Tiktaalik je izumrla riba koja je živjela u razdoblju devona. Imala je obilježja riba i četveronožnih kralješnjaka te je mogla živjeti i u vodi i na kopnu. Tiktaalik riba je imala škrge, ljuske, spljoštenu glavu te je u perajma imala čvrste kosti koje su joj omogućile da se na njih osloni i kreće poput današnjih četveronožnih kralježnjaka.

Glukoza je osnovna molekula u kojoj se pohranjuje energija nastala fotosintezom u autotrofima. Drugi organizmi mogu koristiti glukozu iz autotrofa kao izvor energije za svoje životne procese.

Ozonski omotač građen je od molekula koje se sastoje od po tri atoma kisika, što ga razlikuje od molekula kisika (građenih od dva atoma kisika) i daje mu drugačija svojstva. Građa ozonskog omotača mu omogućuje apsorbiranje većine ultraljubičastog zračenja koje je štetno za žive organizme.

Potrošači su heterotrofni organizmi koji dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi, npr. jedući biljke bogate šećerima. Za razliku od proizvođača, potrošači nemaju mogućnost samostalne proizvodnje hrane iz sučeve energije. Potrošače dijelimo na biljojede, mesojede i svejede.

Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa kemijska energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.

Proizvođači su autotrofni organizmi koji se nalaze na početku svake hranidbene mreže. Oni vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom svim ostalim bićima, što je prvi korak u protoku energije u svakom hranidbenom lancu.

Dinamička ravnoteža opisuje odnos u brojnosti predatora i plijena. Ako se poveća broj predatora, smanjuje se broj plijena jer ga predatori izlove. Zbog smanjenja broja plijena, smanjuje se i broj predatora jer nemaju hrane. Kada se smanji broj predatora, broj plijena raste jer ih nitko ne jede. Naposljetku, kada poraste broj plijena, raste i broj predatora jer imaju više hrane.

Iako proizvođači vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom ostalim živim bićima, oni ne stvaraju energiju, nego joj samo mijenjaju oblik. Energija se ne stvara, ne nastaje i ne nestaje, nego prelazi iz jednog oblika u drugi i kruži sustavom.

Vidljivi dio spektra Sunčevog zračenja koristi se kao izvor energije u fotosintezi. Vidljivo zračenje omogućuje život svim živim bićima na Zemlji s obzirom na to da biljke fotosintezom stvaraju hranjive tvari i kisik koje koriste ostali organizmi.

Razlagači se nalaze na kraju hranidbenih lanaca. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike (voda, mineralne tvari, ugljikov(IV) oksid) dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. To su neke vrste gljive i bakterija.

Hranidbena mreža je složena organizacija brojnih hranidbenih lanaca koji se međusobno isprepliću. Hranidbena mreža pokazuje protok energije u prirodi od proizvođača do razlagača.

Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.

Maslačak proizvođač jer je biljka koja ima mogućnost obavljanja fotositeze. Jelen je biljojed i potrošač I. reda. Vuk je mesojed što ga čini potrošačem višeg reda.

Do Zemlje dolazi infracrveno i ultraljubičasto zračenje Sunca. Infracrveno zračenje je toplinsko zračenje koje zagrijava Zemlju. Ultraljubičasto zračenje je štetno zračenje od kojeg nas štiti ozonski sloj. Zračenje Sunca može se podijeliti i na vidljivo i nevidljivo zračenje.

Biljojedi se hrane samo biljkama, a biljke su proizvođači. Iz tog razloga biljojedi su uvijek potrošači prvog reda, tj. prvi u nizu potrošača.

Mesojedi se uvijek hrane drugim životinjama koje su heterotrofni organizmi i potrošači. Ako se hrane biljojednim životinjama, tada su mesojedi potrošači II. reda, a ako se hrane drugim mesojednim i svejednim životinjama tada su potrošači III reda, IV. reda, itd.

Biljke, alge i neke bakterije su autotrofni organizmi koji procesom fotosinteze samostalno proizvode hranu. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.

Stanično disanje je proces kojim se kemijska energija oslobađa iz glukoze kako bi se mogla koristiti za različite životne procese i zagrijavanje organizma. Ne može se reći da staničnim disanjem stvara energija, jer energija nikad ne nastaje i ne nestaje, nego se samo pretvara iz jednog oblika u drugi.

Biljke, alge i bakterije koje vrše fotosintezu su autotrofni organizmi koji sami sebi proizvode hranu, pa se nazivaju proizvođači. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.

Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima. Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača.

Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača. Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije koje samostalno proizvode hranu pretvarajući svjetlosnu u kemijsku energiju. Oni su hrana i izvor energije životinjama, odnosno potrošačima. Na kraju lanca su razlagači, neke vrste gljiva i bakterija. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i u okoliš vraćaju vodu, mineralne tvari i ugljikov(IV) oksid koji dalje nastavljaju kružiti ekosustavom.

Potrošači su heterotrofni organizmi koji nemaju mogućnost samostalne proizvodnje hrane iz sučeve energije. Oni dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi, npr. jedući biljke bogate šećerima.

Potrošači su heterotrofni organizmi koji dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi (biljke i životinje). Ako jedu samo biljke, nazivamo ih biljojedi (srna). Mesojedi poput vuka jedu samo životinje, a svejedi poput medvjeda energiju dobivaju jedući i biljke i životinje.