Kwiz učenje

0/27
Kwizaj
Pojašnjenje

Kakav je prostor između čestica u različitim agregacijskim stanjima?

A
Prostor između čestica jednak je u različitim agregacijskim stanjima
B
Nema prostora među česticama u svim agregacijskim stanjima.
C
Prostor između čestica različit je u različitim agregacijskim stanjima
Pojašnjenje
U različitim agregacijskim stanjima, prostor između čestica različite je veličine. Najveće prostore među česticama imaju plinovite tvari. Čestice su međusobno udaljenije i lako mijenjaju položaj. Na primjer, zato se lako krećemo kroz zrak. Najmanje prostore među česticama imaju čvrste tvari, nešto veće prostore imaju tekuće tvari, a najveće plinovite tvari.
Pojašnjenje

Kako se naziva proces prelaska tekuće vode u vodenu paru?

A
Taljenje
B
Kondenzacija
C
Isparavanje
Pojašnjenje
Isparavanje je proces prelaska tekuće vode u vodenu paru. Zagrijavanjem se česticama vode mijenja energija, gibaju se brže i prelaze u plinovito agregacijsko stanje. Primjerice, u prirodi voda isparava zbog Sunčeve topline te prelazi u plinovito agregacijsko stanje.
Pojašnjenje

Kakva je gustoća vode u odnosu na gustoću zraka?

A
Veća
B
Manja
C
Jednaka
Pojašnjenje
Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Uspoređujući dvije različite tvari, gušća je ona koja ima više čestica u jednakom dijelu prostora.
Pojašnjenje

Kakva je tvrda voda?

A
Voda bez otopljenih mineralnih tvari
B
Čvrsto agregacijsko stanje vode
C
Voda s puno otopljenih mineralnih tvari
Pojašnjenje
Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari. Meka je voda, primjerice, destilirana voda.
Pojašnjenje

U koliko je agregacijskih stanja voda prisutna u prirodi?

A
2
B
3
C
1
Pojašnjenje
Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.
Pojašnjenje

Može li voda prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo agregacijsko stanje?

A
Može
B
Ne može
Pojašnjenje
Voda može prelaziti iz jednog u drugo agregacijsko stanje. Promjena agregacijskog stanja vode ovisi o vanjskim uvjetima, na primjer, o temperaturi. Primjerice, isparavanje je proces prelaska tekuće vode u vodenu paru. Zagrijavanjem se česticama vode mijenja energija, gibaju se brže i prelaze u plinovito agregacijsko stanje.
Pojašnjenje

Kakva je gustoća zraka u odnosu na gustoću vode?

A
Jednaka
B
Veća
C
Manja
Pojašnjenje
Gustoća zraka manja je od gustoće vode. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Uspoređujući dvije različite tvari, gušća je ona koja ima više čestica u jednakom dijelu prostora.
Pojašnjenje

Koja je tvrdnja o vodi točna?

A
Voda je loše otapalo.
B
Voda nije otapalo.
C
Voda je dobro otapalo.
Pojašnjenje
Voda je dobro otapalo. U vodi se otapaju različite mineralne tvari i plinovi, primjerice kisik, kojeg živa bića u vodi koriste za disanje. Plinovi se bolje otapaju u vodi što je temperatura vode niža. Na primjer, u hladnim vodama žive organizmi koji trebaju više kisika za život.
Pojašnjenje

Zašto led pluta na tekućoj vodi?

A
Jer je gustoća leda manja od gustoće tekuće vode
B
Jer je gustoća leda veća od gustoće tekuće vode
C
Jer je gustoća leda i tekuće vode jednaka
Pojašnjenje
Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.
Pojašnjenje

U kojem agregacijskom stanju može biti voda u prirodi?

A
Samo u tekućem
B
U tekućem i čvrstom
C
U tekućem, čvrstom i plinovitom
Pojašnjenje
Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.
Pojašnjenje

Koja je voda meka?

A
Destilirana voda
B
Mineralna voda
C
Morska voda
Pojašnjenje
Meka voda je voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari. Meka voda je, na primjer, destilirana voda. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana.
Pojašnjenje

Kako se naziva voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari?

A
Teška voda
B
Tvrda voda
C
Meka voda
Pojašnjenje
Meka voda je voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari. Meka voda je, na primjer, destilirana voda. Kopnene su vode mekše od morske vode. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana.
Pojašnjenje

Kako nazivamo svojstvo vode koje kukcu gazivodi omogućuje hodanje po površini vode?

A
Površinska napetost
B
Površinska nadutost
C
Površinska zategnutost
Pojašnjenje
Površinska napetost vode svojstvo je koje omogućuje hodanje kukcu gazivodi po površini vode. Privlačenje susjednih čestica vode jače je od privlačenja između čestica zraka i vode te zato nastaje površinska napetost vode. Sredstva za pranje onečišćuju vodu, smanjuju površinsku napetost te onemogućuju život bićima koja žive na površini vode.
Pojašnjenje

Koja je voda tvrda?

A
Morska voda
B
Kišnica
C
Destilirana voda
Pojašnjenje
Morska voda je tvrda voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Mineralna voda je također tvrda voda. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari, primjerice destilirana voda i kišnica.
Pojašnjenje

Na koliko °C tekuća voda prelazi u led?

A
0 °C
B
4 °C
C
100 °C
Pojašnjenje
Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.
Pojašnjenje

Povećanjem dubine vode, tlak je:

A
Sve veći
B
Svuda jednak
C
Sve manji
Pojašnjenje
Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode. Na primjer, što dublje zaronimo, pritišće nas sve veća količina vode i sve veći tlak. Životinje koje žive na velikim dubinama razvile su posebne prilagodbe na visoki tlak. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo.
Pojašnjenje

Koja voda sadrži manje otopljenih tvari?

A
Slana voda
B
Slatke i slane vode sadrže jednaku količinu otopljenih tvari
C
Slatka voda
Pojašnjenje
Slatka voda sadrži manje otopljenih tvari. Slatke (kopnene) vode su potoci, jezera, rijeke, lokve, bare i močvare, a slane su vode mora i oceani. Sve prirodne vode, i kopnene vode i morska voda, sadrže otopljene tvari te se ubrajaju u smjese tvari, odnosno otopine.
Pojašnjenje

Na koliko je °C gustoća vode najveća?

A
100 °C
B
0 °C
C
4 °C
Pojašnjenje
Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.
Pojašnjenje

Koje svojstvo vode omogućuje prolazak Sunčeve svjetlosti kroz vodu?

A
Površinska napetost
B
Prozirnost
C
Polarnost
Pojašnjenje
Prozirnost vode omogućuje Sunčevoj svjetlosti da dobro prolazi kroz vodu. Povećanjem dubine vode, količina svjetlosti se smanjuje. Prozirnost vode ovisi o čistoći i dubini do koje svjetlost prodire. Prozirnost vode omogućuje rast i razvoj biljaka i algi u vodi, kojima je svjetlost potrebna za stvaranje kisika i hrane.
Pojašnjenje

Površinska napetost vode nastaje jer je:

A
Privlačenje među česticama vode veće od privlačenja čestica vode i zraka
B
Privlačenje među česticama vode manje od privlačenja čestica vode i zraka
C
Privlačenje među česticama vode jednako privlačenju čestica vode i zraka
Pojašnjenje
Površinska napetost vode nastaje jer je privlačenje među česticama vode veće od privlačenja čestica vode i zraka. Na primjer, površinska napetost vode svojstvo je koje omogućuje hodanje kukcu gazivodi po površini vode. Sredstva za pranje onečišćuju vodu, smanjuju površinsku napetost te onemogućuju život bićima koja žive na površini vode.
Pojašnjenje

Sve su prirodne vode:

A
Elementarne tvari
B
Smjese tvari
C
Meke vode
Pojašnjenje
Sve su prirodne vode smjese tvari jer sadrže otopljene tvari. Na primjer, u morskoj je vodi otopljena morska sol, a u kopnenoj vodi vapnenac. Vode se razlikuju po udjelu otopljenih mineralnih tvari te se mogu podijeliti na meke i tvrde vode. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari, primjerice morska voda. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari, primjerice destilirana voda.
Pojašnjenje

Zamrznemo li vodu u boci, kakav će volumen zauzimati led u odnosu na volumen tekuće vode?

A
Veći
B
Jednaki
C
Manji
Pojašnjenje
Zamrzavanjem vode nastaje led, koji zauzima veći volumen od tekuće vode. Na primjer, zamrznemo li staklenu bocu napunjenu vodom do vrha, boca će puknuti jer se led širi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode.
Pojašnjenje

U kojem je agregacijskom stanju prostor među česticama najveći?

A
Čvrstom
B
Plinovitom
C
Tekućem
Pojašnjenje
Najveće prostore među česticama imaju plinovite tvari. Čestice su međusobno udaljenije i lako mijenjaju položaj. Na primjer, zato se lako krećemo kroz zrak. Najmanje prostore među česticama imaju čvrste tvari, nešto veće prostore imaju tekuće tvari, a najveće plinovite tvari.
Pojašnjenje

Kakva je gustoća leda u odnosu na gustoću tekuće vode?

A
Manja
B
Veća
C
Jednaka
Pojašnjenje
Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.
Pojašnjenje

Koja voda sadrži više otopljenih tvari?

A
Slana voda
B
Slatka voda
C
Slatke i slane vode sadrže jednaku količinu otopljenih tvari
Pojašnjenje
Slana voda sadrži više otopljenih tvari. Slatke (kopnene) vode su potoci, jezera, rijeke, lokve, bare i močvare, a slane su vode mora i oceani. Sve prirodne vode, i kopnene vode i morska voda, sadrže otopljene tvari te se ubrajaju u smjese tvari, odnosno otopine.
Pojašnjenje

Kako se naziva voda s puno otopljenih mineralnih tvari?

A
Teška voda
B
Meka voda
C
Tvrda voda
Pojašnjenje
Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari. Meka je voda, primjerice, destilirana voda.
Pojašnjenje

Kako se naziva čvrsto agregacijsko stanje vode?

A
Teška voda
B
Led
C
Čvrsta voda
Pojašnjenje
Led je voda u čvrstom agregacijskom stanju. Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.

Uspješno si završio kviz, ovo su tvoji rezultati.

0 / 0
Točni odgovori
Igraj još

1/27

Kakav je prostor između čestica u različitim agregacijskim stanjima?

C
Prostor između čestica različit je u različitim agregacijskim stanjima
U različitim agregacijskim stanjima, prostor između čestica različite je veličine. Najveće prostore među česticama imaju plinovite tvari. Čestice su međusobno udaljenije i lako mijenjaju položaj. Na primjer, zato se lako krećemo kroz zrak. Najmanje prostore među česticama imaju čvrste tvari, nešto veće prostore imaju tekuće tvari, a najveće plinovite tvari.

2/27

Kako se naziva proces prelaska tekuće vode u vodenu paru?

C
Isparavanje
Isparavanje je proces prelaska tekuće vode u vodenu paru. Zagrijavanjem se česticama vode mijenja energija, gibaju se brže i prelaze u plinovito agregacijsko stanje. Primjerice, u prirodi voda isparava zbog Sunčeve topline te prelazi u plinovito agregacijsko stanje.

3/27

Kakva je gustoća vode u odnosu na gustoću zraka?

A
Veća
Gustoća vode veća je od gustoće zraka. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Uspoređujući dvije različite tvari, gušća je ona koja ima više čestica u jednakom dijelu prostora.

4/27

Kakva je tvrda voda?

C
Voda s puno otopljenih mineralnih tvari
Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari. Meka je voda, primjerice, destilirana voda.

5/27

U koliko je agregacijskih stanja voda prisutna u prirodi?

B
3
Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.

6/27

Može li voda prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo agregacijsko stanje?

A
Može
Voda može prelaziti iz jednog u drugo agregacijsko stanje. Promjena agregacijskog stanja vode ovisi o vanjskim uvjetima, na primjer, o temperaturi. Primjerice, isparavanje je proces prelaska tekuće vode u vodenu paru. Zagrijavanjem se česticama vode mijenja energija, gibaju se brže i prelaze u plinovito agregacijsko stanje.

7/27

Kakva je gustoća zraka u odnosu na gustoću vode?

C
Manja
Gustoća zraka manja je od gustoće vode. Kroz zrak se krećemo lakše (hodanje) nego kroz vodu (plivanje). Uspoređujući dvije različite tvari, gušća je ona koja ima više čestica u jednakom dijelu prostora.

8/27

Koja je tvrdnja o vodi točna?

C
Voda je dobro otapalo.
Voda je dobro otapalo. U vodi se otapaju različite mineralne tvari i plinovi, primjerice kisik, kojeg živa bića u vodi koriste za disanje. Plinovi se bolje otapaju u vodi što je temperatura vode niža. Na primjer, u hladnim vodama žive organizmi koji trebaju više kisika za život.

9/27

Zašto led pluta na tekućoj vodi?

A
Jer je gustoća leda manja od gustoće tekuće vode
Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.

10/27

U kojem agregacijskom stanju može biti voda u prirodi?

C
U tekućem, čvrstom i plinovitom
Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.

11/27

Koja je voda meka?

A
Destilirana voda
Meka voda je voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari. Meka voda je, na primjer, destilirana voda. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana.

12/27

Kako se naziva voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari?

C
Meka voda
Meka voda je voda s malo ili bez otopljenih mineralnih tvari. Meka voda je, na primjer, destilirana voda. Kopnene su vode mekše od morske vode. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana.

13/27

Kako nazivamo svojstvo vode koje kukcu gazivodi omogućuje hodanje po površini vode?

A
Površinska napetost
Površinska napetost vode svojstvo je koje omogućuje hodanje kukcu gazivodi po površini vode. Privlačenje susjednih čestica vode jače je od privlačenja između čestica zraka i vode te zato nastaje površinska napetost vode. Sredstva za pranje onečišćuju vodu, smanjuju površinsku napetost te onemogućuju život bićima koja žive na površini vode.

14/27

Koja je voda tvrda?

A
Morska voda
Morska voda je tvrda voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Mineralna voda je također tvrda voda. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari, primjerice destilirana voda i kišnica.

15/27

Na koliko °C tekuća voda prelazi u led?

A
0 °C
Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.

16/27

Povećanjem dubine vode, tlak je:

A
Sve veći
Tlak je sve veći s povećanjem dubine vode jer je sve veća i ukupna masa vode. Na primjer, što dublje zaronimo, pritišće nas sve veća količina vode i sve veći tlak. Životinje koje žive na velikim dubinama razvile su posebne prilagodbe na visoki tlak. Na primjer, raža ima spljošteno tijelo.

17/27

Koja voda sadrži manje otopljenih tvari?

C
Slatka voda
Slatka voda sadrži manje otopljenih tvari. Slatke (kopnene) vode su potoci, jezera, rijeke, lokve, bare i močvare, a slane su vode mora i oceani. Sve prirodne vode, i kopnene vode i morska voda, sadrže otopljene tvari te se ubrajaju u smjese tvari, odnosno otopine.

18/27

Na koliko je °C gustoća vode najveća?

C
4 °C
Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.

19/27

Koje svojstvo vode omogućuje prolazak Sunčeve svjetlosti kroz vodu?

B
Prozirnost
Prozirnost vode omogućuje Sunčevoj svjetlosti da dobro prolazi kroz vodu. Povećanjem dubine vode, količina svjetlosti se smanjuje. Prozirnost vode ovisi o čistoći i dubini do koje svjetlost prodire. Prozirnost vode omogućuje rast i razvoj biljaka i algi u vodi, kojima je svjetlost potrebna za stvaranje kisika i hrane.

20/27

Površinska napetost vode nastaje jer je:

A
Privlačenje među česticama vode veće od privlačenja čestica vode i zraka
Površinska napetost vode nastaje jer je privlačenje među česticama vode veće od privlačenja čestica vode i zraka. Na primjer, površinska napetost vode svojstvo je koje omogućuje hodanje kukcu gazivodi po površini vode. Sredstva za pranje onečišćuju vodu, smanjuju površinsku napetost te onemogućuju život bićima koja žive na površini vode.

21/27

Sve su prirodne vode:

B
Smjese tvari
Sve su prirodne vode smjese tvari jer sadrže otopljene tvari. Na primjer, u morskoj je vodi otopljena morska sol, a u kopnenoj vodi vapnenac. Vode se razlikuju po udjelu otopljenih mineralnih tvari te se mogu podijeliti na meke i tvrde vode. Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari, primjerice morska voda. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari, primjerice destilirana voda.

22/27

Zamrznemo li vodu u boci, kakav će volumen zauzimati led u odnosu na volumen tekuće vode?

A
Veći
Zamrzavanjem vode nastaje led, koji zauzima veći volumen od tekuće vode. Na primjer, zamrznemo li staklenu bocu napunjenu vodom do vrha, boca će puknuti jer se led širi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode.

23/27

U kojem je agregacijskom stanju prostor među česticama najveći?

B
Plinovitom
Najveće prostore među česticama imaju plinovite tvari. Čestice su međusobno udaljenije i lako mijenjaju položaj. Na primjer, zato se lako krećemo kroz zrak. Najmanje prostore među česticama imaju čvrste tvari, nešto veće prostore imaju tekuće tvari, a najveće plinovite tvari.

24/27

Kakva je gustoća leda u odnosu na gustoću tekuće vode?

A
Manja
Gustoća leda manja je od gustoće tekuće vode te zato led pluta na vodi. Gustoća vode najveća je na 4 °C i voda je tada u tekućem stanju. Hlađenjem se gustoća smanjuje. Voda prelazi u čvrsto agregacijsko stanje kada temperatura padne ispod 0 °C. To je svojstvo vode važno za preživljavanje organizama na dnu, gdje je voda u tekućem stanju.

25/27

Koja voda sadrži više otopljenih tvari?

A
Slana voda
Slana voda sadrži više otopljenih tvari. Slatke (kopnene) vode su potoci, jezera, rijeke, lokve, bare i močvare, a slane su vode mora i oceani. Sve prirodne vode, i kopnene vode i morska voda, sadrže otopljene tvari te se ubrajaju u smjese tvari, odnosno otopine.

26/27

Kako se naziva voda s puno otopljenih mineralnih tvari?

C
Tvrda voda
Tvrda voda sadrži puno otopljenih mineralnih tvari. Na primjer, to su morska i mineralna voda. U morskoj je vodi najviše morske soli te je zato slana. Meka voda sadrži malo ili nema otopljenih mineralnih tvari. Meka je voda, primjerice, destilirana voda.

27/27

Kako se naziva čvrsto agregacijsko stanje vode?

B
Led
Led je voda u čvrstom agregacijskom stanju. Postoje 3 agregacijska stanja vode u prirodi. Led je čvrsto agregacijsko stanje vode, voda u morima, oceanima i kopnenim vodama tekuće, a vodena para u zraku plinovito agregacijsko stanje vode. Ovisno u vanjskim uvjetima, voda može prelaziti iz jednog agregacijskog stanja u drugo.

Kreirajte svoj Kwizard račun

Recite nam nešto o sebi! Ove informacije će nam pomoći da prilagodimo Kwizard iskustvo.


Prijavi se


ili se registriraj ovdje