošači su heterotrofni organizmi koji dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi, npr. jedući biljke bogate šećerima. Za razliku od proizvođača, potrošači nemaju mogućnost samostalne proizvodnje hrane iz sučeve energije. Potrošače dijelimo na biljojede, mesojede i svejede.
11 / 35
Koji je zajednički naziv za biljojede, mesojede i svejede?
Potrošači su heterotrofni organizmi koji dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi (biljke i životinje). Ako jedu samo biljke, nazivamo ih biljojedi (srna). Mesojedi poput vuka jedu samo životinje, a svejedi poput medvjeda energiju dobivaju jedući i biljke i životinje.
12 / 35
Koji oblici Sunčevog zračenja dolaze do Zemlje?
Do Zemlje dolazi infracrveno i ultraljubičasto zračenje Sunca. Infracrveno zračenje je toplinsko zračenje koje zagrijava Zemlju. Ultraljubičasto zračenje je štetno zračenje od kojeg nas štiti ozonski sloj. Zračenje Sunca može se podijeliti i na vidljivo i nevidljivo zračenje.
13 / 35
Koja je uloga proizvođača u ekosustavu?
Iako proizvođači vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom ostalim živim bićima, oni ne stvaraju energiju, nego joj samo mijenjaju oblik. Energija se ne stvara, ne nastaje i ne nestaje, nego prelazi iz jednog oblika u drugi i kruži sustavom.
14 / 35
Kruženje energije
Energija nikad ne nastaje i ne nestaje, nego se samo pretvara iz jednog oblika u drugi. Na primjer, autotrofni organizmi svjetlosnu energiju pretvaraju u kemijsku energiju, a u organizmu životinja se ta kemijska energija pretvara u mehaničku energiju potrebnu za kretanje.
15 / 35
Hranidbeni lanac
Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima. Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača, a mnogo lanaca se međusobno isprepliće i tvori hranidbenu mrežu.
16 / 35
Koji su organizmi autotrofi?
Biljke, alge i neke bakterije su autotrofni organizmi koji procesom fotosinteze samostalno proizvode hranu. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.
17 / 35
Kako se naziva povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa?
Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima. Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača.
18 / 35
Što su potrošači?
Potrošači su heterotrofni organizmi koji nemaju mogućnost samostalne proizvodnje hrane iz sučeve energije. Oni dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi, npr. jedući biljke bogate šećerima.
19 / 35
U kojoj molekuli se pohranjuje energija koja nastaje fotosinezom?
Glukoza je osnovna molekula u kojoj se pohranjuje energija nastala fotosintezom u autotrofima. Drugi organizmi mogu koristiti glukozu iz autotrofa kao izvor energije za svoje životne procese.
20 / 35
Kako se nazivaju biljke, alge i bakterije koje vrše fotosintezu?
Biljke, alge i bakterije koje vrše fotosintezu su autotrofni organizmi koji sami sebi proizvode hranu, pa se nazivaju proizvođači. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.
21 / 35
U kojem se organelu odvija stanično disanje?
Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa kemijska energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.
22 / 35
Koja karika hranidbenog lanca su mesojedi?
Mesojedi se uvijek hrane drugim životinjama koje su heterotrofni organizmi i potrošači. Ako se hrane biljojednim životinjama, tada su mesojedi potrošači II. reda, a ako se hrane drugim mesojednim i svejednim životinjama tada su potrošači III reda, IV. reda, itd.
23 / 35
Kako se naziva izumrla riba s obilježjima riba i četveronožnih kralježnjaka?
Tiktaalik je izumrla riba koja je živjela u razdoblju devona. Imala je obilježja riba i četveronožnih kralješnjaka te je mogla živjeti i u vodi i na kopnu. Tiktaalik riba je imala škrge, ljuske, spljoštenu glavu te je u perajma imala čvrste kosti koje su joj omogućile da se na njih osloni i kreće poput današnjih četveronožnih kralježnjaka.
24 / 35
Ozonski omotač
Ozonski omotač apsorbira za organizme šetno ultraljubičasto zračenje. Građen je od molekula koje se sastoje od po tri atoma kisika, što ga razlikuje od molekula kisika (građenih od dva atoma kisika) i daje mu drugačija svojstva.
25 / 35
Tko čini zadnju kariku svakog hranidbenog lanca?
Razlagači se nalaze na kraju hranidbenih lanaca. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike (voda, mineralne tvari, ugljikov(IV) oksid) dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. To su neke vrste gljive i bakterija.
26 / 35
Koji oblik Sunčevog zračenja je potreban za fotosintezu?
Vidljivi dio spektra Sunčevog zračenja koristi se kao izvor energije u fotosintezi. Vidljivo zračenje omogućuje život svim živim bićima na Zemlji s obzirom na to da biljke fotosintezom stvaraju hranjive tvari i kisik koje koriste ostali organizmi.
27 / 35
Tiktaalik
Tiktaalik je izumrla riba koja je živjela u razdoblju devona. Imala je obilježja riba i četveronožnih kralješnjaka te je mogla živjeti i u vodi i na kopnu. Tiktaalik riba je imala škrge, ljuske, spljoštenu glavu te je u perajma imala čvrste kosti koje su joj omogućile da se na njih osloni i kreće poput današnjih četveronožnih kralježnjaka.
28 / 35
Proizvođači
Proizvođači su organizmi koji se nalaze na početku svake hranidbene mreže. To su autotrofni organizmi koji sami proizvode hranu pomoću Sunčeve svjetlosti. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.
29 / 35
Koji je plin nužan za stanično disanje?
Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.
30 / 35
Kako se naziva složena organizacija brojnih hranidbenih lanaca koja pokazuje protok energije u prirodi?
Hranidbena mreža je složena organizacija brojnih hranidbenih lanaca koji se međusobno isprepliću. Hranidbena mreža pokazuje protok energije u prirodi od proizvođača do razlagača.
31 / 35
Fotosinteza
Fotosinteza je proces kojim autotrofni organizmi samostalno proizvode hranu iz sunčeve svjetlosti. Fotosintezu vrše biljke, alge i neke bakterije.
32 / 35
Vidljivo zračenje
Vidljivo zračenje jest izvor energije za fotosintezu, odnosno to je energija koju mi vidimo kao svjetlost. Naše oko tu svjetlost razlikuje kao boje - ljubičasta, plava, zelena, žuta, narančasta i crvena. Upravo se od tih boja sastoji duga!
33 / 35
Koja karika hranidbenog lanca su biljojedi?
Biljojedi se hrane samo biljkama, a biljke su proizvođači. Iz tog razloga biljojedi su uvijek potrošači prvog reda, tj. prvi u nizu potrošača.
34 / 35
Hranidbena mreža
Hranidbena mreža je složena organizacija brojnih hranidbenih lanaca koji se međusobno isprepliću. Hranidbena mreža pokazuje protok energije u prirodi od proizvođača do razlagača.
35 / 35
Kako se nazivaju odnosi predatora i plijena?
Dinamička ravnoteža opisuje odnos u brojnosti predatora i plijena. Ako se poveća broj predatora, smanjuje se broj plijena jer ga predatori izlove. Zbog smanjenja broja plijena, smanjuje se i broj predatora jer nemaju hrane. Kada se smanji broj predatora, broj plijena raste jer ih nitko ne jede. Naposljetku, kada poraste broj plijena, raste i broj predatora jer imaju više hrane.