Porilook
Bok!
Unesi PIN
Jednom kad se registriraš na Kwizard ove opcije možeš spremiti za svaki predmet posebno!
1 / 30
Staklenički plinovi
Vodena para, ugljikov dioksid, ozon, metan su neki od stakleničkih plinova. Staklenički plinovi uzrokuju efekt staklenika tako da se Sunčeve zrake odbijaju od njih natrag prema Zemlji i pri tome je dodatno zagrijavaju. Staklenički plinovi propuštaju Sunčevo zračenje prema Zemlji, ali zaustavljaju zračenje topline sa Zemlje u svemir.
2 / 30
Sva energija koja dođe na Zemlju od Sunca se zadržava u našoj atmosferi?
Većina topline koja dođe na Zemlju, odbija se od Zemlje i vraća se u svemir.
3 / 30
Kako nazivamo svemirska tijela koja se nalaze u blizini Zemlje?
Meteorid je svemirsko tijelo koje se nalazi u Svemiru u blizini Zemlje. Meteorit je svemirsko tijelo koje je palo na Zemlju, a meteor je svemirsko tijelo koje je ušlo u Zemljinu atmosferu i pri tome izgara. Meteoridi su uglavnom veličine oko 1 m te potpuno izgore prilikom ulaska u atmosferu. Samo veći "prežive" i njihov mali dio padne na površinu Zemlje.
4 / 30
Čestica
Čestice su oku nevidljiva tijela od kojih je sve izgrađeno. One maju svoju masu i volumen, mogu se spajajati i graditi veće tvari. Čestice imaju različita svojstva i veličine. Spajanjem čestica nastaju različite tvari koje grade živu i neživu prirodu.
5 / 30
Meteoridi
Meteorid je svemirsko tijelo koje se nalazi u Svemiru u blizini Zemlje. Meteoridi su uglavnom veličine oko 1 m te potpuno izgore prilikom ulaska u atmosferu. Samo veći "prežive" i njihov mali dio padne na površinu Zemlje.
6 / 30
Koja je uloga atmosfere?
Prva zadaća atmosferskog omotača je održavanje uvjeta na Zemlji u povoljnom stanju i zaštita. Ona reflektira štetne Sunčeve zrake i zaustavlja svemirska tijela poput meteorida - velika većina ih izgori u atmosferi prije nego uspiju doći do Zemlje.
7 / 30
Utječu li promjene nastale na jednom dijelu Zemlje na drugi dio Zemlje?
Planet Zemlja je složen sustav koji se sastoji od različitih područja. Budući da je složen sustav, promjene koje se dogode na jednom dijelu Zemlje, utjecat će na drugi dio Zemlje.
8 / 30
Atmosfera je sloj koji __________ gustoće.
Atmorsfera je sastavljana od smjese plinova koji obavijaju Zemlju. To je sloj debljine oko 100 km koji nije svugdje jednako gust. Gustoća atmosfere s visinom opada. U atmosferi se nalazi i vodena para koja strujanjem zračnih masa prelazi velike udaljenosti.
9 / 30
Što se nalazi nakon atmosfere?
Atmosfera je smjesa plinova nakon koje započinje svemir. Štiti od štetnog Sunčevog zračenja. Ona zaustavlja zrake ili reflektira ih natrag u svemir. Najvažniji zadatak atmosfere je osiguravanje povoljnih uvjeta za život na Zemlji.
10 / 30
Što su zvijezde padalice?
Svijetla pruga nastala izgaranjem svemirskog kamenja u Zemljinoj atmosferi naziva se zvijezdom padalicom ili meteorom. Meteor kada padne na Zemlju naziva se meteorit.
11 / 30
Od kud najviše vode isparava?
Najviše količine vode isparava iz mora i može se prenijeti zračnim strujama sve do udaljenih kontinentalnih masa gdje pada na površinu Zemlje u obliku kiše.
12 / 30
Kakvu atmosferu ima Mars?
Mars ima jako tanku atmosferu koja ne zadržava toplinu. Temperatura površine Marsa je jako niska i ima jako veliki raspon (oko -143 stupnja tijekom zime i oko 27 stupnja ljeti).
13 / 30
Kao nazivamo zagrijavanje Zemljine površine i atmosfere od Sunčevih zraka?
Zbog stakleničkih plinova Sunčeve zrake se reflektiraju natrag na Zemlju i pri tome se toplina zadržava i dolazi do zagrijavanja atmosfere i Zemlje. Taj efekt se naziva efekt ili učinak staklenika. Zbog stakleničkih plinova učinak staklenika se sve više povećava.
14 / 30
Krateri na Mjesecu su uzrokovani _______________.
Mjesec nema atmosferski omotač oko sebe te prilikom sudara sa svemirskim tijelom dolazi do izravnog udara u površinu Mjeseca. Na mjestu udara nastaje krater.
15 / 30
Meteorit
Meteorit je svemirsko tijelo koje je palo na Zemlju, a razlikuje se od meteora (svemirsko tijelo koje je ušlo u Zemljinu atmosferu i pri tome izgara). Meteoriti su "svemirsko kamenje" koje se može naći na površini Zemlje. Ovo su ostaci meteorida koji nisu izgorjeli u Zemljinoj atmosferi.
16 / 30
Koje spojeve nazivamo stakleničkim plinovima?
Vodena para, ugljikov dioksid, ozon, metan su neki od stakleničkih plinova. Staklenički plinovi uzrokuju efekt staklenika tako da se Sunčeve zrake odbijaju od njih natrag prema Zemlji i pri tome je dodatno zagrijavaju. Staklenički plinovi propuštaju Sunčevo zračenje prema Zemlji, ali zaustavljaju zračenje topline sa Zemlje u svemir.
17 / 30
Oblaci
Oblaci se nakupine kapljica vode i ledenih kristala koji nalaze na u atmosferi na visini do 10 km . Neki tanki ledeni oblaci mogu biti i na većim visinama. Oblake po visini na kojoj se nalaze dijelimo na niske, srednje i visoke; a po svojstvima ih dijelimo na nimbus, kulumus, stratus i cirus.
18 / 30
Učinak staklenika
Zbog stakleničkih plinova Sunčeve zrake se reflektiraju natrag na Zemlju i pri tome se toplina zadržava i dolazi do zagrijavanja atmosfere i Zemlje. Taj efekt se naziva efekt ili učinak staklenika. Zbog stakleničkih plinova učinak staklenika se sve više povećava i Zemlja se sve više zagrijava.
Notice: Undefined offset: 8 in /home/kwizard/public_html/wp-content/themes/kwizard-pui/single-lesson-practice.php on line 78
19 / 30
Koliki dio Zemlje zauzimaju mora i oceani?
Veliki dio Zemlje prekrivaju mora i oceani. Gotovo 3/4 prekriveno je morem i oceanima, a kopnena staništa zauzimaju nešto malo više od 1/4 površine Zemlje.
20 / 30
Uloga atmosfere
Prva zadaća atmosferskog omotača je održavanje uvjeta na Zemlji u povoljnom stanju i zaštita. Ona reflektira štetne Sunčeve zrake i zaustavlja svemirska tijela poput meteorida - velika većina ih izgori u atmosferi prije nego uspiju doći do Zemlje.
21 / 30
Kakvi su asteroidi u odnosu na meteoride?
Asteroidi su nebeska tijela koja su veća od meteorida. Oni prolaze kroz atmosferu i prilikom udarca u površinu Zemlje stvaraju velike kratere. Udarac velikog asteroida uzrokovao je velike promijene u klimatskim uvjetima na Zemlji i pridonio izumiranju dinosaura.
22 / 30
Asteroid
Asteroidi su nebeska tijela koja su veća od meteorida. Oni prolaze kroz atmosferu i prilikom udarca u površinu Zemlje stvaraju velike kratere. Udarac velikog asteroida uzrokovao je velike promijene u klimatskim uvjetima na Zemlji i pridonio izumiranju dinosaura.
23 / 30
Na kojoj visini lete zrakoplovi?
Zrakoplovi uglavnom lete na visini od oko 10 km. Tlak atmosfere na toj visini je jako nizak, stoga se tlak u kabini zrakoplova mora umjetno održavati na razini istoj kao i na površini Zemlje. U slučaju pada tlaka putnici stavljaju maske s kisikom, a zrakoplov se spušta na visinu na kojoj je disanje moguće.
24 / 30
Što su umjetni sateliti?
Umjetni sateliti su ljudske letjelice koje kruže oko Zemlje pritom snimajuću površinu planeta, zračenja i signale. U orbiti Zemlje nalazi se oko 6 do 8 tisuća satelita, od kojih veliki broj nije aktivan.
25 / 30
Što je atmosfera?
Atmosfera je smjesa plinova nakon koje započinje svemir. Ovo je sloj debo oko 100 km, a štiti od štetnog Sunčevog zračenja. Ona zaustavlja zrake ili reflektira ih natrag u svemir. Najvažniji zadatak atmosfere je osiguravanje povoljnih uvjeta za život na Zemlji.
26 / 30
Kakvu atmosferu ima Venera?
Venera ima jako gustu i debelu atmosferu koja zadržava jako veliku količinu topline (efekt staklenika je jako izražen). Temperatura površine Venere iznosi i do 480 stupnja.
27 / 30
Umjetni sateliti
Umjetni sateliti su ljudske letjelice koje kruže oko Zemlje pritom snimajuću površinu planeta, zračenja i signale. U orbiti Zemlje nalazi se oko 6 do 8 tisuća satelita, od kojih veliki broj više nije aktivan.
28 / 30
Od čega je sve građeno?
Sve je građeno od sitnih čestica koje se spajaju i grade veće tvari. Čestice imaju različita svojstva i veličine. Spajanjem čestica nastaju različite tvari koje grade živu i neživu prirodu. Ovo su oku nevidljiva tijela koja imaju svoju masu i volumen.
29 / 30
Atmosfera
Atmosfera je smjesa plinova koja obavija Zemlju, a nakon koje započinje svemir. Ovo je sloj debo oko 100 km. Najvažniji zadatak atmosfere je osiguravanje povoljnih uvjeta za život na Zemlji.
30 / 30
Do koje visine se nalaze oblaci?
Oblaci se nalaze na visini do 10 km od površine Zemlje. Neki tanki ledeni oblaci mogu biti i na većim visinama. Oblake po visini na kojoj se nalaze dijelimo na niske, srednje i visoke; a po svojstvima ih dijelimo na nimbus, kulumus, stratus i cirus.